<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Arhiva izbor urednika - Zagreb moj grad</title>
	<atom:link href="https://zagrebmojgrad.hr/tag/izbor-urednika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://zagrebmojgrad.hr/tag/izbor-urednika/</link>
	<description>Časopis Zagreb moj grad</description>
	<lastBuildDate>Mon, 03 Feb 2025 21:57:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.6.12</generator>
	<item>
		<title>Dodijeljene nagrade HDLU-a</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-nagrade-hdlu-a/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=dodijeljene-nagrade-hdlu-a</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Feb 2025 18:40:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istaknute objave]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[aktualno]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=6733</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na tradicionalnoj dodjeli godišnjih nagrada HDLU Hrvatsko Drustvo Likovnih Umjetnika/Croatian Association of Artists najavljena je cjelovita obnova Meštrovićevog paviljona. Uručivši nagrade, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je svimlaureatima koji su svojim umjetničkim radom i cjeloživotnim djelovanjem obilježili umjetničku scenu. Nagradu za životno djelo primila je Nevenka Arbanas Dujmović, a nagrade za postignuća [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-nagrade-hdlu-a/">Dodijeljene nagrade HDLU-a</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-2 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-vertically-aligned-center is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:100%"><div class="wp-block-image">
<figure class="alignright size-full is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="600" height="390" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/475381441_998986148711525_35669749956545923_n-2.jpg" alt="" class="wp-image-6744" style="width:418px;height:auto" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/475381441_998986148711525_35669749956545923_n-2.jpg 600w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/475381441_998986148711525_35669749956545923_n-2-300x195.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/475381441_998986148711525_35669749956545923_n-2-150x98.jpg 150w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /><figcaption class="wp-element-caption">Nina Obuljen Koržinek i Nevenka Arbanas Dujmović</figcaption></figure></div>


<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-1 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:100%"><div class="wp-block-image">
<figure class="alignleft size-large is-resized"><img decoding="async" width="768" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-768x1024.jpg" alt="" class="wp-image-6746" style="width:198px;height:auto" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-768x1024.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-225x300.jpg 225w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-1152x1536.jpg 1152w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-1536x2048.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-315x420.jpg 315w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-150x200.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-300x400.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-696x928.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-1068x1424.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2025/02/20250128_184008-3-scaled.jpg 1920w" sizes="(max-width: 768px) 100vw, 768px" /><figcaption class="wp-element-caption">Dr. sc Irena Kraševac</figcaption></figure></div></div>
</div>
</div>
</div>



<p class="has-text-align-left">Na tradicionalnoj dodjeli godišnjih nagrada <strong>HDLU Hrvatsko Drustvo Likovnih Umjetnika/Croatian Association of Artists</strong> najavljena je cjelovita obnova Meštrovićevog paviljona. Uručivši nagrade, ministrica kulture i medija <strong>Nina Obuljen Koržinek</strong> čestitala je svim<br>laureatima koji su svojim umjetničkim radom i cjeloživotnim djelovanjem obilježili umjetničku scenu.</p>



<p>Nagradu za životno djelo primila je Nevenka Arbanas Dujmović, a nagrade za postignuća u 2024. godini uručene su: Dubravki Lošić za izložbu „Punćela“ u @Galerija umjetnina Split i Ivanu Fijoliću za izložbu „ARMY OF NO GOOD“ u Galeriji Bačva u Zagrebu.<br>Nagrade za mlade umjetnike dobili su Lora Elezović i John Juraj Miličić, a posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Irena Kraševac.</p>



<p>PR</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-nagrade-hdlu-a/">Dodijeljene nagrade HDLU-a</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Akademik Nikola Batušić  &#8211; Intelektualac s ruba Lenucijeve potkove </title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/akademik-nikola-batusic-intelektualac-s-ruba-lenucijeve-potkove/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=akademik-nikola-batusic-intelektualac-s-ruba-lenucijeve-potkove</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Dec 2024 11:23:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zagrepčanke I Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti]]></category>
		<category><![CDATA[biba salata]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[povijest grada]]></category>
		<category><![CDATA[zagrepčanke i zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=6074</guid>

					<description><![CDATA[<p>Unuk slavnoga Branka Gavelle i nećak teatrologa, redatelja i pisca Slavka Batušića, akademik Nikola Batušić cijeli svoj život proveo je unutar Lenucijeve potkove. Jedan od&#160;najuglednijih stanara&#160;Lenucijeve potkove svakako je bio&#160;akademika Nikolu Batušića, kojem je Lenucijeva potkova bila životna os. Zato je i napravio izlet iz svog znanstvenog, teatrološkog i književno-povijesnog opusa i predstavio se kao [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/akademik-nikola-batusic-intelektualac-s-ruba-lenucijeve-potkove/">Akademik Nikola Batušić  &#8211; Intelektualac s ruba Lenucijeve potkove </a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Unuk slavnoga Branka Gavelle i nećak teatrologa, redatelja i pisca Slavka Batušića, akademik Nikola Batušić cijeli svoj život proveo je unutar Lenucijeve potkove.</p>



<p>Jedan od&nbsp;najuglednijih stanara&nbsp;Lenucijeve potkove svakako je bio&nbsp;akademika Nikolu Batušića, kojem je Lenucijeva potkova bila životna os. Zato je i napravio izlet iz svog znanstvenog, teatrološkog i književno-povijesnog opusa i predstavio se kao vrsni pripovjedač knjigom &#8220;Uspomene na rubu potkove&#8221;, u kojoj evocira niz uspomena na ljude i događaje koji su mu se neizbrisivo uvukli u pamćenje.&nbsp;</p>



<p>Cijeli svoj život, od djetinjstva do umirovljenja, proveo&nbsp;sam&nbsp;unutar Lenucijeve potkove, isticao je Batušić.&nbsp;</p>



<p>Rođen je u Zagrebu 18. veljače 1938. Odrastao je upravo na rubu Lenucijeve potkove; studirao od 1956. na Filozofskom fakultetu koji se tada dijelom nalazio u zgradi današnjeg Rektorata sveučilišta, dakle opet na rubu potkove, doživljavao prve snažne kazališne dojmove na njenu zapadnome kraku, a nekoliko koraka dalje proveo i cijeli svoj radni vijek. Punih 40 godina radio je na Akademiji dramske umjetnosti, prvo kao asistent, pa docent i na kraju kao profesor, često prodekan i dekan, a potom kao tajnik Razreda za književnost HAZU, čija je palača unutar Lenucijeve potkove. Pa i kuća njegove prabake Eme, u kojoj je živio u Hebrangovoj 4, upravo je na rubu potkove&#8230; Unuk slavnoga Branka Gavelle i nećak Slavka Batušića, teatrologa, redatelja, pisca, povjesničara i leksikografa, Nikola Batušić odrastao je u intelektualnoj sredini, okružen ljubavlju za umjetnost i teatar, u tradicionalnoj građanskoj obitelji frankofonskih i, s druge strane zagorskih, zlatarskih korijena. Njegova majka Ivana Batušić, sveučilišna profesorica i ugledna stručnjakinja za francuski jezik, za iznimne zasluge za promicanje francuskog jezika odlikovana je visokom francuskom titulom: časnik Legije časti. </p>



<p>U svojevrsnoj autobiografiji &#8220;Na rubu potkove&#8221; Batušić duhovito i autoironično opisuje svoje izvanserijsko odrastanje. Posebnu pažnju posvetio je djedu, legendarnom redatelju Branku Gavelli, zatim atmosferi &#8220;plesnih vjenčića i rukoljuba&#8221;, razgovorima u zagrebačkim salonima u pedesetima i brojnim susretima s velikim piscima, slikarima i glazbenicima, kao što su Miroslav Krleža, Lovro Matačić i Ljubo Babić, kojima je pokatkad &#8220;kao stidljivi i zbunjeni mladac&#8221; svjedočio tek iz prikrajka.&nbsp;</p>



<p>S nestrpljenjem sam čekala izlazak knjige jer i ja sam rođena i živim na rubu Lenucijeve potkove. Čitajući, sjećala sam se svog djetinjstva, odrastanja, &#8220;velikih&#8221; dečki iz susjedstva, limene glazbe na Zrinjevcu&#8230; U jesen 2006. napisala sam intervju s akademikom Nikolom Batušićem, iz kojeg izdvajam:&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="794" height="1000" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672.jpeg" alt="" class="wp-image-6077" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672.jpeg 794w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-238x300.jpeg 238w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-768x967.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-333x420.jpeg 333w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-150x189.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-300x378.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3672-696x877.jpeg 696w" sizes="(max-width: 794px) 100vw, 794px" /></figure>



<p>Rođeni ste Zagrepčanec. I ne samo da ste odrasli, već ste i cijeli svoj radni vijek proveli u samom srcu Zagreba.&nbsp;</p>



<p>&#8211; Na rubu Lenucijeve potkove, tog značajnog dijela Zagreba, nalazi se kuća koju je moja prabaka kupila još 1881. godine. U toj su kući odrasli moja majka, dio moje obitelji i ja koji u njoj živim već gotovo punih 69 godina. Kuća se nalazi na samom rubu potkove, gdje sam ne samo odrastao, već i proveo svoje djetinjstvo i mladost, igrajući se na Strossmayerovu trgu, penjući se&nbsp;na jedan debeli hrast kojeg više nema&#8230; Tuda sam išao u osnovnu školu u Medulićevoj ulici, tu sam studirao, unutar potkove doživio sam svoje prve velike kazališne doživljaje te punih 41 godinu predavao na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Odrastao sam u izuzetno zanimljivom urbanom središtu Zagreba, u čijem se kompleksu potkove nalazi i nekadašnja Sveučilišna knjižnica u kojoj sam proveo dane i mjesece radeći na svojim znanstvenim radovima. Na istočnom dijelu potkove bio je smješten Leksikografski zavod, u kojem sam proveo dobar dio svoje studentske i stručne mladosti. Danas, kao tajnik Razreda za književnost HAZU, imam sobu opet na rubu potkove. Stoga, mogu reći da je potkova nezaobilazni ne samo dio grada, već i simbol u mom životu.&nbsp;</p>



<p>Kako je bilo odrastati u Zagrebu te koliko je tadašnji Zagreb bio drugačiji od Zagreba u kojem danas živimo?</p>



<p>&#8211; Odrastati u tadašnjem Zagrebu bilo je nadasve zanimljivo. U pučku školu krenuo sam 1944. godine, u jeku završetka Drucgog svjetskog rata. Upravo zbog rata promijenio sam nekoliko lokacija svog prvog razreda – od raznih zgrada, do podruma. Na ovom dijelu Zrinjevca, Strossmayerovog trga i Tomislavca rasli su samnom mnogi, danas poznati Zagrepčani – tu smo se znali lijepo družiti, igrati, loptati, nogometati i tu su, u dvorištu iza Akademije, nastali prvi košarkaški koraci velikog tvorca zagrebačke slavne Cibone, Mirka Novosela, koji je bio ne samo moj prvi susjed, već i moj najbolji prijatelj.</p>



<p>Kako se provodilo slobodno vrijeme, gdje se odlazilo na izlete?</p>



<p>&#8211; Odrastao sam na drugačiji način. Zimi bismo često odlazili na Sljeme pješice, sa skijama na ramenima, jer žičare tada još nije bilo. Spuštali bi se jednom ili dva puta na zagorsku stranu i to je bio maksimalni domet koji se mogao apsolvirati u skijanju u jedno jutro. U 15 sati, kada bi se počelo mračiti, počeli bi se skijama spuštati preko Šestina i Cmroka kroz Radićevu ulicu do Jelačić-placa. Osim toga, išlo se Samoborčekom na izlete u Samobor, a nogometne utakmice redovito se posjećivalo. Za razliku od danas, navijalo se pristojno i policija nije trebala intervenirati.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1000" height="707" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673.jpeg" alt="" class="wp-image-6076" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673.jpeg 1000w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-300x212.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-768x543.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-594x420.jpeg 594w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-150x106.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-696x492.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3673-100x70.jpeg 100w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption class="wp-element-caption">Nikola Batušić  &#8211; 1938. &#8211; 2010.</figcaption></figure>



<p>Zagreb i Hrvatska odlaskom akademika Nikole Batušića izgubili su velikog teatrologa i književnika. Posjedovao je enciklopedijsko znanje o svjetskom teatru, a posebice o povijesti hrvatskog kazališta, što ga je s ljubavlju proučavao. Tiho se spustio zastor za čovjekom čiji je život bilo kazalište koje je živio svim svojim srcem i profesionalnim angažmanom.</p>



<p>Stjecajem obiteljskih prilika, rano je došao u dodir s kazalištem kao posjetitelj na predstavama svih žanrova. Preko svog djeda Branka Gavelle (koji ga je, kako je rekao, tjerao iz kazališta strogo mu naređujući da se bavi filologijom a ne teatrom i tako ga dvostrukim modalitetom približio teatru &#8211; tjerajući ga iz prakse, na druga ga je vrata vraćao u kazalište) i strica Slavka Batušića, došao je u konkretniji dodir s kazalištem, koji je kasnije rezultirao njegovim zanimanjem za scensku praksu. &nbsp;</p>



