Ova jedinstvena izložba, čiju idejnu koncepciju potpisuju istaknute stručnjakinje dr. sc. Zvjezdana Antoš, ravnateljica Etnografskog muzeja i dr. sc. Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, donosi uvid u opus jednog od najzanimljivijih kroničara hrvatske svakodnevice s prijelaza 19. u 20. stoljeće, spajajući vrijednu građu iz fundusa dviju kulturnih institucija.

JOSO BUŽAN, slikar pučke svakodnevice, ladanjske idile i skrivenog ekspresionizma

Opus Jose Bužana (Sisak, 1873. – Zagreb, 1936.) tematski je duboko ukorijenjen u motive sela, pejzaža i građanskih portreta. Njegova omiljena topika bili su upravo prizori iz pučke svakodnevice kontinentalne Hrvatske, s posebnim naglaskom na zagrebačku okolicu (Šestine, Turopolje), Posavinu te scene iz života Roma. Slikane svijetlom paletom i specifičnim pseudoplenerističkim načinom, Bužanove slike donose neobičan spoj akademskog realizma, anegdote, humora i narativnosti. Iza slojeva vedre lakoće i dočaravanja ladanjske idile, inteligentni promatrač i likovna kritika prepoznat će i povremene, duboko skrivene naznake ekspresionističke i simbolističke tegobnosti. Uz prizore sa sela, važan segment izložbe čine i njegovi izvrsni građanski portreti istaknutih javnih ličnosti tog doba.

“(…) Kroz selekciju arhivske fotografske građe, Tkalčićevih snimaka te originalnih povije­snih dopisnica koje ravnopravno prate Bužanova platna, posjetitelju se pruža jedinstven uvid u paralelizam zbilje, njezine slikarske transpostavke iz kasnijega masovnog života u formi tiskanog medija. Izloženi dokumentarni materijal tako ne funkcionira tek kao pasivna popratna ilustracija, već u izravnom dijalogu sa slikama razotkriva skrivenu mehaniku umjetnikova stvaralačkog procesa i recepcije njegova djela u širem društvenom kontekstu.” – dr. sc. Zvjezdana Antoš

“(…) Danas gotovo potpuno zaboravljen, u svoje je vrijeme ovaj aktivni slikar neumorno izlagao i bio nezaobilazan u kronikama onodobne periodike. Probijajući se kroz život oslonjen na svoje vlastite snage, samostalno financirajući umjetničku naobrazbu, Bužan nam se, uz očekivanu percepciju kao slikara seoskih idila, anegdota i humoreski, otkriva i kao vješt portretist građanstva te, osobito znakovito, kao slikar simbolističke težine i ekspresionističke svijesti što kroz deformaciju, grimasu i masku duboko osjeća psihologiju portretiranog lika u širokoj lepezi karakternih osobina i egzistencijalnih stanja, kao i društveni kontekst koji je za pojedinca ponekad sudbina.” – dr.sc. Ivana Rončević Elezović

Izložbu prati bogato opremljen katalog s tekstovima autorica izložbe, ujedno i urednica, koji je grafički oblikovala Ana Zubić, a koji će biti predstavljen naknadno.

Projekt je realiziran uz potporu Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. PR

Izložba je otvorena od 4. rujna do 18. listopada 2026. godine.

Objava Odabrana djela Jose Bužana nakon dugo vremena ponovno pred publikom pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Od 11. do 20. rujna 2026. Zagreb će ponovno biti središte opernih događanja koja povezuju vrhunske umjetnike, ugledne europske ansamble i različite generacije publike. Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival, u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, tijekom deset dana donosi velike operne naslove, gostovanja renomiranih europskih opernih kuća, nove umjetničke suradnje te programe koji operu približavaju i izvan tradicionalnoga kazališnog prostora.
U četiri godine, Festival je izrastao u važnu platformu za umjetničku suradnju i razmjenu, pridonoseći pozicioniranju Zagreba na europskoj opernoj karti. Ovogodišnje izdanje dodatno širi festivalski prostor: program će se prvi put odvijati na trima lokacijama: na glavnoj pozornici HNK-a, u foajeu i na novoj sceni HNK2, čime se otvara prostor različitim umjetničkim formatima i neposrednijem susretu izvođača i publike.

„Kada smo pokrenuli Zagrebački operni festival, željeli smo stvoriti prostor u kojem opera nije samo izvedba, nego mjesto susreta umjetnika i publike te platforma za nove međunarodne suradnje. Četiri godine poslije, više od 20 000 gledatelja, više od 1500 umjetnika i brojna gostovanja europskih opernih kuća potvrđuju da je ta ideja zaživjela i da je Zagreb postao prepoznatljivo mjesto susreta europske operne zajednice. Ovogodišnji Festival s više od trideset događanja tu viziju dodatno razvija, povezujući vrhunske umjetnike i produkcije s publikom te stvarajući prostor za nove suradnje i iskustva“, istaknula je intendantica HNK-a u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Festival će započeti 11. rujna u 11 sati kada će svoja vrata HNK u Zagrebu otvoriti publici, predstavnicima medija i partnerima na Festivalskom jutru, neformalnom susretu posvećenom festivalu i velikim najavama budućnosti Opere HNK-a u Zagrebu. Istu večer, Festival će svečano otvoriti Verdijeva „Aida”, velika međunarodna koprodukcija HNK-a u Zagrebu, Teatra Massimo u Palermu i Nacionalnoga kazališta Csokonai iz Debrecena. Pod ravnanjem šefa dirigenta Opere HNK-a u Zagrebu Piera Giorgia Morandija i u režiji Marija Pontiggie, „Aida” okuplja međunarodne i domaće operne soliste, Orkestar i Zbor Opere te Balet HNK-a u Zagrebu. U ulozi Radamesa ponovno nastupa talijanski tenor Stefano La Colla, koji se u Zagreb vraća nakon što je ovoga proljeća oduševio publiku.

