A Helga, moja draga prijateljica još iz djevojačkih dana, u svim teškim trenucima hrabrila bi me riječima: Samo naprijed! Radiš nešto kvalitetno i potrebno! U prvom je broju pisala rubriku Razgovor s potpisom, ali zbog brojnih obaveza i kasnije bolesti više nije surađivala, no uvijek je bila podrška i oslonac. Nažalost, u istoj godini, 2012. izgubila sam i mamu i Helgu. 

I danas je redakcija u Vašem stanu na Tomislavovom trgu, ali je ekipa suradnika znatno veća? 

- Od prvog broja u časopisu surađuju Milka Babović, Darija Vranešić Bender, Dunja Majnarić Radošević. Velika mi je podrška u početku bio i Jurica Miletić koji je pokrenuo rubriku O Zagrebu markom i žigom, a pisao je i priloge o povijesti grada, zadnji mu je tekst bio o zagrebačkoj klasičnoj gimnaziji; nažalost, umro je vrlo brzo nakon pokretanja časopisa. Stalna je suradnica Snješka Knežević, povremeno su pisali i pišu Branimir Špoljarić, Zvonimir Milčec, Nada Premerl, Vladimir Dugački, Mirna Šitum, Vida Demarin, Mladen Perušić, Anka Dorić i brojni drugi ugledni i renomirani autori, stručnjaci iz raznih područja. Pa akademici Zvonko Kusić, Željko Reiner, Josip Bratulić, Ante Stamać, Mladen Obad Šćitaroci vodi novu rubriku Dvorci, kurije i njihovi vlasnici, Dubravko Jelčić piše feljton o Matošu... A tu je i mlađa generacija novinara koju predvodi Marijan Lipovac. Dakako, tu su i fotoreporteri Ines Novković i Saša Novković, Branko Hrkač te naš prvi fotograf Ivo Pervan. 

Ipak, Vi birate teme, brinete o koncepciji, uređujete naslovnicu, organizirate cijeli posao? 

- Stvarati časopis je predivno, izabrati glavnu temu, dogovarati se s piscima tekstova, tražiti fotografije. Kad se časopis radi, stalno sam u kontaktu telefonom ili mailom s grafičkom urednicom Nerom Orlić i redaktoricom Dianom Kučinić koja je i novinarka, pitam ih za savjet jer ja nisam ni novinar niti povjesničar umjetnosti, ja sam diplomirala ekonomiju. Nije me sram reći da nešto ne znam ili tražiti savjet. 

No, kao diplomirana ekonomistica lakše se snalazite u marketingu? 

- Prvih nekoliko godina časopis se financirao isključivo od reklama; od početka nas podržavaju Privredna banka Zagreb, American Express, ViP, A-Z mirovinski fondovi, kasnije su se pridružili Zagrebačka banka, Erste banka, Croatia Airlines, Hrvatski Telekom, povremeno i Raiffeisen Bank, Hypo grupa, Konzum, Petrokov, Jamnica, Ledo... svima sam iskreno zahvalna. Posljednjih godina imamo i financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, Gradskog ureda za zdravstvo, Turističke zajednice grada Zagreba, Zaklade HAZU, a od prošle godine i potporu gradonačelnika Milana Bandića.

Šest je godina časopis bio besplatan, a od lani je u prodaji na kioscima. Također, sa svakim je novim brojem i sve više pretplatnika, no i dalje puno primjeraka podijelimo. 

Je li bilo trenutaka kad ste htjeli odustati? 

- Teško je iz broja u broj nazivati, moliti, kako bi se časopis isfinancirao i unatoč zadovoljstvu i entuzijazmu u radu, bilo je trenutaka kad se činilo nemoguće. Srećom, naši vjerni oglašivači, unatoč svim problemima recesije, prepoznaju vrijednost časopisa. I ako se ponekad i upitam kaj to meni treba, vraćaju me upornost i obećanje mami i Helgi da ću časopis isfurati!  

Kako birate osobe za intervju koji je jedan od zaštitnih znakova časopisa? 

- Smatram da su ti umjetnici, glazbenici, slikari, znanstvenici... ljudi koje ne smijemo zaboraviti i koji su zaslužni za Zagreb kakav imamo. Zbog istog je razloga nastala i rubrika Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti. Zapravo, zbog toga je nastao i cijeli časopis – da se povijest našega grada ne zaboravi, ulice, ljudi koji su ga stvarali i ostavili svoj pečat.  

Sadržaju časopisa doprinosi i suradnja s brojnim kulturnim ustanovama? 

- Časopis je nezamisliv bez podrške zagrebačkih muzeja, kazališta, koncertnih dvorana i galerija, čije programe objavljujemo i koji nam pomažu svojim prilozima u tekstu i fotografiji. Posebno je dragocjena suradnja s Muzejom grada Zagreba i Povijesnim muzejom i Arhivom, koji nam nesebično ustupaju fotografije, nacrte, grafike. 