<p>Prva znanstvena knjiga &#8220;Povijest hrvatske kazališne kritike&#8221;(u izdanju Matice Hrvatske, 1971.) bila je uvod u glavno znanstveno, teatrološko djelo &#8220;Povijest hr­vatskog kazališta&#8221;, u kojem je u metodološkom smislu na neki način inovirao određene aspekte kazališno-povijesnog istraživanja. Zatim slijede &#8220;Povijest kaza­lišta&#8221;, monografska obrada života i kazališnog djela Branka Gavelle, &#8220;Hrvatska drama 19. stoljeća&#8221;, tri knjige studija o raznim razdobljima i aspektima hrvatske drame, specijalizirane studije o hrvatskoj moderni, nekoliko knjiga u kojima je opisana i zabilježena povijest Hrvatskoga narodnoga kazališta, odnosno njegove zgrade, u povodu stote obljetnice. U 15-ak je knjiga iz svih segmenata teatrologije pokušao sistematizirati na znanstveni način pristup, fenomen teatra.&nbsp;</p>



<p>Radni vijek počeo je kao asistent početnik i dogurao do profesora i mentora Zagrebačkog sveučilišta. U 40 godina rada na Akademiji prošao je sve stupnjeve akademskog napredovanja &#8211; dva puta bio je dekan Akademije, desetak godina u raznim mandatima prodekan te nekoliko puta predstojnik Odsjeka za dramaturgiju, koji je s nekoliko kolega i osnovao. Njegov rad unutar akademske zajednice bio je vrlo intenzivan i ona mu se dodjelom titule profesora emeritusa zahvalila za 40-ak godina rada na zagrebačkom, ali i na drugim hrvatskim sveučilištima. Od 1994. godine redoviti je član Razreda za književnost i tajnik toga razreda. &nbsp;&nbsp;</p>



<p>Nikola Batušić izgubio je bitku s dugom i teškom bolesti 21. siječnja 2010. u 72. godini. Hrvatska je Akademija izgubila nezamjenjivog člana, hrvatski teatar najvećeg erudita, zagrebačko Sveučilište profesora emeritusa, a hrvatska kultura besprijekornog intelektualca i gospodina. &nbsp;&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="768" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-768x1024.jpeg" alt="" class="wp-image-6079" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-768x1024.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-225x300.jpeg 225w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-1152x1536.jpeg 1152w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-1536x2048.jpeg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-315x420.jpeg 315w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-150x200.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-300x400.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-696x928.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-1068x1424.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/12/IMG_3671-1-scaled.jpeg 1920w" sizes="(max-width: 768px) 100vw, 768px" /><figcaption class="wp-element-caption">Isječak iz knjige Uspomene na rubu potkove </figcaption></figure>



<p>Tri zrinjevačke klupe. Ne, nije riječ o klupama na kojima danas u toplim jutrima sjede umirovljenici čita­jući u tercetu jedne no­vine, a potom, zajednički, zbrajaju novčiće kako bi u nekom od susjednih bis­troa mogli popiti skromnu kavu. Ne, nije riječ niti o klupama na kojima, bez obzira na godišnje doba, često i nakon što su odgrnuli snijeg, šapuću mladi zaljubljenici. A niti je riječ o klupama na kojima, u ranu zoru, vlasnici pasa iz­mjenjuju kinološka iskustva, dok im ljubimci škrope podnožje drevnih platana. Riječ je, naime, o trima na­izgled običnim, ali ipak naročitim zrinjevačkim klupama i istočnoj aleji (tako je moja baka Ema, precizno dijeleći uzdužne segmente Zriny-Platza, nazivala najmanje posjećeni dio sjevernog trga ovoga kraka zelene, Lenucijeve potkove). Zapadna je aleja prema njezinu sudu bila najotmjenija, srednja, ona što spaja meteorološki Bolleov stup i stubište Strossmayerove palače naglašeno se, zbog obilja šetača i posebnom atmosferom isticala nedjeljom i blagdanima, kada je prijepodnevima u paviljonu svirala Platzmuzika (kadikad se još i danas, nažalost ne uvijek redovito, mogu iz građevine podignute 1891. čuti zvuci limenih instrumenata)&#8230; Bez sumnje je najskromnija posjetiteljima koji kao da su od nje zazirali, ali ne i skromna važnošću nekih važnih građevina koje su ulijevale strahopoštovanje &#8211; bila ona istočna. No, u svim su alejama (prije infrastrukturne i hortikulturne obnove perivoja 2000./2001.) na poseban način bile raspoređene klupe u spomenutim šetnicama.</p>



<p>Na zapadnoj se strani mogu još i danas vidjeti otmjeni flaneri, ali i putnici-namjernici što stižu zorom s kolodvora i krećući prema gradskom središtu odmaraju noge i tijelo na klupama &nbsp;(često i u doslovnom značenju riječi), jer naročito u nedjeljna jutra, došljaci znaju ovdje poleći pa čak i pridrijemati, potom namakati tabane u bazenu vodoskoka-gljive (također Bolleova artefakta), a&nbsp;naposljetku, nakon takve jutarnje higijene, razmatati zavežljaje i nimalo impresionirani gradskim središtem, kusati pohanu piletinu – tradicionalni hrvatski putni provijant. Nakon temeljite, već spomenute rekonstrukcije izgleda Zrinskoga trga dodano je na zapadnoj strani još nekoliko klupa, tik uz tramvajske tračnice, odmorišta koja gledaju prema unutrašnjosti perivoja. Međutim, one su i u nedjeljna jutra gotovo prazne. Ljudi, zamijetio sam, sjede mnogo radije na klupama okrenutima prema impozantnim zgradama, remek-djelima hrvatskoga historicističkoga graditeljstva iz osamdesetih godina 19. st., među kojima se ističu Palača Medaković (arhitekt Janko Jambrišak) – danas restoran Lenuci i Palača Vranyczany &nbsp;(arhitekt Ferdinand Kondrat) – danas Arheološki muzej.&nbsp;</p>



<p>Napisala Biba Salata</p>



<p>Foto: Arhiv časopis Zagreb moj grad</p>



<p><strong><em>Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija</em></strong></p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/akademik-nikola-batusic-intelektualac-s-ruba-lenucijeve-potkove/">Akademik Nikola Batušić  &#8211; Intelektualac s ruba Lenucijeve potkove </a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Turistička zajednica grada Zagreba i Croatia Airlines partneri u promociji Zagreba kao pet friendly destinacije</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/turisticka-zajednica-grada-zagreba-i-croatia-airlines-partneri-u-promociji-zagreba-kao-pet-friendly-destinacije/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=turisticka-zajednica-grada-zagreba-i-croatia-airlines-partneri-u-promociji-zagreba-kao-pet-friendly-destinacije</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Oct 2024 18:22:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istaknute objave]]></category>
		<category><![CDATA[Izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[aktualno]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=5738</guid>

					<description><![CDATA[<p>Vlasnicima kućnih ljubimaca na raspolaganju dodatne pogodnosti i usluge Croatia Airlinesa Zagreb, 25. listopada 2024. Croatia Airlines u sljedeća dva mjeseca pruža dodatnu podršku inicijativi Turističke zajednice grada Zagreba, kojom se glavni grad Hrvatske promovira kao destinacija prilagođena kućnim ljubimcima. Vlasnicima pasa i mačaka, koji će se tijekom studenog i prosinca na svojim putovanjima koristiti [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/turisticka-zajednica-grada-zagreba-i-croatia-airlines-partneri-u-promociji-zagreba-kao-pet-friendly-destinacije/">Turistička zajednica grada Zagreba i Croatia Airlines partneri u promociji Zagreba kao pet friendly destinacije</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<h3 class="wp-block-heading">Vlasnicima kućnih ljubimaca na raspolaganju dodatne pogodnosti i usluge Croatia Airlinesa</h3>



<p><em>Zagreb, 25. listopada 2024.</em></p>



<p>Croatia Airlines u sljedeća dva mjeseca pruža dodatnu podršku inicijativi Turističke zajednice grada Zagreba, kojom se glavni grad Hrvatske promovira kao destinacija prilagođena kućnim ljubimcima.</p>



<p>Vlasnicima pasa i mačaka, koji će se tijekom studenog i prosinca na svojim putovanjima koristiti zrakoplovima Croatia Airlinesa, na raspolaganju su posebne pogodnosti i dodatne usluge, a jedna od njih je povećanje broja kućnih ljubimaca koji su dopušteni za prijevoz u putničkoj kabini zrakoplova. Nacionalni avioprijevoznik u navedenom razdoblju, umjesto dva kućna ljubimca na pojedinom letu, omogućuje prijevoz tri psa ili mačke.</p>



<p>Vlasnicima ljubimaca pritom se nudi 20 posto popusta na uslugu prijevoza psa ili mačke, a na raspolaganju su im i posebni paket-aranžmani s emitivnih tržišta turističke agencije Obzor putovanja, koji uključuju povratne zrakoplovne karte, smještaj u jednom od četiri zagrebačka <em>pet friendly</em> hotela (2, 3 ili 4 dana), kućnog ljubimca te transfer iz zračne luke do grada i obratno. Više informacija o svemu može se pronaći na internetskim stranicama tvrtke <a href="http://www.croatiaiarlines.com">www.croatiaiarlines.com</a> .</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Vlasnici kućnih ljubimaca predstavljaju sve značajniji segment putnika u turističkoj industriji, a njihova specifična ponašanja, potrebe i očekivanja oblikuju tržište putovanja na poseban način. Zagreb je zahvaljujući brojnim zelenim površinama, <em>pet friendly</em> objektima te prijateljskom atmosferom prema ljubimcima, grad u kojem ljubimci mogu uživati jednako kao i njihovi vlasnici. Zbog toga smo se pridružili inicijativi TZ grada Zagreba, kojom naš glavni grad želimo zajedno učiniti idealnom <em>pet friendly</em> destinacijom na turističkoj karti svijeta <a>– rekao je Jasmin Bajić, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa.</a></li>
</ul>



<p>Sektor putovanja s kućnim ljubimcima posljednjih godina raste zbog povećane svijesti o važnosti ljubimaca kao članova obitelji i prema nekim istraživanjima dostiglo je milijarde dolara vrijednosti, uz kontinuirani godišnji rast. U Europi više od polovice kućanstava ima kućnog ljubimca.</p>



<p>Turistička zajednica grada Zagreba prepoznala je ove suvremene trendove i kreirala specijaliziranu <em>web</em> stranicu <a href="http://www.infozagreb.hr/hr/ljubimci-zagreba">www.infozagreb.hr/hr/ljubimci-zagreba</a>, na kojoj su&nbsp; &nbsp;objedinjene informacije o prednostima Zagreba kao destinacije prilagođene ljubimcima.</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Turistička zajednica grada Zagreba još je na proljeće pokrenula  promotivnu kampanju i specijalizirane web stranice, gdje su na jednome mjestu objedinjene informacije vezane uz mogućnosti i obaveze za sve putnike s ljubimcima. Naime, putovanje s kućnim ljubimcima zahtijeva detaljno planiranje, stoga se na našim stranicama može pronaći popis tzv. <em>pet friendly</em> smještajnih i ugostiteljskih objekata, veterinarskih službi, skloništa, kao i psećih parkova, salona i kulturnih institucija koje omogućuju ulaz kućnim ljubimcima. Prema istraživanjima, više od 50% putnika diljem svijeta vodi svoje ljubimce sa sobom na odmor te mi je, u tom smislu, posebno drago da smo sada proširili promotivnu suradnju s Croatia Airlinesom, čime, dodatno ističemo naš grad kao prepoznatljivu destinaciju koja pruža dobrodošlicu posjetiteljima s kućnim ljubimcima &#8211; rekla je Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba.</li>
</ul>



<p><strong>Croatia Airlines i Turistička zajednica grada Zagreba</strong></p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/turisticka-zajednica-grada-zagreba-i-croatia-airlines-partneri-u-promociji-zagreba-kao-pet-friendly-destinacije/">Turistička zajednica grada Zagreba i Croatia Airlines partneri u promociji Zagreba kao pet friendly destinacije</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sto najboljih hrvatskih restorana</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/sto-najboljih-hrvatskih-restorana/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=sto-najboljih-hrvatskih-restorana</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 Oct 2024 12:18:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[Knjige]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=5344</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tiskano i on-line hrvatsko i englesko 29. izdanje knjige Restaurant Croatica „100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi specijaliteti 2024/25“, u izdanju Abisal biblioteke Gastronaut, promovirano je na Botelu Marina u Rijeci. Projekti Restaurant Croatica i Gastronaut su najstariji brendovi poticanja kvalitete u ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Restorani predstavljeni u najnovijoj knjizi su i nositelji titule Restaurant [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/sto-najboljih-hrvatskih-restorana/">Sto najboljih hrvatskih restorana</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Tiskano i <em>on-line</em> hrvatsko i englesko 29. izdanje knjige <em>Restaurant Croatica</em> „100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi specijaliteti 2024/25“, u izdanju Abisal biblioteke <em>Gastronaut,</em> promovirano je na Botelu Marina u Rijeci.</p>