Festivalska događanja na trima pozornicama 

Već 12. rujna Festival pokazuje svoju otvorenost prema novim formatima. U foajeu HNK-a bit će izvedena opera za djecu „Gita i skriveni svijet” Borne Ercega, nastala u suradnji s Kazalištem Mala scena iz Zagreba, redateljice Buge Marije Šimić Milošev, koja će biti ponovno izvedena 13. i 19. rujna. 

U HNK2 održat će se gostovanje francuske Compagnie Minute Papillon s predstavom „The Cook Opera!”, koprodukcije Festival Tous en Son i Festival d’Aix-en-Provence koja spojem glazbe, kazališta i humora operu približava publici na neposredan i nekonvencionalan način. 

Dana 13. rujna na HNK2 slijedi Inauguracijski koncert Glazbenog centra Dunja Vejzović, koji se pokreće na inicijativu proslavljene hrvatske operne pjevačice i glazbenice, usmjerena na promicanje operne umjetnosti i glazbene kulture, osobito na poticanje razvoja mladih darovitih pjevača i glazbenih umjetnika. Na inauguracijskom koncertu nastupit će Diana Haller, Dora Jana Klarić, Evelin Novak, Marie-Pierre Roy, Dubravka Šeparović Mušović, Tomislav Jukić, Goran Jurić i Krešimir Stražanac, uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Valentina Egela. 

Poljska kraljevska opera ponovno pred zagrebačkom publikom

Jedno od središnjih festivalskih gostovanja održat će se 14. rujna, kada u Zagreb ponovno dolazi Poljska kraljevska opera (Polska Opera Królewska) iz Varšave s Rossinijevom komičnom operom „Talijanka u Alžiru”. Predstava će biti izvedena na matičnoj pozornici HNK-a pod ravnanjem dirigenta Dawida Runtza i u režiji Jitke Stokalske. Gostovanje predstavlja nastavak međunarodne suradnje HNK-a u Zagrebu i Poljske kraljevske opere, koja je ove godine dodatno potvrđena i gostovanjem njihova komornog programa Opera Buffa.

„Venera i Adon” – susret barokne glazbe i europskih ansambala

15. rujna u HNK2 bit će izvedena opera „Venera i Adon” engleskoga baroknog skladatelja Johna Blowa, u izvedbi španjolskog ansambla Cantoría, uz Hrvatski barokni ansambl i Komorni zbor, pod ravnanjem Jorgea Losane. U naslovnoj ulozi nastupit će mezzosopranistica Lucija Varšić, Zagrepčanka s bečkom adresom. Zagrebačka izvedba bit će prva izvedba Blowljeve opere „Venera i Adon” u Zagrebu. Gostovanje u Zagrebu tako je dio važnog umjetničkog događaja koji donosi rijetko izvođeno djelo ranoga engleskog baroka, a istodobno predstavlja i prvu opernu produkciju ansambla Cantoría. Dolazak Cantoríje na zagrebačku pozornicu nastavak je uspješne suradnje sa španjolskom kulturnom scenom, započetom ovoga ljeta predstavljanjem Zagrebačkog opernog festivala na Festivalu Peralada.

„Lakmé” – nastavak uspješne suradnje sa SNG-om Maribor

Dana 17. rujna na matičnu pozornicu HNK-a stiže „Lakmé” Léa Delibesa u izvedbi Slovenskoga narodnog gledališča Maribor, pod ravnanjem dirigentice Mojce Lavrenčič i u režiji Piera Francesca Maestrinija. Gostovanje Maribora također nastavlja uspješnu umjetničku suradnju dviju srednjoeuropskih opernih kuća, koja se ove godine dodatno razvila koprodukcijom Wagnerova „Tannhäusera”, premijerno izvedena u Zagrebu u svibnju, a međunarodna vidljivost projekta dodatno je potvrđena njegovim uvrštavanjem na platformu OperaVision, na kojoj je i dalje dostupan. 

