Salamon Berger rođen je u židovskoj obitelji 25. 2. 1858. godine u selu Mnežice kod Novoga Mesta u Slovačkoj. Već u ranoj dobi životni put ga dovodi u najprije u Baranju, a potom u Sisak gdje se zapošljava kao trgovački pomoćnik. Boravak u ovom kraju omogućuje mu i upoznavanje bogate narodne tradicije za što on iskazuje naglašen interes. To ga je navelo da počne sakupljati tekstilne predmete, upoznajući pritom tehnike i način izrade. Vidjevši Tjelovsku procesiju u Sisku, Berger je doslovno bio osupnut bogatstvom hrvatske narodne nošnje. Taj događaj bio je odlučujući za mladoga Bergera da krene u stvaranje svoje buduće kolekcije i da to bogatstvo poželi prezentirati cijelome svijetu. Postupno je postao odličan poznavatelj narodnoga tekstila te 1876. godine pokreće obrt za izradu tekstila. U Zagreb gdje 1885. otvara trgovinu tekstilnom robom te zapošljava tkalje i vezilje odreda iz Posavine. Otvorio je i tekstilnu školu u kojoj su seoske tkalje podučavale mlađe žene u tehnikama izrade tekstila. Uskoro započinje s proizvodnjom tkanina ukrašenih s primijenjenim narodnim motivima i ornamentima te zapošljava oko 2000 radnica diljem sjeverozapadne Hrvatske. Osim tekstilnih izrađevina, u kućnoj radinosti koju je Berger organizirao, kasnije se izrađuju drvorezbarski proizvodi te ukrašene tikvice. Koristi takve Bergerove aktivnosti bile su dvojako ocjenjivane, no proizvode kućne radinosti je izložio na 96 izložaba diljem svijeta, čime je promicao našu kulturnu baštinu. Uz navedene aktivnosti, Berger je cijelo vrijeme sakupljao tekstilne predmete te se njegova zbirka brojem i kvalitetom povećavala. 1905. godine prodaje jedan dio zbirke Trgovačko-obrtnom muzeju za 12 000 kruna, a prilikom osnivanja Školskoga muzeja poklanja za njegov fundus određeni broj predmeta. Tijekom svojih čestih putovanja svijetom upoznaje brojne muzeje što ga je potaklo na ideju da se u Zagrebu osnuje Etnografski muzej. 1918. godine od Bergera je za 600 000 kruna otkupljena zbirka od 8183 tekstilna predmeta koja je postala povod i temeljna zbirka za osnivanje muzeja. Polovicu novca Berger daruje u dobrotvorne svrhe, a druga polovica se koristila kao pripomoćni fond za otkup novih predmeta na terenu. Salamon Berger obnašao je dužnost prvoga ravnatelja Etnografskoga muzeja od 1919. do 1925. godine, a od tada do svoje smrti 1934. godine bio je počasni direktor Muzeja.

Zajedno s prvim kustosom muzeja, prof. Vladimirom Tkalčićem, Berger organizira stručno-znanstveni rad muzeja. Osim zaštite i uređenja zbirki, Berger i Tkalčić posebnu pozornost posvećuju izradi dokumentacije o predmetima. Građa se razvrstava i katalogizira, a uz zbirke preuzete iz drugih muzeja preuzima se i dokumentacija. Također se, da bi se smanjila nesrazmjerno velika zastupljenost tekstilne građe, organiziraju terenska istraživanja s otkupom predmeta. Prva izložba u Muzeju je postavljena 1920. godine, a prvi stalni postav, čiji je autor bio S. Berger, otvoren je 1922. godine. Tih godina osniva se muzejska knjižnica te se 1922. pokreće časopis ”Narodna starina”. Berger je napisao i nekoliko radova koji govore i o društvenim prilikama tog vremena: ”Tragedija hrvatske tekstilne kućne industrije”, 1907.

”Za unapređenje naše kućne industrije”, 1930. ”Simbolizam u našoj folklori”, 1932.

Među etnografijom, Berger je napravio zbirku Devocionalija, odnosno zbirku raznih moćnika, svetaca, kućnih oltarića, kao i zbirku sakralnih skulptura i slika, koje čine dobar dio izložaka stalnog postava MUO u njihovoj kolekciji istoga.

Uz to, Berger je bio veliki skupljač i mecena hrvatskoga slikarstva, slikara vremena u kojem je živio, vremena hrvatske moderne. U njegovoj kolekciji se nalaze djela Vlahe Bukovca, Medovića, M. K. Crnčića, Ferde Kovačevića, od kojih se neka nalaze u stalnom postavu Moderne galerije. Između njih treba izdvojiti portret njegove kćerke Tilde, koji je jedno od remek-djela Vlahe Bukovca, kao i portret samoga Salamona Bergera, koji se nalazi u Etnografskom muzeju.

Za dugogodišnji rad i zalaganja Bergeru su dodijeljena brojna priznanja i odlikovanja, a njegov ugled najbolje će objasniti riječi Vladimira Tkalčića, njegovoga suradnika u Muzeju, izrečene za 70-ti rođendan:

”Čovjek pronicavog duha, ambicije, nesavladive energije, neumorne agilnosti, čvrstoga značaja; zagrijan za sve što je dobro, lijepo i plemenito. Izgrađena ličnost koja zauzimlje u našem društvu zaseban položaj do kojega se vinuo jedino svojim uzornim radom i naročitim osobnim kvalitetama.”

Salamon Berger bio čovjek koji je zahvaljujući viziji, ustrajnosti i odlučnosti uvelike pridonio osnivanju Etnografskoga muzeja u Zagrebu.

Napisala : Ines Novković

Naslovna fotografija: Nacionalni muzej moderne galerije

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Objava Suosnivač i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja Salomon Berger pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.