<p>Projekti <em>Restaurant Croatica</em> i <em>Gastronaut</em> su najstariji brendovi poticanja kvalitete u ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Restorani predstavljeni u najnovijoj knjizi su i nositelji titule <em>Restaurant Croatica 2023</em>, a osim plaketa, dobili su i naljepnicu <em>Restaurant Croatica</em> s QR kodom koji vodi na <em>on-line</em> izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. Restorani su predstavljeni tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se mogu naći na stolu te destinacije sa svojim gastronomskim i enološkim adutima.</p>



<p>Ove godine knjiga je sadržajno obogaćena tekstovima o sirevima, autorice gastronautice Marine Selak, certificirane kušačice sireva. Upoznaje nas s povijesti i evolucijom sireva, piše o najpoznatijim hrvatskim, francuskim, talijanskim, engleskim, švicarskim i grčkim sirevima te daje savjete o tome kako sireve čuvati, rezati, posluživati i s čime ih kombinirati.</p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/sto-najboljih-hrvatskih-restorana/">Sto najboljih hrvatskih restorana</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Knjiga &#8211; „Igračke pričaju priče“</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/knjiga-igracke-pricaju-price/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=knjiga-igracke-pricaju-price</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Sep 2024 13:11:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Knjige]]></category>
		<category><![CDATA[Igračke pričaju priče]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=5267</guid>

					<description><![CDATA[<p>Udruga Stav iz Marije Bistrice nakladnik zbirke pripovijedaka „Igračke pričaju priče“. Priče su u ovoj zbirci različite, kako po odabiru načina pisanja, tako i po pristupu temi, ali sve ih povezuje isti motiv, odnosno motivi tradicijskih igračaka Hrvatskoga zagorja. Kao što je Carlo&#160;Collodi&#160;udahnuo dušu drvenom lutku Pinokiju, isto je našim tradicijskim drvenim igračkama (konjiću, leptiru, [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/knjiga-igracke-pricaju-price/">Knjiga &#8211; „Igračke pričaju priče“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Udruga Stav iz Marije Bistrice nakladnik zbirke pripovijedaka „Igračke pričaju priče“. Priče su u ovoj zbirci različite, kako po odabiru načina pisanja, tako i po pristupu temi, ali sve ih povezuje isti motiv, odnosno motivi tradicijskih igračaka Hrvatskoga zagorja. Kao što je Carlo&nbsp;Collodi&nbsp;udahnuo dušu drvenom lutku Pinokiju, isto je našim tradicijskim drvenim igračkama (konjiću, leptiru, žveglicama…) učinilo petnaest ponajboljih hrvatskih suvremenih književnika. Svaki autor zabilježio je svoju priču, doživljaj neke tradicijske igračke u kojoj je pronašao ljepotu ili pokoje davno sjećanje.&nbsp;</p>



<p>Nastanku ove zbirke svojim su pričama pridonijeli:</p>



<p>Sanja Pilić- Igračke koje putuju</p>



<p>Nada Mihaljević &#8211; Češer</p>



<p>Ana Đokić &#8211; Čarobni konjić</p>



<p>Silvija Šesto &#8211; O konjiću bez repa</p>



<p>Melita Rundek &#8211;&nbsp;Jožek, čuvar šarenog blaga</p>



<p>Nada Horvat &#8211; Kraljević koji je volio leptire</p>



<p>Sanja Polak &#8211;&nbsp;Ivek&nbsp;i&nbsp;Ivkica</p>



<p>Elizabeta Končić &#8211;&nbsp;Mesec&nbsp;v Gašparovoj&nbsp;hižici</p>



<p>Hrvoje Kovačević &#8211; Tajna stare žveglice</p>



<p>Željka Horvat&nbsp;Vukelja&nbsp;&#8211; San ili java</p>



<p>Andrijana Grgičević &#8211;&nbsp;Škrinjica</p>



<p>Snježana Babić Višnjić &#8211; Vrbina svirala</p>



<p>Sanja Andabaka &#8211; Kratki zapisi plave ptice žveglice</p>



<p>Sonja&nbsp;Smolec&nbsp;&#8211; Neobična ptica &#8211; drvena krila generacija</p>



<p>Ivana&nbsp;Škrlec&nbsp;&#8211;&nbsp;Ptiček&nbsp;Klepetiček&nbsp;i vremenski procjep</p>



<p>Budući da se radi o renomiranim hrvatskih književnicima, kvaliteta napisanih priča neupitna je i upravo njihova različitost privući će mlade čitatelje te će zasigurno svatko moći pronaći najdražu priču. Svaka priča praćena je jedinstvenom ilustracijom Martina Zalara.</p>



<p>“Tradicijske igračke, živopisne, veselih boja, često s cvjetnim uzorcima, koje smo nekada kupovali pred crkvenim svetištima, na sajmovima i tržnicama bile su dio dječjega svijeta mnogih&nbsp;generacija. Danas su svjedočanstvo o tome kako su se djeca zabavljala&nbsp;dok još nije bilo računala i interneta. Svaka takva, ručno izrađena&nbsp;igračka, jedinstvena je. Miriše na djetinjstvo, zrači posebnim šarmom&nbsp;i priča svoju priču.”&nbsp;&#8211; urednica zbirke, književna povjesničarka Dubravka Težak</p>



<p>“Uz pratnju drvenog&nbsp;konjića, sviralice žveglice, leptira&nbsp;klepetana, minijaturnog namještaja za figurice… djeca mogu osjetiti igru koja povezuje generacije, a igračke prenose ljubav i toplinu prijašnjih vlasnika. U drvenim igračkama ručne izrade leže neispričane priče i čekaju&nbsp;da ih upoznamo, a možda i sami smislimo.” &#8211; recenzentica Diana Zalar</p>



<p>“Priče su prava književna poslastica i vjerujem da će naći svoje mjesto kako u srcima budućih malih čitatelja, tako i u školskoj odnosno vrtićkoj svakodnevici. Priče postaju žive kad ih se priča, kad ih se čita naglas, kad se o njima razgovara i na temelju njih stvara.“ &#8211; recenzentica Vladimira&nbsp;Velički</p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/knjiga-igracke-pricaju-price/">Knjiga &#8211; „Igračke pričaju priče“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Milka Babović – televizijska sportska novinarka</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/milka-babovic-televizijska-sportska-novinarka/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=milka-babovic-televizijska-sportska-novinarka</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Sep 2024 13:06:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zagrepčanke I Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[milka babović]]></category>
		<category><![CDATA[Rosie Kugli]]></category>
		<category><![CDATA[zagrepčanke i zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=5023</guid>

					<description><![CDATA[<p>Vrhunska atletičarka i prva žena sportska novinarka, Milka Babović nije samo pomicala granice u svojoj profesiji, već je svojim radom i životom ostavila neizbrisiv trag u kolektivnoj svijesti nacije. Njezin život bio je prožet ljubavlju prema sportu, nepokolebljivom etikom rada i predanošću. Roditelji joj nadjenuše ime Milena, ali je u jednom trenutku postala, i ostala, [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/milka-babovic-televizijska-sportska-novinarka/">Milka Babović – televizijska sportska novinarka</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><strong>Vrhunska atletičarka i prva žena sportska novinarka, Milka Babović nije samo pomicala granice u svojoj profesiji, već je svojim radom i životom ostavila neizbrisiv trag u kolektivnoj svijesti nacije. Njezin život bio je prožet ljubavlju prema sportu, nepokolebljivom etikom rada i predanošću.</strong></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="687" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-687x1024.jpg" alt="" class="wp-image-5020" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-687x1024.jpg 687w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-201x300.jpg 201w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-768x1145.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-1031x1536.jpg 1031w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-282x420.jpg 282w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-150x224.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-300x447.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-696x1037.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r-1068x1592.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10014r.jpg 1342w" sizes="(max-width: 687px) 100vw, 687px" /></figure>



<p>Roditelji joj nadjenuše ime Milena, ali je u jednom trenutku postala, i ostala, Milka. Je li odmilja ili iz nekog drugog razloga – ne znamo. S roditeljima je u djetinjstvu i ranoj mladosti živjela u raznim gradovima negdašnje Jugoslavije, a zatim se skrasila u Zagrebu, završila Pedagošku akademiju i započela sportsku karijeru u Atletskom klubu Mladost.<br>Milka je bila mnogo više od sportašice i novinarke; bila je ikona koja je svojim radom i životom ostavila neizbrisiv trag u povijesti Zagreba i sporta. Od pokretanja časopisa Zagreb moj grad 2007. godine, redovito je pisala za časopis i u svojoj rubrici „Povijest zagrebačkog sporta“ donosila točne i pažljivo istražene članke, opremljene starim fotografijama koje je osobno nabavljala. Njezina posvećenost i stručnost učinile su ovu rubriku omiljenom među čitateljima, a Milku Babović neponovljivom figurom u svijetu novinarstva. „Ja sam novinar dok živim, to je dio mene“, izjavila je jednom prilikom, sažimajući bit svojeg života i strast koja ju je pratila do kraja.<br>Milka Babović, rođena 27. listopada 1928. u Skoplju, bila je jedna od najsjajnijih osoba u povijesti sporta i sportskog novinarstva na prostorima bivše Jugoslavije. Njezina karijera, koja se protezala kroz nekoliko desetljeća, bila je obilježena brojnim uspjesima, kako u sportu, tako i u novinarstvu. Vrhunska atletičarka i prva žena sportska novinarka, Milka Babović nije samo pomicala granice u svojoj profesiji, već je svojim radom i životom ostavila neizbrisiv trag u kolektivnoj svijesti nacije. Njezin život bio je prožet ljubavlju prema sportu, nepokolebljivom etikom rada i predanošću, zbog čega je postala uzor mnogim generacijama.</p>



<h2 class="wp-block-heading">SA ŠEST GODINA ČITALA BIOGRAFIJU KEMALA ATATURKA, SA 16 SE JAVILA ZA RAD U BOLNICI NA FRONTI TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA</h2>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="767" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-767x1024.jpg" alt="" class="wp-image-5018" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-767x1024.jpg 767w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-225x300.jpg 225w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-768x1025.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-1150x1536.jpg 1150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-315x420.jpg 315w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-150x200.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-300x401.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-696x929.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r-1068x1426.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10012r.jpg 1498w" sizes="(max-width: 767px) 100vw, 767px" /></figure>



<p>Iako je rođena u Skoplju, veći dio djetinjstva provela je seljakajući se po različitim gradovima bivše Jugoslavije. Ratna i poratna previranja oblikovala su njezin karakter, a ključnu ulogu u njezinom odrastanju imao je njezin otac, Crnogorac i vojnik, koji je Milki odmalena usadio ljubav prema knjigama i obrazovanju. „Nikada nije branio da iz njegove knjižnice uzmem nešto. Samo me je pitao što čitam“, prisjećala se Milka. Njezina prva knjiga bila je biografija Kemala Ataturka, što je već sa šest godina usmjerilo njezin svjetonazor prema shvaćanju ravnopravnosti spolova.<br>Već sa 14 godina Milka je počela raditi kao instruktorica, a sa 16 se dobrovoljno javila za rad u bolnici na fronti tijekom Drugog svjetskog rata. Te rane životne lekcije o odgovornosti, radu i služenju drugima oblikovale su njezin kasniji pristup životu i karijeri. „Moja majka se borila da nas četvero izvuče iz neimaštine“, kazala je Milka, ističući kako je upravo obitelj bila ključna u oblikovanju njezinog karaktera.</p>



<h2 class="wp-block-heading">SPORTSKA KARIJERA: 27 DRŽAVNIH REKORDA U NEKOLIKO DISCIPLINA I ATLETIKA KAO ŽIVOTNA ŠKOLA</h2>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="730" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-1024x730.jpg" alt="" class="wp-image-5017" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-1024x730.jpg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-300x214.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-768x547.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-1536x1094.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-589x420.jpg 589w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-150x107.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-696x496.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-1068x761.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-1920x1368.jpg 1920w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r-100x70.jpg 100w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10011r.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p>Svoju sportsku karijeru započela je 1945. godine, kad se počela baviti atletikom, u kojoj je ubrzo postala jedna od najistaknutijih sprinterica u Jugoslaviji. Kao članica Atletskog kluba Mladost postigla je izvanredne rezultate u trčanju na kratke staze, posebno u disciplini 80 metara s preponama, u kojoj je dvaput postala svjetska studentska prvakinja – 1953. u Dortmundu i 1957. u Parizu.<br>Milka je tijekom svoje sportske karijere postavila čak 27 državnih rekorda u nekoliko disciplina, a 17 puta osvajala je titulu državne prvakinje Jugoslavije. Osim toga, bila je dvaput prvakinja Balkana i 26 puta članica reprezentacije. Ipak, nikad nije prežalila što nije imala priliku nastupiti na Olimpijskim igrama, iako je tri puta bila nominirana za članicu olimpijskog tima. „Za Helsinki 1952. bila sam u olimpijskoj uniformi, ali na kraju nisam mogla nastupiti“, prisjećala se s tugom, no nikada s gorčinom.<br>Milka je često isticala da joj je sport pružio mnogo više od fizičke spremnosti. „Sport je najjeftinija kozmetika“, govorila je, objašnjavajući kako joj je bavljenje sportom omogućilo ne samo fizičko zdravlje, već i mentalnu snagu, disciplinu i upornost. Njezin bivši suprug, poznati sportaš i novinar Žarko Susić, bio je jedan od njezinih prvih trenera, a Milka je često spominjala njegov moto: „Ne moraš pobijediti, ali kada kreneš sa starta, moraš, makar četveronoške, proći ciljem.“ Taj moto nosila je sa sobom kroz cijeli život.</p>