Veliki gala koncert uz Piotra Beczału i Marigonu Qerkezi, soliste i Orkestar Opere HNK u Zagrebu

Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival završit će 20. rujna velikim Gala koncertom uz nastup Piotra Beczałe, jednog od najtraženijih tenora današnjice, i međunarodno priznate sopranistice Marigone Qerkezi, uz soliste i Orkestar Opere HNK-a u Zagrebu pod ravnanjem šefa dirigenta Piera Giorgia Morandija. 
Beczała se u Zagreb vraća nakon četiri godine, ponovno nastupajući, ovoga puta na početku drugog mandata intendantice Ive Hraste Sočo na čelu HNK-a u Zagrebu. Njegov povratak tako simbolično povezuje početak prvog i drugog mandata te zaokružuje važno četverogodišnje razdoblje umjetničkog i međunarodnog razvoja HNK-a u Zagrebu. Uz Beczału nastupit će Marigona Qerkezi, zapažena sopranistica međunarodne karijere, rođena upravo u Zagrebu. 

Partneri Gala koncerta su Turistička zajednica grada Zagreba i Orbico.

Opera 65+ – opera dolazi publici

Važan dio četvrtoga Zagrebačkog opernog festivala čini i program Opera 65+, namijenjen korisnicima domova za starije osobe. Članovi Opernog studija HNK-a u Zagrebu i stipendisti izvest će prigodne koncertne programe u domovima za starije, donoseći opernu glazbu izravno publici koja nije uvijek u mogućnosti redovito posjećivati kazališne programe.

Prvi koncert održat će se 15. rujna u 17 sati u Domu za starije osobe Centar, a drugi 16. rujna u 17 sati u Domu za starije osobe Medveščak.

Naša publika budućnosti – Međunarodni forum o razvoju publike

Nakon uspješnog prvog izdanja 2025., koje je okupilo više od stotinu kazališnih profesionalaca, stručnjaka, istraživača i umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, HNK u Zagrebu 16. rujna organizira drugo izdanje Međunarodnog foruma o razvoju publike. Pod nazivom „Naša publika budućnosti“, Forum će se baviti pitanjima kako razumjeti i privući novu publiku, graditi dugoročne odnose s različitim zajednicama te umjetnost učiniti dostupnijom i relevantnijom novim generacijama te okupiti međunarodne govornike i stručnjake iz kulturnog sektora.

Brojni popratni festivalski programi

Uz operne predstave i koncerte, Zagrebački operni festival donosi i niz sadržaja namijenjenih publici svih generacija. Tijekom Festivala održavat će se slušaonica i operni kvizovi, koji će publici ponuditi priliku za upoznavanje opernog repertoara na opušten i interaktivan način.
U foajeu zagrebačkoga HNK-a 14. rujna bit će predstavljen nosač zvuka Glazbena ostavština Bele pl. Adamovića Čepinskog, posvećen glazbenoj baštini i stvaralaštvu ove važne figure hrvatskoga kulturnog života.
U HNK2 17. rujna održat će se međunarodna konferencija Zelena kultura: od kreativne vizije do sistemske promjene, posvećena ulozi kulture u odgovoru na suvremene ekološke i klimatske izazove. Konferenciju organiziraju Desk Kreativne Europe – ured Kultura pri Ministarstvu kulture i medija te domaći i međunarodni partneri. U okviru Festivala održat će se i predstavljanja knjiga, među kojima Operna lepeza Siniše Vukovića te izdanje Profila Neustrašive hrvatske žene. 
Dana 18. rujna bit će predstavljena i nova knjiga Darka Lukića Unclaimed Memories, Unsolicited Narratives: Mainstreaming the Marginality in Croatian Drama and Theatre, koja u osam studija donosi portrete suvremenih hrvatskih dramskih pisaca i redatelja, među kojima su Slobodan Šnajder, Ivana Sajko, Tena Štivičić, Dino Pešut, Espi Tomičić i drugi. Ovi će susreti okupiti autore, umjetnike i publiku te dodatno otvoriti prostor za razgovor o izvedbenim umjetnostima i njihovoj ulozi u suvremenom kulturnom životu.

Tijekom održavanja glavnog programa, organizirani su i Operni kvizovi za publiku, kao i Glazbena slušaonica, u sklopu koje je publici u Festivalskom caffeu (za programe koji se održavaju na matičnoj pozornici) omogućeno slušanje opernih izvedbi na istočnoj terasi HNK-a u Zagrebu. Gala koncert 20. rujna bit će također dostupan svim građanima i posjetiteljima Zagreba, i to na Festivalskom trgu koji će se formirati na platou ispred HNK-a u Zagrebu. 

Nagrada publike „Zinka Kunc Milanov”

Ovogodišnji Zagrebački operni festival donosi i novu festivalsku atrakciju – Nagradu publike „Zinka Kunc Milanov”, koja će se dodijeliti gostujućoj predstavi iz glavnog festivalskog programa s najvišom prosječnom ocjenom publike. Uvođenjem nagrade publika će postati aktivan sudionik Festivala, a njezini će dojmovi i ocjene izravno sudjelovati u izboru festivalskog pobjednika. Glasanje će biti jednostavno i dostupno svim posjetiteljima nakon predstava, putem QR koda i kratkog obrasca, a pobjednik će biti proglašen dan nakon završetka Festivala.PR

Objava DESET FESTIVALSKIH DANA UZ PREKO 30 DOGAĐANJA: ČETVRTI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI OPERNI FESTIVAL OD 11. DO 20. RUJNA U HRVATSKU DOVODI DONOSI VELIKE OPERNE PRODUKCIJE I SVJETSKE ZVIJEZDE pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

U trenutku kada iz Like stižu zabrinjavajuće vijesti o onečišćenju tla i podzemnih voda, suši i izrazito niskim vodostajima, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae priprema šesto izdanje Like Lika Festivala – festivala koji slavi upravo ona bogatstva ovoga kraja koja je potrebno upoznati, voljeti i čuvati.