Planirate li promjene u sadržaju, nove rubrike? 

- Namjeravam nastaviti istim tempom, a novih će rubrika svakako biti, volim da se iz časopisa uvijek nešto nauči. Uostalom, od 2011. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta preporučuje Zagreb moj grad kao dopunsku literaturu u nastavi u školama. Uskoro planiram rubriku Mala škola antikvarijata, koja bi pomogla u prepoznavanju umjetničkih stilova i njihove vrijednosti, zatim predstavljanje orkestra i instrumenata, pa svakako bonton koji je moja velika strast jer doprinosi umijeću življenja... znate, često zaboravljamo te čarobne riječi: dobar dan, hvala, molim, oprostite! 

Objavljujete i tekstove o povijesti i aktualnim kulturnim događajima u drugim gradovima? Neke tekstove objavljujete i u prijevodu na engleski jezik? 

- Gradovi u zagrebačkom prstenu i drugi gradovi u našoj lijepoj domovini također su puni priča, a podsjećamo i na bogatu povijest dvoraca i kurija. Smatram da su to teme koje su zanimljive i obogaćuju časopis.

Od ove godine dio tekstova prevodimo na engleski, da bismo bili bliži stranim gostima našega grada, a one kojima je Zagreb postao novi ili privremeni dom, primjerice strane veleposlanice u Hrvatskoj, predstavljamo u rubrici Zagreb moj drugi grad.  

Vama je Zagreb oduvijek prvi grad, iako ste živjeli u nekoliko svjetskih gradova? 

- Živjela sam kratko u Singapuru, Tokiju, Hong Kongu, a najduže u Milanu i Trstu, a puno sam i putovala. Kad sam i odselila iz Zagreba, ustvari nisam nikad otišla, uvijek sam u sebi nosila osjećaj sigurnosti i udobnosti doma. Nedostajala su mi druženja s prijateljima, subotnja kavica kog Charlija, ali nisam bila sama, imala sam veliko društvo, puno, puno prijatelja i osjećala sam se divno!

Kad smo živjeli u Milanu, jednom je moj muž vidio jako veliki telefonski račun, pa je rekao da je jeftinije da sjednem u avion i odem u Zagreb na dan-dva. Kad smo bili u Trstu, sve je bilo lakše zbog blizine, pa smo ponekad došli na ručak u Zagreb i navečer se vratili, a i prijatelji su dolazili često k nama. No, kad sam se konačno zauvijek vratila na moj Tomislavac, gdje sam rođena, znala sam da sam doma. 

Što Vam u Zagrebu pruža taj osjećaj sigurnosti? 

- Zagreb sa zelenim štitom Sljemenom, to je grad moje mladosti i najljepši grad na svijetu! Kad sam bila mala djevojčica, uživala sam u sanjkanju na ovom našem malom „brdu“ pored Umjetničkog paviljona, kasnije niz Tuškanac. Kad sam išla u gimnaziju na Gornjem gradu, šetala sam i gledala fasade i parkove. Tada su fasade još bile u dobrom stanju i bez grafita i divila sam se cvijeću, djevama, životinjama koje ih krase. Želim da svaka naslovnica časopisa pokazuje koliko je Zagreb lijep!

Volim popiti kavu u Esplanadi, a nije mi teško obući se i otići do Bogovićeve ili Gornjega grada u Lav na dobru kavu. Obožavam muziku i redoviti sam posjetitelj koncerata, volim i kazalište. Volim otići brzo hodati po Sljemenu, jako volim Mirogoj. Ipak, nedostaju mi mjesta iz moje mladosti – Gradski podrum, Vila Rebar, Šumski dvor... 

Kako doživljavate suvremeni Zagreb, smeta li Vam nešto? 

- Zagreb još uvijek ima premalo pješačkih zona i nadam se da će se cijeli Gornji grad zatvoriti za promet. Veseli me vidjeti grupe turista u gradu, nadam se da će i Gornji grad još više zaživjeti turistički i kulturno. A srce mi se razveselilo kad sam s prozora vidjela da se Tomislavov trg iskorištava za nekoliko prekrasnih koncerata – Zagreb treba ići tim putem i dobiti titulu grada kulture! No, već sada, s brojnim kulturnim događanjima, kafićima i terasama Zagreb me podsjeća na neke druge gradove u kojima sam bila i poželjela da i moj grad bude takav. 

Zašto ste Zagreb moj grad pohranili u vremenski trezor Zagrebačke banke? 

- Nekoliko brojeva časopisa stavila sam u trezor jer smatram da je vrijedno da ga se ne zaboravi, kao i vrijedne suradnike. 

Vrijednost časopisa potvrdila je prošle godine i Plaketa grada Zagreba...  

- Da, potvrda je to našem velikom trudu, a sada se nadamo i Nagradi grada Zagreba!

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.