<h2 class="wp-block-heading">NOVINARSKA KARIJERA: PIONIRKA SPORTSKOG NOVINARSTVA, ZAŠTITNI ZNAK PRIJENOSA UMJETNIČKOG KLIZANJA</h2>



<p>Nakon završetka sportske karijere Milka Babović ušla je u svijet sportskog novinarstva, područje koje je tada bilo gotovo isključivo rezervirano za muškarce. Postala je 1949. članica Hrvatskog udruženja novinara, a njezina novinarska karijera započela je u Narodnom sportu.<br>Dolazak na Radio Televiziju Zagreb 1957. godine bio je prijelomni trenutak u njezinoj karijeri. Kao prva sportska reporterka u Hrvatskoj, postavila je temelje sportskog novinarstva, donoseći sa sobom jedinstveni stil i stručnost. Kao urednica sportskog programa bila je, prema kazivanju njezinih mlađih kolega, stroga. Bila je posve predana poslu, pa je isto tražila i od drugih. „U redakciji se ne psuje! Onaj tko bi opsovao, morao je u škrabicu ubaciti dva dinara!“ Tako se jednom neki novinar požalio da je u škrabici ostavio pola plaće.<br>Njezin glas pratio je generacije ljubitelja sporta, dok je svojim stručnim komentarima gledateljima približavala umjetničko klizanje i druge sportove. Postala je zaštitni znak prijenosa umjetničkog klizanja, a gledatelji su uz njezine komentare naučili razlikovati luc, aksl i tou lup.</p>



<h2 class="wp-block-heading">S GLEDATELJIMA U DNEVNOJ SOBI I TITULA MISS LAPSUS</h2>



<p>Iako je najpoznatija po klizanju, Milka je komentirala i mnoge druge sportove, uključujući atletiku, gimnastiku, veslanje, brzo klizanje, skijaško trčanje i konjički sport. Milkin stil komentiranja bio je jedinstven. Prijenose je oblikovala kao razgovor s gledateljima, čavrljajući s njima iz dnevne sobe, što je gledateljima stvorilo osjećaj bliskosti i povezanosti.<br>Dnevna soba bila je mjesto sastanka s njom, s time što se Milka Babović javljala s malih ekrana, dok smo je mi u svojim sobama slušali, prisjećaju se brojni televizijski gledatelji. Takav pristup učinio ju je omiljenom među gledateljima svih generacija. Svoje prijenose pamti s velikom radošću, ali i s određenom dozom samokritičnosti. Jednom prilikom priznala je da je prijenos nogometne utakmice na Dan žena bio „najgluplja odluka“ u karijeri, no unatoč tome, ostala je upamćena kao najbolja sportska komentatorica u bivšoj Jugoslaviji.<br>Jedna od zanimljivosti iz njezine karijere je titula Miss Lapsus 1971. godine zbog povremenih lapsusa tijekom prijenosa. Jednom prilikom, komentirajući klizanje, zamijenila je ime klizačice Gabi Seifert s pjevačicom Gabi Novak, što je izazvalo smijeh među gledateljima. No, unatoč tim malim pogreškama, Milka je ostala upamćena po svojoj stručnosti i nevjerojatnoj sposobnosti da približi sport gledateljima.</p>



<h2 class="wp-block-heading">U ŽIRIJU „PLESA SA ZVIJEZDAMA“: PONEKAD SAM MOŽDA MALO ZLOČESTA, ALI NISAM ZLA I LJUDI ČESTO NE ZNAJU RAZLIKU IZMEĐU TE DVIJE STVARI</h2>



<p>Unatoč tome što je službeno otišla u mirovinu 1991. godine, Milka Babović nastavila je svoju karijeru kroz razne oblike suradnje s televizijom. Posebno se istaknula kao članica žirija u popularnom showu „Ples sa zvijezdama“. „Ja sam jako sretna što sam pristala sudjelovati u tom showu jer se odlično zabavljam“, rekla je Milka, objašnjavajući kako je pristala sudjelovati tek nakon što je pregledala snimke originalne emisije i uvjerila se da je riječ o kvalitetnom i pristojnom projektu. Njezin pristup poslu bio je u skladu s visokim novinarskim standardima koje je postavila za sebe; uvijek je birala projekte koji su imali vrijednost i integritet.<br>Svojim prisustvom u žiriju showa unijela je poseban šarm i stručnost, postavši ključni element uspjeha emisije. Njezine su ocjene i komentari često smatrani strogima, ali Milka je uvijek isticala da su njezine kritike dobronamjerne i utemeljene na stručnom znanju. „Ponekad sam možda malo zločesta, ali nisam zla i ljudi često ne znaju razliku između te dvije stvari“, rekla je jednom prilikom.<br>Milka je ostala povezana s novinarstvom i sportom, često radeći iza kulisa velikih sportskih događaja koje je prenosila televizija. Svojim učenicima, poput Bože Sušeca, bila je mentorica i uzor, a njezin utjecaj osjećao se dugo nakon što se povukla iz javnog života.</p>



<h2 class="wp-block-heading">BORBA ZA RAVNOPRAVNOST I KOZMOPOLITSKI SVJETONAZOR</h2>



<p>Milka Babović rušila je barijere u društvu koje je često imalo konzervativne stavove prema ženama. Unatoč brojnim preprekama, ostala je vjerna sebi i svojim vrijednostima. Njezin život obilježili su brojni izazovi, ali nikada nije posustala.<br>Posebno je zanimljiv njezin kozmopolitski svjetonazor, prožet iskustvima iz različitih dijelova svijeta i kultura. „Moji su korijeni odsvud“, rekla je, objašnjavajući kako nikad nije generalizirala ljude po nacionalnostima jer ni sama nije pripadala nijednoj određenoj narodnosti.<br>Njezina sposobnost da u sportskom svijetu, pretežno muškom, zauzme svoje mjesto, bila je primjer drugim ženama. Kad je tek započinjala karijeru, suočila se s brojnim predrasudama i kritiziranjima. „U početku, kad sam tek počela raditi, ljudi su znali biti okrutni. Ja sam, naime, napravila nešto što se ne radi – ušla sam u muško područje“, prisjetila se Milka, dodajući kako je dobivala pisma puna kritika, ali je uz podršku kolega i prijatelja nastavila i uspješno se nosila s izazovima.</p>



<h2 class="wp-block-heading">MENTORSTVO I RAD S MLADIMA: NISAM ALTRUIST, SAMO SAM RACIONALNA ŽENA SA 82 GODINE</h2>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="700" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-700x1024.jpg" alt="" class="wp-image-5019" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-700x1024.jpg 700w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-205x300.jpg 205w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-768x1123.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-1051x1536.jpg 1051w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-287x420.jpg 287w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-150x219.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-300x439.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-696x1018.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r-1068x1561.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/HSPOM-10013r.jpg 1368w" sizes="(max-width: 700px) 100vw, 700px" /></figure>



<p>Milka Babović nije bila samo sportašica i novinarka; bila je i mentorica brojnim mladim novinarima i sportašima. Njezina sposobnost da prenese svoje znanje i iskustvo bila je neprocjenjiva za generacije koje su dolazile. Uvijek je inzistirala na važnosti obrazovanja, pa je i u kasnim godinama nastavila usavršavati engleski jezik, čitati i pomagati studentima. „Nisam altruist, samo sam racionalna žena sa 82 godine“, rekla je Milka, objašnjavajući kako mora ostati aktivna da bi održala svoje mentalno i fizičko zdravlje.<br>Posebno je uživala u radu s djecom u manjim sredinama, gdje je kroz edukativne programe promovirala sport i zdrav način života. „Moje iskustvo je da su djeca u manjim mjestima ne radoznalija, ali su na neki način pristojnija. Lakše je s njima raditi, mirniji su“, rekla je Milka, ističući kako joj rad s djecom pruža veliko zadovoljstvo.</p>



<h2 class="wp-block-heading">ŠIROKI INTERESI I TALENTI: SPORTSKO NOVINARSTVO, TELEVIZIJA, NOVINE, ČASOPISI, PRIČE ZA DJECU</h2>



<p>Bila je žena nevjerojatno širokih interesa i talentirana u brojnim područjima. Njezina karijera nije se ograničila samo na sportsko novinarstvo i televizijske prijenose; njezin rad obuhvatio je različite medije, publike i žanrove. Nekoliko godina uređivala je popularnu TV-emisiju „Telesport“, koja se bavila tjelesnom kulturom i sportom, no nije se zaustavila na tome. Od 1972. do 1981. uređivala je rubrike o sportu i tjelesnom odgoju u dječjem listu SMIB (Smilje i bosilje), u kojem je na djeci prilagođen način promovirala važnost sporta i fizičke aktivnosti.<br>Uz rad na televiziji, Milka Babović je pisala za niz časopisa i novina. Surađivala je, između ostalog, s časopisima Povijest sporta i Tempo od 1978. godine te s magazinom NIN od 1981. Njezin talent za pisanje nije se ograničio samo na novinarstvo – Milka je napisala i nekoliko slikovnica i priča za djecu, poput „Gospođica Hoppla“, „Spretni Leon“ i „Makata Taka Hela“… Njezine priče prožete su ne samo zabavom, već i edukativnim elementima.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="680" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-1024x680.jpg" alt="" class="wp-image-5022" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-1024x680.jpg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-300x199.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-768x510.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-1536x1020.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-633x420.jpg 633w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-150x100.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-696x462.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-1068x709.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1-1920x1275.jpg 1920w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/09/PXL_150218_19688114-1.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<h2 class="wp-block-heading">PROMICANJE VAŽNOSTI TJELESNOG ODGOJA I NAGRADA „FRANJO BUČAR“ ZA ŽIVOTNO DJELO</h2>



<p>Posebnu pažnju posvetila je praćenju fizičke kulture u JNA (Jugoslavenskoj narodnoj armiji), čime je dodatno doprinijela promicanju svijesti o važnosti tjelesnog odgoja u širem društvenom kontekstu.<br>Njezina predanost sportu i novinarstvu prepoznata je i kroz njezino dugogodišnje vođenje Sekcije sportskih novinara Društva novinara Hrvatske, čija je bila predsjednica, kao i kroz članstvo u Jugoslavenskom olimpijskom komitetu, gdje je bila članica u dva mandata.<br>Njezin angažman nije stao samo na novinarstvu i sportu; od 1978. do 1982. bila je članica Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba, gdje je sudjelovala u oblikovanju kulturnog i sportskog života glavnoga grada.<br>Za svoj rad i doprinos društvu Milka Babović primila je brojna priznanja i nagrade. Dobila je Nagradu Društva novinara Hrvatske 1974., Nagradu grada Zagreba 1977. te Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem 1979. Kruna njezinog životnog rada bila je Nagrada „Franjo Bučar“ za životno djelo, koju je primila 2018., potvrdivši status jedne od najvažnijih figura u povijesti hrvatskog sporta i novinarstva.</p>



<h2 class="wp-block-heading">MOJ ANGAŽMAN U DRUŠTVU, DOBROVOLJNI RAD, NIJE BIO MODA, NEGO SVIJEST O TOME DA MORAM RADITI</h2>



<p>Milka Babović imala je jasno definiran svjetonazor, oblikovan kroz bogato životno iskustvo i obrazovanje. Vjerovala je u važnost društvene odgovornosti i angažmana, pa je uvijek nalazila vremena za volonterski rad i pomoć drugima. Njezina karijera bila je prožeta željom da doprinese zajednici kroz novinarstvo, edukaciju ili rad u humanitarnim projektima. „Moj angažman u društvu, dobrovoljni rad, nije bio moda, nego svijest o tome da moram raditi“, objasnila je Milka, dodajući kako je uvijek preuzimala dodatne obveze jer nije imala djecu i zato što je smatrala da mora raditi više za one koji to ne mogu.<br>Milka Babović svojim je životom, radom i stavovima oblikovala generacije i ostavila neizbrisiv trag u povijesti. Njezin životni put bio je ispunjen izazovima, ali i velikim uspjesima, a njezina predanost sportu, novinarstvu i društvenom angažmanu učinila ju je jedinstvenom figurom na ovim prostorima. Milka Babović ostaje uzor svim budućim generacijama, ne samo kao sportašica i novinarka, već i kao osoba koja je živjela svoje vrijednosti i ostavila nasljeđe koje će trajati vječno.</p>