Od 30. kolovoza do 12. rujna Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica i Udbinapostat će mjesta susreta glazbe, povijesti, znanosti, sakralne baštine i prirode. Program donosi šest koncerata, suradnju sa znanstveno-stručnim skupom posvećenim Kosinjskoj dolini te izlet do Jele car, najvećeg stabla obične jele u Europi.

Like Lika Festival nije odvojen od života kraja u kojem se održava. Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti.

Festival započinje u nedjelju, 30. kolovoza u 20 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju. Crkva je podignuta oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476., a Brinjem dominira srednjovjekovni burg Sokolac, jedan od najprepoznatljivijih tragova frankopanske baštine u Lici. Na otvorenju će nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića.

Program se 3. rujna u 19 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, prostoru povezanom s višestoljetnom glagoljaškom tradicijom. Nastupit će udaraljkaš Dane Franolić, student Muzičke akademije u Zagrebu i dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim natjecanjima. Njegov recital povezuje glazbu različitih razdoblja i podneblja, od baroka i Mozarta do suvremene udaraljkaške literature.

Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, u Osnovnoj školi Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, održat će se znanstveno-stručni skup „Kosinjska dolina – školstvo, jezik, baština“. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Like Lika Festival ostvaruje programsku suradnju sa skupom, ali nije njegov organizator.

Istoga dana od 16 sati, u suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, organiziran je izlet do Jele car – najvećeg stabla obične jele u Europi, visokog 42,5 metara, s opsegom debla od 5,42 metra i procijenjenom starošću većom od 500 godina. Polazak je ispred škole, a vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava Rewilding Velebit. Za izlet nije potrebna posebna oprema.

Program se iste večeri u 20 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Sincu. Današnja barokna crkva izgrađena je 1841. godine, a u njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari. Nastupit će Srđan Bulat, višestruki pobjednik međunarodnih gitarističkih natjecanja i jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista svoje generacije.

Subota, 5. rujna, bit će za Gospić osobito snažan dan. Dok će građani na zagrebačkom prosvjedu „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ tražiti zaštitu zdravlja ljudi, vode i zemlje, u Gospiću će se održavati Hrvatski festival hodanja, koji okuplja sudionike iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta.

U suradnji s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije, koja organizira Hrvatski festival hodanja i podržava Like Lika Festival, pozivamo hodače da nam se nakon cjelodnevnog hodanja u 20 sati pridruže u KIC-u Gospić. Ondje će prvi put zajedno nastupiti Ivan Judaš na handpanu i Dubravko Lapaine na didgeridoou. Njihov susret ritma, daha, vibracije i improvizacije ponudit će prostor predaha, unutarnjeg mira i obnove nakon fizički i emocionalno zahtjevnog dana. Na koncert su pozvani i svi sudionici prosvjeda koji se do večeri vrate u Liku.

U nedjelju, 6. rujna u 19 sati, festival dolazi u župnu crkvu sv. Jurja mučenika u Korenici. Današnja crkva, posvećena 2006. godine, simbol je obnovljenoga života župe čija je stara crkva spaljena 1942. Nastupit će gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov. Mozartove sonate izvest će na povijesnoj gitari s početka 19. stoljeća i fortepianu izrađenom prema instrumentu J. A. Steina iz približno 1780. godine.

Završnica festivala održat će se u subotu, 12. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje počinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit će Schola cantorum gregoriana Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem Nevena Bolteka. Glazbeno-poetski program „Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj“ donosi gregorijanske napjeve marijanske i uskrsne tematike.

U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost – i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.

Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.

Dobro došli na 6. Like Lika Festival – festival koji povezuje prirodu, baštinu, znanost i umjetnost te otkriva Liku kao jedno od najdragocjenijih kulturnih i prirodnih područja Hrvatske.

Dobro došli u čarobnu Liku koja ponovno nadahnjuje! PR

Objava DOK LIKA TRAŽI ODGOVORE I ZAŠTITU, LIKE LIKA FESTIVAL SLAVI NJEZINA BOGATSTVA pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Plesnjak na Zrinjevcu započinje u 18:00 sati besplatnim plesnim radionicama pod vodstvom Plesnog centra Zagreb by Nicolas. Posjetitelji će moći naučiti prve korake ili usavršiti već stečene vještine – od egzotičnih latino-američkih i afro-karipskih ritmova, poput rumbe, cha-cha-cha, salse i bachate do elegantnih standardnih te omiljenih društvenih plesova. Od 20:00 sati slijede koncerti uživo, a tijekom ljeta na Zrinjevcu će nastupiti Louise, Bacon & Blues Corp., Siniša Radan Garden Party, Groovy Cakes, Ima Gruva, The Sway Band, Davor Doležal Quartet, Silver Lining Collective, Šleper Šlager i Superstary.

Direktorica TZGZ-a, Martina Bienenfeld, istaknula je: „Plesnjaci su od 50-ih do 70-ih godina prošlog stoljeća bili jedno od omiljenih mjesta okupljanja i izlazaka Zagrepčana. Uz ritmove tada najpopularnijih pop, rock, jazz i swing hitova odrastale su generacije, a upravo taj duh gradskih ljetnih večeri danas ponovno oživljava Plesnjak na Zrinjevcu. Spajajući tradiciju s današnjim načinom druženja na otvorenom, vjerujem da će i ovogodišnje izdanje ponovno okupiti brojne Zagrepčane i goste te još jednom potvrditi da su ovakvi programi važan dio prepoznatljivog ljetnog identiteta Zagreba.“

Ulaz na sve programe je besplatan, a detaljan raspored radionica, koncerata i izvođača dostupan je na www.infozagreb.hr/plesnjak-na-zrinjevcu. U slučaju lošeg vremena, pojedini programi bit će održani u nedjelju umjesto predviđenog termina. PR

Objava USKORO POČINJE PLESNJAK NA ZRINJEVCU pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Do 26. srpnja svakoga dana stiže novi razlog za šetnju prema Gornjem gradu – od predstava u povijesnim atrijima i poezije među zelenilom, do kreativnih radionica, izložbi, pub kvizova, društvenih igara i plesnih večeri pod otvorenim nebom.

U Parku Grič posjetitelje svakodnevno, uz najljepši zalazak sunca nad Zagrebom oko 19 sati, očekuju i kreativne radionice, koncerti i DJ nastupi. Posebno mjesto u programu zauzima „Poezija u parku“ 16. srpnja. Uz nastupe pjesnika različitih generacija i jazz glazbenu pratnju, posebna gošća programa bit će višestruko nagrađivana pjesnikinja Dorta Jagić.

U Parku Grič se tijekom dana održavaju i Wine & Paint radionice Lav Art Studija te radionice oslikavanja keramičkih šalica Keramike Korana, a ljupke staze i mirisne gredice ovog parka dodatno ukrašavaju maštovite ilustracije Hane Tintor.

Atrij Galerije Klovićevi dvori središnja je festivalska pozornica za kazališne, stand-up i posebne glazbeno-scenske programe. U utorak, 14. srpnja, ondje gostuje hit-komedija „Prekid preko veze“ kazališta Moruzgva, a 20. srpnja glumac Jan Kovačić izvodi autorsku glazbenu monodramu koja oživljava Krležine „Balade Petrice Kerempuha“. Petak, 24. srpnja, rezerviran je za stand-up večer „LAJNAP na finjaka“, dok će festival u nedjelju 26. srpnja zaključiti Maja Posavec intimnim koncertnim programom „Večer uz Leonarda Cohena“.

Poseban dio ČVENKA čine dva atrija Gimnazije Tituša Brezovačkog. Školsko igralište pretvoreno je u veseli dnevni boravak na otvorenom, namijenjen svima koji žele zastati te uživati u bezalkoholnim koktelima, sadržajima za djecu, akustičnoj glazbi, DJ nastupima i opuštenoj atmosferi. U sklopu gimnazijske zgrade, otvoren je i unutarnji atrij, monumentalan, ali i intiman prostor koji je građanima inače rijetko dostupan. Do kraja festivala u njemu se od srijede može razgledati izložba Muzeja suvremene umjetnosti uz walk-in kreativne radionice.

Iza glasovite željezne ograde i pred pročeljem najraskošnije gornjogradske palače, vrt Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj 10 postaje rascvjetala oaza uz osvježavajuće koktele, akustičnu glazbu i DJ večeri. Posebna poslastica na ovoj lokaciji od srijede 15. srpnja do kraja festivala bit će performans pisca, intermedijskog umjetnika i dizajnera Stanislava Habjana pod nazivom “On piše slike i crta slova, sanja dok hoda po rubu krova” – neposredni odaziv festivalski moto Susretni grad, ljude i umjetnost.

Za igru i malo prijateljskog natjecanja treba se odšetati tek nekoliko koraka dalje, do atrija Učeničkog doma Marije Jambrišak u Opatičkoj 14 i ući u živopisnu zonu za druženje svih generacija uz večeri društvenih igara i pub kvizove.

ČVENK za svoje posjetiteljeprvi put otvara i dosad najtajnovitiji kutak Griča, onaj kod Popova tornja i u Arheološkom vrtu Muzeja grada Zagreba na samom vrhu Opatičke ulice – bajkovito mjesto na kojem se pod vedrim nebom susreću kreativne radionice, glazba, razgovori i čarolija ljetnih noći.

Vrazovo šetalište tijekom dana poziva na predah, a navečer se, sa svojim pomalo francuskim šarmom i bezvremenskom elegancijom s pogledom preko krovova Donjega grada, pretvara u idealno mjesto za garden partyje, koncerte te sunset, retro i disco DJ programe.