<p>Napisala: Rosie Kugli<br>Foto: Arhiv časopisa Zagreb moj grad i Sandra Šimunović /PIXELL<br><em><strong>Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija</strong></em></p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/milka-babovic-televizijska-sportska-novinarka/">Milka Babović – televizijska sportska novinarka</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Počinje jubilarni 10. Food Film Festival Zagreb!</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/pocinje-jubilarni-10-food-film-festival-zagreb/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=pocinje-jubilarni-10-food-film-festival-zagreb</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Aug 2024 13:45:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događanja]]></category>
		<category><![CDATA[Izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=4945</guid>

					<description><![CDATA[<p>Food Film Festival by Coca Cola vraća se u grad u retro ruhu: Od četvrtka uživajte u izabranim kultnim filmskim klasicima i streetfood specijalitetima Ljubitelji filmova i gastronomije, pripremite se! Food Film Festival Zagreb by Coca Cola vraća se u svom jubilarnom 10. izdanju, i to u potpuno retro ruhu. Od četvrtka 29. kolovoza do [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/pocinje-jubilarni-10-food-film-festival-zagreb/">Počinje jubilarni 10. Food Film Festival Zagreb!</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><strong>Food Film Festival by Coca Cola vraća se u grad u retro ruhu: Od četvrtka uživajte u izabranim kultnim filmskim klasicima i streetfood specijalitetima</strong></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="818" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-818x1024.jpeg" alt="" class="wp-image-4944" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-818x1024.jpeg 818w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-240x300.jpeg 240w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-768x961.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-336x420.jpeg 336w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-150x188.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-300x375.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-696x871.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6-1068x1336.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ6.jpeg 1170w" sizes="(max-width: 818px) 100vw, 818px" /></figure>



<p>Ljubitelji filmova i gastronomije, pripremite se! <strong>Food Film Festival Zagreb by Coca Cola vraća se u svom jubilarnom 10. izdanju</strong>, i to u potpuno retro ruhu. <strong>Od četvrtka 29. kolovoza do subote 7. rujna, Park dr. Franje Tuđmana</strong> pretvorit će se u veličanstveno kino na otvorenom, gdje će posjetitelji moći uživati u klasicima filmske umjetnosti i raznovrsnim streetfood delicijama.</p>



<p>Kroz ovih deset godina, ovaj je projekt kako građanima Zagreba, tako i brojnim turistima poklonio preko 100 projekcija kultnih i filmskih uspješnica, mnogih nagrađenih Oscarima, zatim brojne filmove koje slave hranu te predivne dječje klasike. Od najljepšeg zagrebačkog parka Zrinjevac koji mu je bio dom 7 godina, do parka i Trga dr. Franje Tuđmana, ovaj je projekt među prvima udario temelje street food festivala, ulične hrane i obiteljskog uličnog okupljanja u parkovima. Filmovi pod zvijezdama i piknik na otvorenom i danas je, 10 godina poslije, savršen su bijeg od gradske ludnice i svakodnevice koji rado posjećuju tisuće&nbsp;posjetitelja.</p>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-3 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="819" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-819x1024.jpeg" alt="" class="wp-image-4943" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-819x1024.jpeg 819w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-240x300.jpeg 240w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-768x960.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-1229x1536.jpeg 1229w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-336x420.jpeg 336w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-150x188.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-300x375.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-696x870.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5-1068x1335.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ5.jpeg 1440w" sizes="(max-width: 819px) 100vw, 819px" /></figure>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="683" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-683x1024.jpeg" alt="" class="wp-image-4942" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-683x1024.jpeg 683w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-200x300.jpeg 200w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-768x1152.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-1024x1536.jpeg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-280x420.jpeg 280w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-150x225.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-300x450.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-696x1044.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4-1068x1602.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/FFFZ4.jpeg 1170w" sizes="(max-width: 683px) 100vw, 683px" /></figure>
</div>
</div>



<p>Ovogodišnji, slavljenički festival vraća nas u prošlost kroz <strong>prikazivanje najpoznatijih filmskih naslova</strong> <strong>koji su obilježili svako desetljeće</strong>, počevši od 1940-ih pa sve do do danas. Na velikom platnu će se tako od četvrtka oživjeti neki od najboljih filmskih dragulja poput kultne <strong><em>Casablance, Singin’ in the rain, Breakfast at Tiffany’s, 1.9. Staropramen movie night</em> prikazat će i neponovljiv <em>The Godfather</em></strong><em>, </em>a mnoge posjetitelje očekuju i razna iznanađenja, zatim <strong><em>Pretty Woman, The Notebook, Inception, The Shawshank redemption</em></strong>, ali i neki noviji hitovi poput umjetničkog <strong><em>Poor Things</em> i <em>Dune: Part 2</em>.</strong> Na rasporedu će se naći i jedan od <strong>najpopularnijih novih animiranih filmova – <em>Wish</em> te foodie film <em>Ratatouille</em></strong> kako bi i oni najmlađi mogli uživati u zabavi na otvorenom.</p>



<p>Osim u filmu, posjetitelji će na Tuđmancu moći uživati u okusima i delicijama iz svijeta, kao i tradicionalnim, domaćim specijalitetima koje će ovoga puta pripremati <strong>čak 10 ugostitelja</strong>. Na meniju će se tako, između ostalog, naći i autentični meksički tacosi, smash burgeri, azijski specijaliteti poput bao bunsa, katsu sando sendviča i gyoza, ali i neki domaći specijaliteti s modernim twistom poput skradinskog rižota u arancinima, slanutka sa sipom (šibenske cicvarde), bunsa s trganom pašticadom, crnog rižota, plate s pršutom i sirom, čevapa i mnogih drugih.</p>



<p>Po prvi puta na festivalu sudjeluje <strong>Chef Duje Pisac sa svojim <em>Chevap </em>barom</strong>koji je zbog svoje recepture čevapa u vrlo kratkom roku doživio ekspanziju i popularnost širom Hrvatske, a upravo je otvorio I svoj prvi restoran u Zagrebu. Još jedanChef koji na Food Film Festival stiže iz Dalmacije, točnije iz Šibenika je <strong>Chef Dino Bebić</strong> koji će se predstaviti s <strong>kućicom Lipo Gourmet</strong> na kojoj će pripremati tradicionalna jela na moderan način. Novitet na festivalu je i <strong>Oui chef kućica by Vedran Stojanac</strong> na kojoj će se moći isprobati autohtoni dalmatinski specijaliteti. Ostatak ugostiteljske ponude posjetiteljima je dobro poznat od ranijih festival, ali ništa manje zanimljiv. Tako će na festivalu ponovno sudjelovati i <strong>Smash bar</strong> koji ima najpopularnije burgere smash burgere u Zagrebu, a ovoga puta predstavit će i svoje verzije tortilja, <strong>SHANK</strong> kućica koja će nuditi razna azijska jela, ali i soft serve sladolede, <strong>Taboo Taqueria</strong> koja će pripremati tacose u raznim varijantama, <strong>Bit burger </strong>sa svojim vrhunskim burgerima te <strong>kućica Kužina</strong> koja sprema brojna iznenađenja među kojima su i smash tortilje, sendviči, ali i poneki zanimljivi deserti. Za najbolje osvježavajuće koktele zadužen je <strong>Mangosta cocktail bar</strong>, dok će na centralnom šanku hladna pića, točenu Staropramen pivu, pjenušavo vino Piena, vina i zanimljive koktele pripremati <strong>Tipsy street bar</strong> koji donosi i jednu zanimljivu kombinaciju kojom će posjetitelje vratiti u neka prošla vremena: Coke float, odnosno <strong>Coca-colu sa sladoledom</strong>!</p>



<p>Festival neće biti samo poslastica za nepce i oči, već i pravo mjesto za zabavu. Posjetitelji će između ostalog moći sudjelovati u <strong>cooking radionicama</strong> by Metro u suradnji s poznatim Chefovima, prezentaciji novih Mlinarovih proizvoda i izradi svojih vlastitih, <strong>filmskim i foodie pub kvizovima</strong>, <strong>turniru u beli&nbsp; te uživati u retro arkadnim igrama</strong>. Svaku večer od 18 sati očekuje vas i <strong>bogat dj program</strong> koji će u vama probuditi nostalgiju i odvesti vas u putovanje kroz vrijeme, a za one koji žele predah od sunca i gradske vreve, bit će postavljena Staropramen chill zona s dekicama u kojoj se svatko može opustiti i uživati u najboljoj hrani i piću, romantičnoj Mlinarovoj ljuljačci, zabavne&nbsp; Kotanyie likove koji će dijeliti začine te hostese koje će dijeliti Chio čips.</p>



<p>Festival će biti otvoren svaki dan od 18:00 do ponoći, a vikendom od 14:00, ukoliko vremenski uvjeti i vrućine to dozvole. Filmske projekcije započinju u 20:30, osim vikendima, kada će krenuti nakon projekcije crtanog filma i počinjati nešto kasnije. Zvuk filmova reproducirat će putem slušalica koje će se moći iznajmiti s dekicama, kako bi užitak gledanja bio potpun.</p>



<p>Ne propustite priliku za posjet ovom jedinstvenom festivalu koji spaja ljubav prema filmu i vrhunskoj hrani u srcu Zagreba. Vidimo se na Food Film Festivalu by Coca Cola!</p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/pocinje-jubilarni-10-food-film-festival-zagreb/">Počinje jubilarni 10. Food Film Festival Zagreb!</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novo izdanje Školske knjige: Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/novo-izdanje-skolske-knjige-prica-o-dva-zmaja-maje-punos-rebic/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=novo-izdanje-skolske-knjige-prica-o-dva-zmaja-maje-punos-rebic</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 Aug 2024 10:20:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Knjige]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=4716</guid>

					<description><![CDATA[<p>Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić je terapijska priča o aktualnoj temi – uzrocima i posljedicama vršnjačkog nasilja • Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić u izdanju Školske knjige prva je u seriji edukativnih slikovnica Rasti sretnoo aktualnim problemima s kojima se susreću djeca vrtićke i mlađe školske dobi u današnjem svijetu •&#160;Nova slikovnica o vršnjačkom nasilju dragocjena&#160;je&#160;pomoćroditeljima i odgojiteljima u razgovoru [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/novo-izdanje-skolske-knjige-prica-o-dva-zmaja-maje-punos-rebic/">Novo izdanje Školske knjige: Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><strong>Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić je terapijska priča o aktualnoj temi – uzrocima i posljedicama vršnjačkog nasilja</strong></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="659" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-1024x659.jpeg" alt="" class="wp-image-4717" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-1024x659.jpeg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-300x193.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-768x494.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-653x420.jpeg 653w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-150x97.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-696x448.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876-1068x687.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2876.jpeg 1383w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p><br>• <em>Priča o dva zmaja</em> Maje Punoš Rebić u izdanju Školske knjige prva je u seriji edukativnih slikovnica <em>Rasti sretno</em>o aktualnim problemima s kojima se susreću djeca vrtićke i mlađe školske dobi u današnjem svijetu</p>



<p>•&nbsp;Nova slikovnica o vršnjačkom nasilju dragocjena&nbsp;je&nbsp;pomoćroditeljima i odgojiteljima u razgovoru s djecom o toj teškoj temi&nbsp;–&nbsp;u&nbsp;njoj&nbsp;mogu&nbsp;doznati&nbsp;kako se osjećaju djeca koja doživljavaju nasilje&nbsp;te&nbsp;otkriti&nbsp;unutarnji&nbsp;svijet djece koja čine nasilje&nbsp;nad drugima</p>



<p>•&nbsp;„Čitajmo djeci, pripovijedajmo im i razgovarajmo s njima. Pokažimo im&nbsp;da&nbsp;ne postoji &#8216;zmaj&#8217; kojega&nbsp;oni ne&nbsp;bi&nbsp;moglipobijediti i problem koji&nbsp;ne&nbsp;bismo&nbsp;mogli&nbsp;zajedno riješiti”, poručuje autorica slikovnice&nbsp;koja nastoji&nbsp;poticati&nbsp;sprečavanje nasilja&nbsp;od najranije dobi</p>



<p>Kako pomoći djeci da prepoznaju vršnjačko nasilje&nbsp;i zaštite se od neprimjerenih oblika ponašanja&nbsp;od&nbsp;najranije dobi? Odgovor na to pitanje daje&nbsp;vrijedna&nbsp;slikovnica&nbsp;<em>Priča o dva zmaja</em><em>&nbsp;</em>Maje Punoš Rebić, prvi naslov iz serije&nbsp;edukativnih slikovnica&nbsp;<em>Rasti sretn</em><em>o&nbsp;</em>u izdanju Školske knjige, dostupan u svim knjižarama i&nbsp;<a href="https://shop.skolskaknjiga.hr/prica-o-dva-zmaja.html">webshopu</a>&nbsp;izdavača.&nbsp;Slikovnicu je ilustrirala&nbsp;Milica Čvokić,&nbsp;arhitektica, akademska grafičarka, autorica animiranih filmova i ilustratorica iz Bosne i Hercegovine.</p>