Skrivena među gornjogradskim ulicama, Palača Jelačić u Demetrovoj 7 donosi urbani duh u stari Zagreb i savršena je kulisa za spoj glazbe i gastronomije gdje posjetitelje očekuju street food zalogaji, kokteli i ples uz svakodnevne DJ setove.

ČVENK traje do 26. srpnja, svakoga dana od 18 sati do ponoći. Ulaz na festival i većinu programa je besplatan, dok se ulaznice plaćaju samo za sadržaje i radionice posebno označene u programu. Detaljan dnevni raspored i sve informacije dostupni su na Instagramu, Facebooku i službenoj stranici festivala. PR

Foto: Sandro Sklepić

Objava ČVENK – 14 DANA BOGATOG PROGRAMA NA GORNJEM GRADU pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Nagrada Mila Dimitrijević za najbolju žensku dramsku ulogu pripala je Ani Begić Tahiri za ulogu gospođe Cheveley u predstavi Idealan muž Oscara Wildea, premijerno izvedenoj 5. lipnja 2026., u režiji Aleksandra Popovskog. Dobitnik Nagrade Mila Dimitrijević za najbolju mušku dramsku ulogu je Krešimir Mikić za ulogu vikonta Goringa u istoj predstavi.

Nagrada Marijana Radev za najbolju žensku opernu ulogu u sezoni 2025./2026. dodijeljena je sopranistici Evelin Novak za ulogu Elizabete u Wagnerovoj operi Tannhäuser. Dobitnik Nagrade Vladimir Ruždjak jest bariton Ljubomir Puškarić za dvije iznimne interpretacije ostvarene tijekom sezone, ulogu Amonasra u Verdijevoj Aidi te Wolframa von Eschenbacha u Wagnerovu Tannhäuseru.

Godišnju nagradu Ana Roje osvojila je Hinako Shinzaki, koja je tijekom sezone ostvarila izniman umjetnički iskorak i potvrdila se kao jedna od najperspektivnijih mladih umjetnica Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Nagradu Oskar Harmoš za najbolje muško baletno ostvarenje primio je prvak Baleta HNK-a u Zagrebu Pavel Savin za vrhunska umjetnička postignuća kojima je tijekom sezone još jednom potvrdio status jednog od vodećih interpreta klasičnoga baletnog repertoara.

Ove je sezone, prvi put u povijesti Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dodijeljena i nova nagrada, Dražen Martinjak Žika za najboljeg djelatnika Službe tehnike. Prva dobitnica ovog priznanja dugogodišnja je djelatnica Službe tehnike Nevenka Čubanec, kojoj je nagrada dodijeljena kao priznanje za dugogodišnji predani rad, izniman profesionalizam i vrijedan doprinos radu Kazališta tijekom cijeloga njezina radnog vijeka.

O dobitnicima godišnjih nagrada odlučivala su ocjenjivačka povjerenstva Drame, Opere i Baleta. U Ocjenjivačkom povjerenstvu Drame bili su predsjednica Helena Buljan te članice Željka Turčinović i dr. sc. Martina Petranović. Ocjenjivačko povjerenstvo Opere činile su predsjednica dipl. muz. Zrinka Matić te članice dr. sc. Hana Breko Kustura i dr. sc. Zdenka Weber, dok su u Ocjenjivačkom povjerenstvu Baleta bili predsjednik Dubravko Kolšek te članovi Svebor Sečak i Mateja Pučko Petković.

Nakon svečane dodjele nagrada, plato ispred Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu pretvorio se u veliku pozornicu pod otvorenim nebom na kojoj su umjetnici HNK-a zajedno s brojnom publikom proslavili završetak kazališne sezone. Koncert Devedesete – godine koje pamtimo čiji je kreativni koncept potpisao Ante Gelo, održan je u suradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Jutarnjeg lista i uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba.

Na pozornici su nastupili članovi Drame HNK-a u Zagrebu Iva Mihalić, Dušan Bućan, Igor Kovač, Lana Barić, Lana Ujević Telenta, Ivan Colarić, Ana Begić Tahiri, Marin Klišmanić i Jelena Perčin te gosti Lovro Juraga i Rok Juričić. Baletni ansambl predstavljali su Helena Troha, Mario Diligente, Mutsumi Matsuhisa, Adam Harris, Diana Montes Mota, Mario Charlo Sobrino, Vera Kreitmeyer, Laura Leko, Luna Jušić, Katarina Bužić i Afrodita Siljanoska, dok su iz Opere nastupili Tvrtko Stipić, Darijan Ivezić, Toma Vlčev i Marija Dražančić.

Posebno iznenađenje bio je nastup velike zvijezde devedesetih, Tajči. Vrhunac večeri bila je završna izvedba pjesme Laku noć tebi, Zagrebe, koju su zajedno izveli svi sudionici koncerta i okupljena publika. 