<p>Slikovnica&nbsp;tematizira&nbsp;vršnjačko nasilje&nbsp;– njegove&nbsp;uzroke&nbsp;i posljedice.&nbsp;Prema riječima autorice&nbsp;<em>Priča o dva zmaja</em>&nbsp;govori&nbsp;o žrtvi i počinitelju nasilja te&nbsp;pokazuje&nbsp;kako pravodobnoprepoznavanje i rješavanje&nbsp;emocionalnih&nbsp;problema prekida liniju nasilja koje počinje djetetovom usamljenošću i nemoći, nastavlja se nasilnim ponašanjem, a završava odabirom žrtve nasilnog ponašanja i posljedicama koje ono ostavlja&nbsp;na žrtvu.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Dijete otkriva superjunaka u sebi</strong></h2>



<p>„<em>Priča o dva zmaja</em>&nbsp;dragocjena&nbsp;je&nbsp;pomoć&nbsp;roditeljima&nbsp;i&nbsp;odgojiteljima u razgovoru s djecom o toj teškoj temi.&nbsp;Svaka terapijska&nbsp;priča&nbsp;čudesno otvara&nbsp;djetetovu&nbsp;ranjivu&nbsp;dušu, oslobađa&nbsp;ga&nbsp;velikog pritiska, straha&nbsp;i srama jer&nbsp;ono&nbsp;shvaća&nbsp;da nije samo u svojem problemu. Čitajući i slušajući o problemima u kojima se može prepoznati, prateći kako ih likovi priče uspješno rješavaju, dijete stječe potrebnu hrabrost, snagu i samopouzdanje u suočavanju s teškim životnim situacijama.&nbsp;Dijete&nbsp;u sebi&nbsp;otkriva superjunaka koji može pomoći sebi i drugima”, napominje&nbsp;Maja&nbsp;Punoš Rebić.</p>



<p>Slikovnica<em> Priča o dva zmaja</em> na zanimljiv način, primjeren djeci, govori o sve raširenijem problemu vršnjačkog nasilja štopotvrđuju i recenzentice knjige – klinička psihologinja i psihoterapeutkinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i psihologinja Ana Raguž. One smatraju da je vrijednost slikovnice, među ostalim, u realističnom prikazu neprimjerenavršnjačkog ponašanja u predškolskoj dobi. <br></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="485" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-1024x485.jpeg" alt="" class="wp-image-4718" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-1024x485.jpeg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-300x142.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-768x364.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-886x420.jpeg 886w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-150x71.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-696x330.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875-1068x506.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/08/IMG_2875.jpeg 1384w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Konstruktivni načini rješavanja sukoba</strong></h2>



<p>U slikovnici doznajemo kako se osjećaju&nbsp;djeca&nbsp;koja doživljavaju nasilje, ali&nbsp;isto tako dobivamo uvid u unutarnjisvijet&nbsp;djece&nbsp;koja čine nasilje&nbsp;nad drugima.&nbsp;Autorica slikovnice&nbsp;pomaže djeci&nbsp;da&nbsp;prepoznaju&nbsp;nepoželjne&nbsp;oblike&nbsp;ponašanja&nbsp;i&nbsp;usmjerava&nbsp;ih&nbsp;prema konstruktivnim načinima rješavanja sukoba.&nbsp;Jednako tako&nbsp;poučava&nbsp;ih&nbsp;na koji način&nbsp;trebaju&nbsp;potražiti pomoć odraslih kad sami ne uspiju&nbsp;riješiti&nbsp;probleme s vršnjacima, odnosno kad im&nbsp;ti problemi&nbsp;stvaraju&nbsp;patnju i tugu.&nbsp;</p>



<p>„U&nbsp;zaštiti&nbsp;djece od vršnjačkog nasilja&nbsp;važna je&nbsp;uloga djecepromatrača.&nbsp;Djeci treba pomoći&nbsp;da shvate&nbsp;da nasilje postoji i&nbsp;da upravo ona imaju važnu ulogu u njegovu sprečavanju.Drugim riječima, ako shvate da ne smiju biti nijemi promatrači&nbsp;kad netko&nbsp;od njihovih vršnjaka&nbsp;zlostavlja&nbsp;drugog,smanjit će se opasnost&nbsp;da se nasilje dogodi, odnosno&nbsp;povećat će&nbsp;se vjerojatnost da&nbsp;se ono&nbsp;zaustavi&nbsp;na vrijeme te da&nbsp;dijete&nbsp;žrtva&nbsp;dobije&nbsp;pomoć. Samim time i posljedice će biti manje duboke i bolne na što ova priča stavlja poseban naglasak”, ističu&nbsp;recenzentice prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i psihologinja Ana Raguž.</p>



<p>Slikovnica&nbsp;<em>Priča o dva zmaja</em>, dodaju,&nbsp;važan je podsjetnik i odraslima da preventivno&nbsp;djelovanje treba&nbsp;započeti&nbsp;od najranije dobi otvaranjem tema vršnjačkog nasilja&nbsp;i izgradnjom&nbsp;odnosa&nbsp;povjerenja i podrške&nbsp;kako bi&nbsp;djeca&nbsp;od sredine u kojoj žive&nbsp;mogla zatražiti zaštitu ako im&nbsp;je&nbsp;ona potrebna.</p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/novo-izdanje-skolske-knjige-prica-o-dva-zmaja-maje-punos-rebic/">Novo izdanje Školske knjige: Priča o dva zmaja Maje Punoš Rebić</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Marija Jurić Zagorka (1. dio): Bila sam i ostala novinar</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/marija-juric-zagorka-bila-sam-i-ostala-novinar/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=marija-juric-zagorka-bila-sam-i-ostala-novinar</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Jul 2024 15:38:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zagrepčanke I Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti]]></category>
		<category><![CDATA[DIANA KUČINIĆ]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[povijest grada]]></category>
		<category><![CDATA[zagrepčanke i zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti Diana Kučinić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=4363</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sa 23 godine postala je prva novinarka, „malo čudo talenta i sposobnosti, koje je hrvatski parlament učinilo najnaprednijim u srednjoj Europi“, ali kvalifikacija „lude babe“ koja se „gura u muško zvanje“ pratit će je u životu u raznim prigodama. Marija Jurić Zagorka čitalačkoj je publici najpoznatija kao autorica romana u kojima je, održavajući kontinuitet hrvatskoga [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/marija-juric-zagorka-bila-sam-i-ostala-novinar/">Marija Jurić Zagorka (1. dio): Bila sam i ostala novinar</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><strong>Sa 23 godine postala je prva novinarka, „malo čudo talenta i sposobnosti, koje je hrvatski parlament učinilo najnaprednijim u srednjoj Europi“, ali kvalifikacija „lude babe“ koja se „gura u muško zvanje“ pratit će je u životu u raznim prigodama</strong>.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="607" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-607x1024.jpg" alt="Novinarka Zagorka u Budimpešti 1907. (Arhivski fond MJZ)" class="wp-image-4355" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-607x1024.jpg 607w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-178x300.jpg 178w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-768x1295.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-911x1536.jpg 911w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-249x420.jpg 249w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-150x253.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-300x506.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-696x1174.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ-1068x1801.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/2_Zagorka-novinarka-1907.-Budimpesta-Arhivski-fond-MJZ.jpg 1186w" sizes="(max-width: 607px) 100vw, 607px" /><figcaption class="wp-element-caption">Novinarka Zagorka u Budimpešti 1907. (Arhivski fond MJZ)</figcaption></figure>



<p>Marija Jurić Zagorka čitalačkoj je publici najpoznatija kao autorica romana u kojima je, održavajući kontinuitet hrvatskoga povijesnog romana nakon Augusta Šenoe, na tisućama stranica svoje likove i napetu radnju uplela u povijesni kontekst staroga Zagreba od srednjega vijeka do 18. stoljeća, odnosno polovine 19. stoljeća kad se odvija radnja njezinog posljednjeg romana „Jadranka. Vjerojatno najčitanija proza u hrvatskoj književnosti – Zagorkin ciklus romana „Grička vještica“ (koji obuhvaća romane&nbsp;„Tajna Krvavog mosta“, „Kontesa Nera“,&nbsp;„Malleus maleficarum“,&nbsp;„Suparnica Marije Terezije“,&nbsp;„Dvorska kamarila“&nbsp;i&nbsp;„Buntovnik na prijestolju“), kao i ostali njezini romani, među kojima „Republikanci“, „Crveni ocean“, „Kći Lotrščaka“, „Toziki“, „Kaptolski antikrist“, „Plameni inkvizitori“, „Gordana“, „Vitez slavonske ravni“, „Kraljica Hrvata“, „Mala revolucionarka“ – izlazili su u nastavcima kao novinski feljtoni ili posebne knjižice koje su se prodavale na novinskim kioscima, a čitatelji su u redovima čekali svakodnevnu porciju priče kao što današnji gledatelji neutaživo prate televizijske sapunice.</p>



<p>Krešimir Nemec u predgovoru najnovijeg izdanja „Gričke vještice“ 2023., objavljenog u povodu 150. obljetnice Zagorkinog rođenja, ocjenjuje: „Bila je i veliki, u nas još nedosegnuti majstor u stvaranju zapleta i održavanju fabularne neizvjesnosti. Tajna je njezine popularnosti u komunikativnosti, u upravo hipnotičkom učinku njezinih priča, u znalačkom korištenju arhetipskih situacija i lako prihvatljivih pripovjednih konvencija.“&nbsp;</p>



<p>Velika je vrijednost romana Marije Jurić Zagorke u povijesnoj utemeljenosti kad je riječ o političkom razdoblju u koje smješta radnju, društvenom kontekstu, muško-ženskim odnosima, opisima likova, lokacija – pa su romani zbog toga i dragocjeno svjedočanstvo o životu u starom Zagrebu. Zagorka je veliku pažnju i energiju posvećivala upravo istraživanju povijesnih činjenica u arhivima Budimpešte i Praga.</p>



<p><em>„Jednom mi je rekao jedan odlični urednik: „Kog vraga trošite tolike novce i vrieme za knjige i proučavanja! Kaj mislite, da vam to tko uvažuje? Ljudi si misle: vidiš, kaj je to Zagorka sve skup zmislila i obesila publiki za povjest!“ Uza sve to sam radila dalje po svojem (…) Za „Gričku vješticu“ kopala sam tri tjedna po bečkim arhivima, a za „Plamene križare“ studirala sam u Pragu 13. stoljeće. Bila sam u Bavarskoj, gdje postoji dvorac vitezova otimača (Raubrittera), pa sam cijeli dvorac prerisala i prostudirala. (…) U dvorcu Laxenburg (…) Za 10 šilinga me čuvar toga dvorca, odnosno tamnice i zdenca, izgleda vrlo rado zatvorio u zdenac i ja sam tamo 15 minuta proživjela u duhu one grozne muke, kojima su ljude mučili i po osam dana nespavanjem u srednjem vijeku“, </em>ispričala je Zagorka u intervjuu za <em>Novu Hrvatsku</em> 1944.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>NAPISALA JE 27 ROMANA, A PUBLIKA JE PUNILA KAZALIŠTA; ISTODOBNO, LJUBOMORNE KRITIKE PUNILE SU NOVINSKE STUPCE&nbsp;&nbsp;</strong></h2>



<p>No, Zagorkina je književnost, osim goleme popularnosti među širokom publikom, imala i obrazovnu ulogu, pa i posredništvo u nacionalnom osvješćivanju. Takvu joj je ulogu i namijenio biskup Josip Juraj Strossmayer, na čiji je nagovor Marija Jurić Zagorka – na tadašnjoj hrvatskoj političkoj sceni poznata kao omražena novinarka: „žena koja se gura u muško zvanje“, zagovornica samostalnosti Hrvatske i sufražetkinja bez dlake na jeziku – i počela pisati svoje prve romane. Strossmayer ju je poticao na pisanje zato da čitateljima ponudi domaće kvalitetno štivo umjesto prevedenih loših njemačkih romana. Ohrabrio ju je i namjerom da bi „čitajući te nečovječnosti i nepravde prema ženama, probudile žene u sebi uspavani otpor i to bi izazvalo burni prosvjed te bi imalo velikog upliva na osviještenje svih duhova oko nas, da je žena ravnopravno ljudsko biće“, čemu Zagorkin novinarski i feministički nerv nije mogao odoljeti.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="887" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-887x1024.jpg" alt="Zagorka oko 1910. (Grafička zbirka NSK)" class="wp-image-4356" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-887x1024.jpg 887w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-260x300.jpg 260w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-768x886.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-364x420.jpg 364w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-150x173.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-300x346.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK-696x803.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/3_Zagorka-oko-1900_izGrafickeZbirkeNSK.jpg 941w" sizes="(max-width: 887px) 100vw, 887px" /><figcaption class="wp-element-caption">Zagorka oko 1910. (Grafička zbirka NSK)</figcaption></figure>