Uz ovacije, pjesmu i ples, završni koncert pretvorio je plato ispred Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u veliko zajedničko mjesto susreta umjetnika i publike. U ozračju zajedništva, emocija i najvećih glazbenih hitova devedesetih godina, HNK u Zagrebu na najljepši je način zaključio sezonu 2025./2026.PR

Objava Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo sezonu 2025./2026. dodjelom godišnjih nagrada i velikim koncertom na otvorenome pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

“Radostan sam što zajedno proučavamo, obnavljamo i prezentiramo naš nacionalni i kršćanski identitet. Brojne izložbe i posudbe umjetnina iz raznih zbirki Zagrebačke nadbiskupije dokazuju koliko je ta povezanost i danas živa. Umjetnine, slike, kipovi, tekstil, metalni predmeti – svi ti artefakti govore o našoj vjeri i povijesti našega naroda”, rekao je vlč. Mikšić i dodao: “uz vašu pomoć mi se trudimo, koliko nam okolnosti dozvoljavaju, da se brinemo o umjetninama koje su nam naši prethodnici ostavili kao svjedočanstvo vjere, umjetničkog izričaja i nacionalnog identiteta. Sve bi to bez vaših stručnih službi i bez vaših savjeta bilo teško primjereno čuvati, obnavljati i prezentirati. Upravo na vašem trudu zajedničkim sastancima i projektima iskreno hvala.”

Vlč. Mikšić zatim je predstavio projekte koji se trenutačno provode, aktivnosti Ureda te buduće planove. 

Nadbiskup Kutleša je u prigodnom govoru istaknuo da je “mjesna Crkva svjesna da se njezin život ne očituje samo u liturgijskim slavljima, katehezi i karitativnom služenju, nego i u onome tihom, strpljivom i često nevidljivom radu kojim se oblikuje duhovno pamćenje jednoga naroda” te je zahvalio djelatnicima u kulturi “za trud kojim čuvate ono što je izloženo zubu vremena, tumačite ono što je zahtjevno, obnavljate ono što je ranjeno i stvarate ono što tek treba postati baštinom. Vaš rad nije ukras na marginama crkvenoga života; on je jedan od načina na koji Crkva služi istini o čovjeku”.

“Vaša je zadaća pomoći čovjeku da ponovno nauči gledati i razabirati tragove smisla. Ne samo konzumirati slike, nego razlikovati istinsku ljepotu od privida. Ne samo čuvati prošlost, nego iz nje izvući snagu za budućnost. Jer nije najveća kriza našega vremena nedostatak informacija, nego gubitak sposobnosti divljenja”, naglasio je Nadbiskup. 

U zaključku, nadbiskup Kutleša rekao je da rad kulturnih djelatnika nije lišen teškoća. “Ponekad nedostaje sredstava, ponekad razumijevanja, ponekad vremena, a ponekad i strpljenja. No ono što činite ima vrijednost koja nadilazi trenutne okolnosti. Vi ste čuvari osjetljivih mjesta našega zajedničkog života: jezika, pamćenja, svetoga prostora, slike čovjeka, dostojanstva stvaranja i otajstva Boga koji se objavio u tijelu, u povijesti, u licu Isusa Krista. Zato vas potičem: ne odustajte od izvrsnosti. Ne pristajte na površnost. Ne bojte se dijaloga sa suvremenošću, ali ne gubite mjerilo koje dolazi iz Evanđelja. Neka vaša djela budu lijepa, ali ne isprazna; suvremena, ali ne bez korijena; razumljiva, ali ne banalna; hrabra, ali ne ohola. Crkvi su potrebni ljudi koji znaju povezivati, tumačiti, stvarati i služiti”, zaključio je.

Na kraju susreta upriličena je dodjela nagrade pergamene blagoslova s relikvijama drugoga stupnja blaženoga Alojzija Stepinca dugogodišnjim djelatnicama Ivanu Mirniku, Višnji Bralić i Petri Vugrinec, koja se u ime svih laureata obratila okupljenima.

Susretom je moderirao prof. dr. sc. Danijel Patafta, a glazbeno animirao Kvartet bogoslova. PR

Objava Susret nadbiskupa Dražena Kutleše s djelatnicima u kulturi pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Autorica Ana Vukadin istaknula je kako je ideja za knjigu nastala prije osam godina, kada je njihova kći imala devet godina. Budući da često putuju, uvijek su tražili vodiče prilagođene djeci. Posebno ih je inspirirao vodič koji su pronašli u Barceloni, što ih je potaknulo da sličan koncept razviju za Zagreb.

Sven Nemet prisjetio se kako je, tražeći dobar dječji vodič po Berlinu, odlučio sam izraditi probnu verziju jer nije pronašao ništa dovoljno zanimljivo. Upravo iz takvih iskustava razvijen je koncept u kojem djeca u ulozi detektiva traže skrivene tragove, podjednako zanimljive turistima i domaćim posjetiteljima.

Autori su naglasili kako im je najveći izazov bio sažeti velik broj informacija u kratke, zanimljive priče te se usredotočiti na ono najbitnije, a pritom zadržati razinu igre i izazova. Čitajući knjigu, djeca će primjećivati detalje koje inače često ne vidimo te učiti kako pažljivo iščitavati tragove i tekst.