<p>Ubrzo joj je nažalost njezina golema produkcija postala istovremeno i slast i muka zbog svakodnevnih rokova u pisanju novih nastavaka od kojih su vrhnje ubirali novinski nakladnici. Kad je nakon smrti biskupa Strossmayera Zagorka istjerana iz političke redakcije <em>Obzora</em> i prisiljena zarađivati za život isključivo pisanjem romana u nastavcima, „Grička vještica“ i „Gordana“ podizali su nakladu novina koje su ih objavljivali, ali svojoj autorici nisu donosili odgovarajuću novčanu naknadu. Takvo će je „prokletstvo pisanja“ pratiti doslovce do zadnjeg dana njezine 84. godine kad je umrla u groznici, napisavši prethodne večeri svoje posljednje retke. Posljednjih desetak godina proživjela je u još uvijek nedovoljno razjašnjenim okolnostima sustanarstva i oskudice u stanu na Dolcu 8. &nbsp;&nbsp;</p>



<p>Marija Jurić Zagorka napisala je 27 romana, a njezin opus još uvijek nije dokraja istražen. Romani su i dramatizirani, a publika je punila kazalište u kojem je igralo uprizorenje Zagorkinog djela. U Memorijalnom stanu na Dolcu čuva se čak 85 lenti koje je primila na premijerama i u znak zahvalnosti i počasti. Istodobno, ljubomorne kritike punile su novinske stupce, pa će Zagorkin najveći kritičar Otto Kraus pripisati njezinim djelima naziv „šund-literature za kravarice“, kakvima će ih mnogi smatrati gotovo do današnjih dana, ponajviše oni koji ih nisu ni čitali. Zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti Zagorki vraćaju u drugoj polovini 20. stoljeća Ivo Hergešić, Stanko Lasić i drugi, nazivajući je majstoricom fabule.</p>



<p><em>„A ljudima sam u svojim tekstovima mogla dati nadu, priču koja će ih odvesti u drugi svijet, daleko od vlastitih briga, i koju će moći čitati na hrvatskom jeziku. Najveća mi je plaća bila kad sam dolje s Dolca čula da ljudi djeci daju imena likova iz mojih romana!“,</em> isticala je Zagorka.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>POLITIČKA NOVINARKA, „MUŽ NA MJESTU“ I SUFRAŽETKINJA</strong></h2>



<p>No, Marija Jurić Zagorka u europskom je kontekstu ipak najpoznatija kao prva novinarka, i to prva žena koja je za hrvatske novine izvještavala iz parlamenta u Budimpešti i iz Hrvatskoga sabora.</p>



<p><em>„Ja sam prije svega bila i ostala novinar“</em> – uvijek je o sebi govorila, ističući svoje novinarsko zanimanje u muškom rodu, ne samo zato jer imenica novinarka još nije ni postojala, već i da bi mogla naglasiti da je u tada isključivo muškoj profesiji prošla <em>„kao nevino optuženi kroz pranger španjolske inkvizicije“.</em> Kritizirana, napadana, sramoćena, plaćala je visoku cijenu odluke da izabere karijeru umjesto uloge supruge i kućanice, još k tome karijeru političke novinarke.</p>



<p>Nakon što je objavila svoj prvi tekst u tada najuglednijim političkim novinama <em>Obzor</em> pod naslovom „Egy Percz“ protiv mađarizacije Hrvatske, zahvaljujući podršci biskupa Josipa Jurja Strossmayera (i činjenici da je on bio vlasnik Dioničke tiskare koja je izdavala <em>Obzor</em>) zaposlena je u tim novinama 1896. kao prva i jedina novinarka. Ali morala je pisati pod pseudonimom, skrivena u zasebnoj sobi. „Prava je sreća što ljudi misle da je Zagorka kao Zagoda, Zatluka itd. muško prezime jer bi inače u društvu pobudilo sramotni skandal kada bi se znalo da u Obzoru o politici piše žena“, rekao je urednik Šime Mazzura. Tek deset godina kasnije otkriven je Zagorkin pravi identitet.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="730" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-1024x730.jpg" alt="Iskaznica Jugoslavenskog novinarskog udruženja iz kojeg je Zagorka istupila 1928. (Arhivski fond MJZ)" class="wp-image-4357" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-1024x730.jpg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-300x214.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-768x547.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-1536x1094.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-589x420.jpg 589w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-150x107.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-696x496.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-1068x761.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-1920x1368.jpg 1920w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ-100x70.jpg 100w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/4_MJZ-novinarska-iskaznica-Arhivski-fond-MJZ.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Iskaznica Jugoslavenskog novinarskog udruženja iz kojeg je Zagorka istupila 1928. (Arhivski fond MJZ)</figcaption></figure>



<p>Nisu Zagorkini problemi proizlazili samo iz činjenice što je „žena u muškom zvanju“, već i iz njezinih političkih uvjerenja koja nisu mogla pokolebati ni ucjene ni podmićivanja. Uostalom, Zagorka je svoj stav o aktualnoj politici hrabro iskazala još kad je kao dvanaestogodišnja djevojčica na imanju baruna Raucha pred banom Khuen-Héderváryjem promijenila kraj pripremljenog govora i banu Mađaru ravno u brk uzviknula: <em>„Svijetli bane, spasite Hrvatsku od Mađara i vlastelinskih nepravdi – i svi će Vam klicati – živio!“,</em> što je Zagorkina oca, upravitelja Rauchova imanja, umalo stajalo posla. Na početku njezine novinarske karijere barun Geza Rauch, inače Héderváryjev kum, nagovara je da prijeđe u <em>Narodne novine</em> i za sigurnu mjesečnu plaću piše „u korist vlade“. Zagorkin otac, nazočan tom razgovoru, nudi joj i dodatnu mjesečnu rentu ako prihvati Rauchovu ponudu i „prestane ih sramotiti“. U vladi u Budimpešti pokušavaju je podmititi novcem dovoljnim da kupi kuću, zahtijevajući da piše tako „da vaši delegati ne ispadaju junaci u vašim izvještajima“. I u Beču su joj nudili novac u vrijednosti trokatnice, pa kad je odbila, zaključili: „Žena koja neće trokatnicu potpuno je luda“. Kvalifikacija „lude babe“ pratit će je u životu u raznim prigodama.</p>



<p>No, brojni su Zagorkini kolege cijenili njezina uvjerenja i novinarski rad. Nakon što je odbila posao u mađarskim novinama <em>Pester Lloyd,</em> hrvatski političar i publicist Frano Supilo rekao joj je: „Zagorčice, vi ste muž na mjestu!“. Književni kritičar, novinar i urednik Ivo Hergešić piše: „Zagorka izvješćuje kao moderni novinar, reporterski živo i mnogo zanimljivije nego što se o takvim pojavama pisalo i piše.“&nbsp;Češki političar i filozof Tomáš Masaryk, demokrat i borac za autonomiju Češke u sklopu Austro-Ugarske, pred Zagorkom je društvu u jednom bečkom hotelu rekao: „Vi i ne slutite koliko imate razloga da ozbiljno aplaudirate ovome ženskom čovjeku koji se tako neobično i pošteno bori za svoje i naše ideale!“.</p>



<p>Zagorka je pak razumijevanje svoje profesije sažela ovako: <em>„Novinar je vječni borac koji mora u sebi imati duboko razvijen nagon da uvijek maršira smjelo naprijed, da, uvijek naprijed, uvijek naprijed, nikada da sustane!“</em></p>



<p>Sa 23 godine postala je prva novinarka u Europi, „malo čudo talenta i sposobnosti, koje je hrvatski parlament učinilo najnaprednijim u srednjoj Europi“, kako je o Zagorki napisao francuski novinar, kad se 1906., nakon deset godina novinarskoga rada, prvi put javno pojavila kao izvjestiteljica u parlamentu u Budimpešti, prateći rad izaslanstva Hrvatskog sabora.</p>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-4 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="797" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-797x1024.jpg" alt="Časopis Ženski list koji je Zagorka uređivala od 1925. do 1938. (dnc.nsk.hr)" class="wp-image-4358" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-797x1024.jpg 797w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-233x300.jpg 233w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-768x987.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-1195x1536.jpg 1195w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-327x420.jpg 327w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-150x193.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-300x386.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-696x895.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list-1068x1373.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5a_Zenski-list.jpg 1556w" sizes="(max-width: 797px) 100vw, 797px" /><figcaption class="wp-element-caption">Časopis Ženski list koji je Zagorka uređivala od 1925. do 1938. (dnc.nsk.hr)</figcaption></figure>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="721" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-721x1024.jpg" alt="Časopis Hrvatica koji je Zagorka osnovala i uređivala od 1938. do 1941. (Memorijalni stan MJZ)" class="wp-image-4359" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-721x1024.jpg 721w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-211x300.jpg 211w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-768x1090.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-1082x1536.jpg 1082w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-296x420.jpg 296w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-150x213.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-300x426.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-696x988.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list-1068x1516.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5b_Zenski-list.jpg 1409w" sizes="(max-width: 721px) 100vw, 721px" /><figcaption class="wp-element-caption">Časopis Ženski list koji je Zagorka uređivala od 1925. do 1938. (dnc.nsk.hr)</figcaption></figure>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="781" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-781x1024.jpg" alt="Časopis Ženski list koji je Zagorka uređivala od 1925. do 1938. (dnc.nsk.hr)" class="wp-image-4360" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-781x1024.jpg 781w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-229x300.jpg 229w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-768x1007.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-1171x1536.jpg 1171w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-320x420.jpg 320w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-150x197.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-300x393.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-696x913.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list-1068x1401.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5c_Zenski-list.jpg 1525w" sizes="(max-width: 781px) 100vw, 781px" /><figcaption class="wp-element-caption">Časopis Ženski list koji je Zagorka uređivala od 1925. do 1938. (dnc.nsk.hr)</figcaption></figure>
</div>
</div>



<p>Nakon što je istjerana iz političke redakcije <em>Obzora</em> i prisiljena zarađivati za život pisanjem romana u nastavcima, ipak se u svijet novinarstva vratila 1925. kao glavna urednica prvog hrvatskog časopisa za žene, <em>Ženskog lista</em>. Naizgled banalne teme o kućanstvu, kozmetici, modi… Zagorki otvaraju prostor za progovaranje o položaju žena u društvu, poziva pretplatnice na aktivizam, polemizira o pravu glasa (koje je ženama u Hrvatskoj priznato tek 1945.). <em>Ženski list</em> ugasio se 1938. zbog smrti glavnog dioničara.</p>



<p>S istim pretplatnicama Zagorka pokreće i uređuje vlastiti list <em>Hrvatica</em>, u čije je osnivanje uložila cijelu svoju imovinu. U njemu je, osim o zdravlju, higijeni, odgoju djece, modi i vođenju kućanstva, izvještavala o radu ženskih društava, predstavljala značajne žene toga doba, a poučnim i zabavnim štivom doprinosila širenju hrvatske kulture. <em>Hrvatica</em> izlazi do 1941., kada drugog dana nakon osnivanja NDH Zagorki plijene blagajnu, namještaj i sve primjerke časopisa te zabranjuju rad. Tada je Marija Jurić – i neće to biti prvi put – pokušala samoubojstvo.&nbsp;</p>



<p><em>Ženski list</em> i <em>Hrvatica</em> omogućili su Zagorki da piše o ravnopravnosti muškaraca i žena, kao što je 1917. saborskim zastupnicima poručivala da će i žene jednog dana ući u Hrvatski sabor, zamjerajući što ta vrata nisu otvorili <em>„sada, u doba kad je naš narod najviše stradao i najviše trebao rada i pomoći, da se opet digne, osvijesti i zakorači putem k slobodi“</em>. U <em>Ženskom listu</em> objavljivala je i ankete o tome bi li se žene uključile u parlament i politiku, pa su je, dakako, opet napadali. No, trag koji je jedna od prvih hrvatskih sufražetkinja ostavila bio je dubok i neizbrisiv: otkad je 1897. osnovala prvi ženski sindikat –&nbsp;Kolo radnih žena&nbsp;za potplaćene radnice Dioničke tiskare preko svojeg novinarskog rada do romana zahvaljujući kojima su brojne žene uopće i naučile čitati.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="849" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-1024x849.jpg" alt="Časopis Hrvatica koji je Zagorka osnovala i uređivala od 1938. do 1941. (Memorijalni stan MJZ) " class="wp-image-4361" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-1024x849.jpg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-300x249.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-768x637.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-1536x1273.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-507x420.jpg 507w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-150x124.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-696x577.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-1068x885.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica-1920x1592.jpg 1920w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6_Hrvatica.jpg 2000w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Časopis Hrvatica koji je Zagorka osnovala i uređivala od 1938. do 1941. (Memorijalni stan MJZ) </figcaption></figure>



<p><em>„Ideal slobode nešto je o čemu sam uvijek sanjala – političke slobode, nacionalne slobode, spolne slobode i ravnopravnosti svih ljudi“,</em> odgovorila je Zagorka na pitanje zašto je napisala roman „Crveni ocean“, inspiriran Oktobarskom revolucijom, pa naglasila: <em>„Oktobarska mi je dala nadu da dolazi društvo koje će ostvariti tu slobodu i ravnopravnost, no kasnije sam shvatila da sloboda za koju su se borili i ginuli nije ista sloboda kao za one koji su ih slali u rat.“</em></p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>OD DJETINJSTVA „ČASOVE JADA I SUZA RIJETKO ZAMJENJUJU TRENUCI MIRA I VEDRINE“</strong></h2>