Knjiga „Otkrij Zagreb“ predstavlja vrijedan doprinos dječjoj literaturi i kulturnoj ponudi grada, potičući mlade čitatelje na aktivno istraživanje, učenje i stvaranje trajne povezanosti s prostorom u kojem žive. PR

Objava Otkrij Zagreb pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Od 13. do 27. rujna Zagreb će ugostiti 22. izdanje Festivala svjetskog kazališta, koje donosi četiri snažne predstave s najvažnijih europskih pozornica. 

Festival će se održati na 3 lokacije u centru Zagreba, u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh i u Zagrebačkom kazalištu mladih u kojem će 13. rujna i započeti predstavom Lacrima redateljice Caroline Guiela Nguyen, koja nakon premijere u Avignonu i brojnih izvedbi diljem svijeta po prvi put dolazi u ovaj dio Europe. Kroz izradu vjenčanice za englesku princezu iz perspektive radnica u Francuskoj, Indiji i Vijetnamu, predstava raspliće teme globalizacije, kolonijalnog nasljeđa i svakodnevne borbe za dostojanstvo.

Tjedan dana kasnije, 20. rujna u Gavelli će se izvesti Sans Tambour, Samuela Achachea, djelo koje spaja glazbu, arhitekturu i raspad identiteta u jedinstvenu kazališnu strukturu. Fragmentirana glazba Roberta Schumanna u ovoj predstavi nije tek ilustracija, nego materijal kroz koji se rekonstruira dom i zajednica, dok se scenografija doslovno urušava pred publikom. Sans Tambour u Zagreb dolazi nakon izvedbi na Festivalu d’Automne, Festivalu u Avignonu i brojnim europskim festivalima.

Treću festivalsku večer, 23. rujna u Kerempuhu imate priliku pogledati intimnu predstavu Héritage belgijskog autora Cédrica Eeckhouta. Nakon izvedbi u Théâtre de la Bastille u Parizu, na Kunstenfestivaldesarts u Bruxellesu i Schaubuehne u Berlinu, Eeckhout će zajedno s vlastitom majkom na sceni zagrebačkog Kerempuha pokušati ispuniti praznine njihova odnosa. Djelo se odvija u prostoru između osobnog iskustva i europske krize identiteta, pretvarajući obiteljsku uspomenu u javni razgovor.

Ovogodišnje izdanje 27. rujna u Gavelli zatvara Pippo Delbono, dugogodišnji gost festivala, s predstavom Il Risveglio (Awakening). Riječ je o poetskom i fizičkom ritualu nastalom iz meditacije o ratu, gubitku i dostojanstvu, u kojem glazba Giovannija Ricciardija postaje unutarnja struktura, a svaki pokret ansambla pitanje o tome kako ponovno živjeti nakon prekida.

PR

Objava U SUBOTU POČINJE FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

U suradnji HNK-a u Zagrebu i Jutarnjeg lista, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, održat će se koncert Forevergreen – glazbeno-scenski događaj koji okuplja umjetnike i suradnike svih ansambala HNK-a i glazbenike pod kreativnim vodstvom Ante Gele i Nikše Kušelja.

Ovogodišnji koncert pod nazivom Forevergreen slavi suvremenu hrvatsku glazbu, donoseći publici skladbe domaćih autora i izvođača iz posljednjih trideset godina koje su stekle status evergreena i postale dijelom kolektivne memorije. Cilj je stvoriti vibrantnu večer koja glazbom povezuje generacije. Na pozornici ispred Kazališta nastupit će gotovo 40 izvođača – umjetnici Drame, Opere i Baleta HNK-a, glazbenici i bend.

Još jedno izdanje koncerta dolazi na plato ispred Kazališta, a Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu s otvorenošću ga dočekuje kao događaj koji je tijekom godina postao prepoznatljiv simbol naše povezanosti s gradom kojem pripadamo.
Iza nas je sezona koja će ostati upamćena po iznimnoj umjetničkoj snazi naših ansambala, rekordnoj posjećenosti i snažnoj podršci publike. Nalazimo se i u povijesnom trenutku: obilježavamo 130 godina od otvorenja naše kazališne zgrade, a ujedno se pripremamo za jubilarnu, 165. sezonu HNK u Zagrebu. S osobitim zadovoljstvom najavljujem i otvaranje nove scene – HNK2 – kojom ćemo našim ansamblima omogućiti izvedbe na dvjema ravnopravnim pozornicama.
Stoga ovaj koncert ima posebno značenje, kao zahvala za uspjehe u protekloj sezoni, ali i kao najava te poziv na zajednički korak u uzbudljivu kazališnu godinu. Pozivamo publiku da s nama krene u novu etapu umjetničkog stvaranja te od srca zahvaljujem svim umjetnicima, tehničkom i produkcijskom timu te našem dragocjenom partneru – Jutarnjem listu – bez čije podrške ovaj koncert ne bi bio moguć, izjavila je intendantica zagrebačkog HNK-a dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Prošlogodišnje izdanje koncerta okupilo je više od 4 tisuće posjetitelja, a i ove godine očekuje se velik odaziv publike. U slučaju kiše, koncert će se održati na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Ulaz na koncert je slobodan.PR

Objava Zagreb pjeva pod zvijezdama: HNK u Zagrebu i Jutarnji list donose veliki koncert Forevergreen pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.