<p>Zagorkin je život poput filmskog scenarija u kojem se isprepliću buntovništvo i zlostavljanje, talent i neprestani rad, slava i omalovažavanje, podrška i kritika. Marija Jurić rođena je 2. ožujka 1873. u bogatoj kući upravitelja plemićkih imanja, u kojoj nije nedostajalo ničega osim ljubavi i mira. Danas bismo rekli: u disfunkcionalnoj obitelji u kojoj je život djeci zagorčavala psihički rastrojena ljubomorna majka i otac koji je autoritet pokazivao galamom i udarcima. Poniženje, pa i nasilje pratit će Zagorku cijeli život doslovce do njegova kraja.</p>



<p>Obitelj Jurić najprije je živjela na nekadašnjem Erdödyjevom imanju u Negovcu pokraj Vrbovca – gdje je Marija rođena, zatim na Rauchovim posjedima u Stubičkom Golubovcu i Lužnici pokraj Zaprešića. Najveći dio djetinjstva Zagorka je provela na imanju Šenjugovu (Šanjugovu) pokraj Svetog Križa Začretja, gdje je njezin otac Ivan Jurić bio upravitelj imanja baruna Geze Raucha. Družila se sa seljačkom i velikaškom djecom, voljela je igru u prirodi, ali najviše od svega čitanje i pisanje. Kad ju je otac zatekao kako radoznalo lista njegove novine, umjesto pohvale zaradila je šamar.</p>



<p>No, maloj se Mariji znatiželja najprije ipak isplatila kad je barun Rauch, potaknut njezinom voljom za učenje i izražajno recitiranje, odlučio da će je školovati. U prvi je razred krenula u dvorcu u Lužnici zajedno s plemićkom djecom iz susjedstva, a drugi i treći razred završila je u pučkoj školi u Rakovcu pokraj Vrbovca. Zatim su je upisali u Djevojačku osnovnu školu Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu. Kreativna i gladna informacija, Marija Jurić u tajnosti je pisala tekstove za đački list <em>Zagorsko proljeće,</em> u kojem je, kad je imala samo 12 godina, objavila i svoj prvi politički članak „Duh Matije Gupca optužuje“ o borbi za pravdu i slobodu čovjeka iz naroda. Bila je i urednica tog lista, skrivajući se iza muškog imena M. Jurica Zagorski.</p>



<p>Kad ju je histerična majka vezala za drvo i tukla, kažnjavajući njezinu znatiželju i maštu, utjehu je nalazila u dadilji Marti i nadgledniku imanja (španu) Stjepanu Tenšeku koji joj je pripovijedao o vitezovima, vilama i razbojnicima, zmajevima, borbi dobra protiv zla. Brojne motive u svojim romanima kasnije je crpila upravo iz tih Tenšekovih priča.</p>



<p><em>„Uz pomoć seljaka špana Tenšeka mogla sam pred roditeljima sakrivati svoju biblioteku na tavanu i prevrnuti sanduk pretvoriti u svoj pisaći stol. (…) Bratić je sve prepisivao, da se ne bi prepoznao ženski rukopis, odnosio u Krapinu i odande donosio đačke radove. Ja sam ih čitala, sređivala – ukratko mogu reći – urednikovala sve preko svojeg medija“,</em> zapisala je o tim danima.</p>



<p>Na školovanju kod sestara milosrdnica u Zagrebu Marija je nakratko predahnula od života u obitelji u kojoj su se roditelji svađali, a majka je nije znala voljeti. Organizirala je amaterske predstave, a sa 14 godina potajice rukom napisala <em>Samostanske novine</em> i koncem povezala stranice. Ubrzo je otkrivena i kažnjena jer se djevojčica nije smjela upuštati u „muške poslove“.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="681" height="1024" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-681x1024.jpg" alt="Mlada Zagorka; foto Mosinger (iz zbirke Josipa Kovačića)" class="wp-image-4362" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-681x1024.jpg 681w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-200x300.jpg 200w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-768x1155.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-1021x1536.jpg 1021w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-279x420.jpg 279w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-150x226.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-300x451.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-696x1047.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica-1068x1606.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/7_Zagorkamlada_fotoMosinger_izZbirkeJosipaKovacica.jpg 1330w" sizes="(max-width: 681px) 100vw, 681px" /><figcaption class="wp-element-caption">Mlada Zagorka; foto Mosinger (iz zbirke Josipa Kovačića)</figcaption></figure>



<p>U autobiografskom romanu „Kamen na cesti“ Zagorka će o glavnom liku – Mirjani napisati i ovu rečenicu: <em>„Prolazilo je vrijeme. Mirjana ne zna koliko, samo zna da časove jada i suza rijetko zamjenjuju trenuci mira i vedrine.“</em>&nbsp;</p>



<p>Nakon četvrtog razreda školovanje je nastavila u Višoj djevojačkoj školi; u šestom razredu napisala je dramu „Kalista i Doroteja“, koju je izvela njezina djevojačka kazališna družina. Kad je bila u osmom razredu, Zagorkina majka zahtijeva da se vrati kući, „samo da ne ide u škole i da se ne pokvari“. No, uzalud kazne i roditeljski bijes – u Zagorkinoj se duši već čvrsto i bespovratno formirala novinarka.</p>



<p>Zatim su je udali.</p>



<p>(nastavlja se)</p>



<p><strong>Napisala: Diana Kučinić</strong></p>



<p>_______________________________________________________________</p>



<p><strong>Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija</strong></p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/marija-juric-zagorka-bila-sam-i-ostala-novinar/">Marija Jurić Zagorka (1. dio): Bila sam i ostala novinar</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dodijeljene godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</title>
		<link>https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-godisnje-nagrade-udruzenja-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=dodijeljene-godisnje-nagrade-udruzenja-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lumen]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Jul 2024 20:43:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događanja]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[izbor urednika]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Nagrade]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://zagrebmojgrad.hr/?p=4301</guid>

					<description><![CDATA[<p>U knjižnici HAZU-a, 21. lipnja 2024. dodijeljene su Godišnje nagrade nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti.</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-godisnje-nagrade-udruzenja-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti/">Dodijeljene godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p><strong><em>U knjižnici HAZU-a, 21. lipnja 2024. dodijeljene su Godišnje nagrade nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti.</em></strong></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="768" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-1024x768.jpeg" alt="Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti" class="wp-image-4305" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-1024x768.jpeg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-300x225.jpeg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-768x576.jpeg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-560x420.jpeg 560w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-80x60.jpeg 80w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-150x113.jpeg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-696x522.jpeg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-1068x801.jpeg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b-265x198.jpeg 265w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/9a226752-29de-435b-89d4-5be4558e0d4b.jpeg 1160w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</figcaption></figure>



<p>Godišnje nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti već su tradicionalno prilika za „inventuru stanja” hrvatske povijesti umjetnosti, koja se i dalje pokazuje kao aktivan dionik u suvremenom društvu, unatoč raznorodnim izazovima s kojima se, kao i svaka struka, kontinuirano susreće. U protekloj godini naši su kolege ostvarili cijeli niz relevantnih znanstvenih i stručnih rezultata prepoznatih i od struke i od šire javnosti, čega je jedan od pokazatelja i posjećenost događanja na umjetničkoj sceni te njihova popraćenost u medijskom prostoru.</p>



<p>Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević” je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti koji svoju struku živi u punom smislu riječi, a koju je tijekom višedesetljetnoga djelovanja višestruko zadužio ne samo neumornim znanstvenim, stručnim i publicističkim radom, nego i činjenicom da je, bilo s katedre „šestice” zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bilo u individualnim kontaktima, prema struci usmjerio brojne generacije povjesničara umjetnosti, uvijek potičući izvrsnost te ohrabrujući otvaranje novih tema i uvođenje svježih pristupa u sagledavanju onih naizgled dovršenih. Među zavidnom konkurencijom izložbenih projekata predstavljenih u 2023. godini, nagrada za izložbu dodjeljuje se autorima izložbe Achimu Grannu iz Bečke Albertine i Milanu Pelcu iz zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, kustosu izložbe Ivanu Rothu te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti za organizacijski zahtjevno ostvarenje međunarodnoga predznaka <em>Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma</em>. Postav i koncepcija izložbe te cjelovitost interpretacije zavidnog broja izloženih djela, kao odrazi višegodišnjeg rada na njezinoj pripremi, čine izložbu grafičkoga opusa Andree Schiavonea u Osijeku poticajnim primjerom za buduće suradnje hrvatskih i inozemnih stručnjaka i institucija.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1000" height="667" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic-.jpg" alt="Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti" class="wp-image-4304" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic-.jpg 1000w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--300x200.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--768x512.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--630x420.jpg 630w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--150x100.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/6-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption class="wp-element-caption">Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</figcaption></figure>



<p>Međunarodna suradnja, umrežavanje i nadnacionalna kreativnost obilježili su i ovogodišnju nagradu za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, dodijeljenu <em>Projektu Kentridge</em> na <em>Animafestu</em> 2023. Visoka razina profesionalnog angažmana u predstavljanju mnogostrukih umjetničkih formi koje obilježavaju stvaralaštvo Williama Kentridgea te njegovo povezivanje s hrvatskim umjetničkim snagama postavilo je nagrađeni projekt čvrsto uz bok srodnim događanjima na međunarodnoj sceni. Animafestu je u 2023. godini, zajedno s njegovim programskim direktorom Danielom Šuljićem te producenticom povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić i selektoricom Andrijanom Ružić, pošlo za rukom realizirati <em>Projekt Kentridge</em>.</p>



<p>Knjiga nagrađena za 2023. godinu uzoran je primjer cjelovitog pristupa dosad zanemarenom poglavlju arhitekture Dubrovnika, grada čija povijesno slojevita baština i dalje nudi nove istraživačke poticaje, a na koje hrvatski povjesničari umjetnosti s neskrivenim žarom uspješno odgovaraju. Povjesničar umjetnosti Antun Baće pruža u monografiji <em>Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata</em> cjelovit uvid u arhitekturu, graditeljstvo i urbani razvoj južne Hrvatske od Cavtata do Trstenog, uključujući i Elafitske otoke. U kontekstu statusa Dubrovnika kao visoko profilirane turističke destinacije u kojoj je očuvanje graditeljskog naslijeđa svakodnevni izazov, valorizacija njegove svekolike arhitektonske baštine, pa tako i one iz prošlosti koja nam se možda ne čini tako davnom, jedan je od osnovnih preduvjeta njezine zaštite.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--1024x683.jpg" alt="Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti" class="wp-image-4303" srcset="https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--1024x683.jpg 1024w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--300x200.jpg 300w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--768x512.jpg 768w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--1536x1024.jpg 1536w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--2048x1366.jpg 2048w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--630x420.jpg 630w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--150x100.jpg 150w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--696x464.jpg 696w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--1068x712.jpg 1068w, https://zagrebmojgrad.hr/wp-content/uploads/2024/07/5-DPUHNagrada2023_fMajaRiznic--1920x1280.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</figcaption></figure>



<p>O pokretačkoj snazi pojedinca na dobrobit struke svjedoči ovogodišnja dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju struke Biserka Rajković Salata, koja kroz već devedeset brojeva kao glavna urednica časopisa <em>Zagreb moj grad</em> u suradnji s brojnim povjesničarima umjetnosti (i ne samo njima) neumorno razmata povijesne i kulturne slojeve zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, čineći tako našu struku vidljivijom i pristupačnijom širem krugu čitatelja, ali i otkrivajući njezin potencijal mogućeg karijernog odabira za neke nove generacije povjesničara umjetnosti.</p>



<p>Lista nominiranih izvrsnih diplomskih radova uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima iznimno su raznoliki, obuhvaćajući razdoblja od najstarijih vremena do današnjice. Mladi kolege čiji su diplomski radovi nagrađeni su Sabrina Nikolina Boj, Nina Stropnik i Matija Vinković.</p>



<p>U 2023. godini naša je struka ponovno pokazala da odabir dobitnika Nagrade ne može biti jednostavan zadatak, na čemu smo kao povjerenstvo ipak zahvalni. Visoka kvaliteta predloženih ostvarenja u svim kategorijama još je jedan znak davno prijeđenih okvira generacijskih i geografskih zadatosti, te nova potvrda da hrvatska povijest umjetnosti ima svoj glas i mjesto i u domaćim i u međunarodnim okvirima.</p>



<p>(PR)</p>
<p>Objava <a href="https://zagrebmojgrad.hr/dodijeljene-godisnje-nagrade-udruzenja-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti/">Dodijeljene godišnje nagrade udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://zagrebmojgrad.hr">Zagreb moj grad</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/?utm_source=w3tc&utm_medium=footer_comment&utm_campaign=free_plugin

Page Caching using Disk: Enhanced 
Database Caching 8/91 queries in 0.042 seconds using Memcached

Served from: zagrebmojgrad.hr @ 2026-11-19 13:03:41 by W3 Total Cache
-->