1950.   Miroslav Krleža osniva u Zagrebu Jugoslavenski leksikografski zavod, od 1992. Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.

1951.   Grupa EXAT 51 (kratica za Eksperimentalni atelje) skupina je slikara i arhitekata, koja je djelovala u Zagrebu. Krajem 1951. objavljuje svoj program na godišnjem plenumu ULUPUH-a. Zalažu se za legitimnost apstraktne umjetnosti i sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva. Prekidaju s praksom socijalističkog realizma.

1952.   Hrvatski kipar Ivan Meštrović darovao je hrvatskom narodu obiteljsku kuću s atelijerom u Zagrebu (danas Atelijer Meštrović u Mletačkoj 8) i obiteljsku vilu s atelijerom u Splitu (danas Galerija Meštrović). Tom prilikom darovao je i umjetnička djela koja su temelj fundusa spomenutih muzeja.

•          Započela gradnja Dinamovog stadiona u Maksimiru, prema projektu arhitekta Vladimira Turine. U prvoj fazi dovršene su atletska staza i zapadna tribina; sjeverna tribina podignuta je 1955.

•          U tvornici RIZ (Radio industrija Zagreb) počinje se serijski proizvoditi prvi radioodašiljač “Učka”, a 1959. RIZ daje na tržište prvi TV-prijemnik.

1952. – 1963. Većeslav Holjevac je predsjednik Gradskog NO Zagreba. Taj legendarni zagrebački gradonačelnik donio je za Zagreb povijesnu odluku: prešavši Savu, proširio je Zagreb na ravnicu južno od rijeke, gdje se grade prva stambena naselja – Savski gaj, Trnsko i Siget. Jedna od najvažnijih zadaća bila je izgradnja novog Zagrebačkog velesajma, tijekom Holjevčeva mandata izgrađena je nova gradska vijećnica, mnoge prometnice, suvremeni automobilski most preko Save, podignute brojne zgrade, Filozofski i Elektrotehnički fakultet, domovi zdravlja, otvoreni mnogi novi industrijski pogoni, započeta gradnja sljemenske žičare.

1953.   Tkalčićeva i Kožarska ulica zaštićene su kao urbanističke cjeline s izrazitim ambijentalnim vrijednostima; bila je to prva spomenička zaštita povijesne jezgre Zagreba.

1953., 31. ožujka, obavljen je popis stanovništva. Zagreb ima 350.829 stanovnika.

•          Utemeljen je komorni ansambl Zagrebački solisti, pod ravnanjem maestra Antonia Janigra.

1953., 13. studenoga, održan prvi Festival zabavne glazbe, danas Zagrebfest.

•          Osnovano Zagrebačko dramsko kazalište (ZDK), sadašnje ime Dramsko kazalište Gavella nosi od 1970.

•          U izdanju Vjesnika počinje redovito izlaziti ženska revija Svijet. Taj časopis počinje redovito pratiti domaća modna događanja i obrtničke revije.

1955.   evidentirano je 126 tvorničkih pogona u Zagrebu, u kojima je zaposleno 57.000 radnika, a ukupno je u gradu zaposleno 120.000 ljudi.

1955., 29. prosinca, praizvedena je u HNK “Glorija” Ranka Marinkovića, u režiji Bojana Stupice; u glavnoj ulozi nastupila je Mira Stupica.

1956., 28. svibnja, gostuje u zagrebačkom HNK Moskovski hudožestveni  akademski teatar s predstavom “Tri sestre” A. P. Čehova.

•          Izgrađen je, zalaganjem gradonačelnika Holjevca, novi Zagrebački velesajam na velikom prostoru južno od Save.

•          Započeo je eksperimentalni televizijski program; 15. svibnja proradio je tv-odašiljač na Sljemenu.

•          U Zagrebfilmu nastao je prvi studio za crtani film.

1957. u zagrebačkom HNK gostuje Shakespearovo kazalište s predstavom “Titus Andronicus”. U glavnim ulogama: Laurence Olivier i Vivien Leigh.

•          Jedna od najpoznatijih zagrebačkih majstora frizera, Vesna Kincl-Murtić, osvojila je prvu nagradu Europe, a godinu dana kasnije prvu nagradu na svjetskom prvenstvu u Parizu za češljanje večernje frizure.

1958. otvorena zgrada Gradske vijećnice u Ulici proleterskih brigada (danas Ulica grada Vukovara). Izgrađena je prema projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića.

•          U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvorena je izložba poznatog britanskog kipara Henryja Moora.

1958.   otvoreno Zimsko plivalište Mladost (na Trgu sportova).

1959., 2. rujna, svečano je otvorena nova Zračna luka na Plesu kraj Velike Gorice.

•          Vibrafonist, bubnjar i skladatelj Boško Petrović utemeljuje Zagrebački jazz kvartet.

•          Izgrađen je neboder u Ilici 1a, prema projektu arhitekata Slobodana Jovičića, Ive Žuljevića i Josipa Hitila.

•          Izgrađen je Most slobode, koji preko istočnih trgova Zelene potkove i zgrade Glavnoga kolodvora povezuje stari i Novi Zagreb; projektant je inž. Krunoslav Tonković.

1961., od 17. do 24. svibnja, održan je u Zagrebu Prvi međunarodni festival suvremene muzike, koji od tada postaje redovita bienalna manifestacija – Muzički bienale.

1961. u Galeriji suvremene umjetnosti priređena je prva međunarodna izložba apstraktne umjetnosti Nove tendencije. Na pet manifestacija, održanih od 1961. do 1973., Galerija je okupljala mnoge istaknute umjetnike i teoretičare, kao što je, primjerice, Umberto Ecco. Tih godina Zagreb je živio životom značajnog međunarodnog likovnog središta.

1962.   zagrebačkom filmskom majstoru Dušanu Vukotiću dodijeljena je najviša nagrada Američke filmske akademije – Oscar za crtani film “Surogat”.

•          U Galeriji suvremene umjetnosti na Katarinskom trgu otvorene su čak dvije izložbe Pabla Picassa (1962. i 1967.), u organizaciji Galerie Louise Leiris iz Pariza.

•          dovršen je stadion Nogometnog kluba Dinamo, prema projektu arh. Vladimira Turine, uza suradnju arh. Franje Neidhardta i inž. Eugena Ehrlicha.

1963., 14. siječnja, osnovan je Tehnički muzej u zgradi starog Velesajma (arh. Marijan Haberle, 1949.) na Savskoj cesti, gdje se i danas nalazi.

1963., 27. srpnja, svečano je puštena u pogon žičara Sljeme, izvedena kao dvoužetna osobna kabinska žičara na duljini trase četiri kilometra.

1964., 29. ožujka, osnovano Satiričko kazalište Jazavac, od 1994. pod imenom Kerempuh. Osnivač i dramaturg kazališta je Fadil Hadžić.

1964., 25./26. listopada, katastrofalna poplava grada Zagreba. Rijeka Sava prelila se silovito, bujica se valjala niza Savsku cestu. Krovovi trnjanskih prizemnica jedva su virili iz vode. Preplavljeno je šest tisuća hektara naseljenog područja (Trešnjevka, Trnje, Peščenica, Novi Zagreb) u kojem je živjelo 183.000 stanovnika. U hladnoj i mutnoj vodi smrt je našlo 17 ljudi. Deseci tisuća građana napustili su svoje domove. Gradonačelnik Zagreba bio je Pero Pirker; pod njegovim rukovodstvom izgrađeno je 1965. nekoliko privremenih naselja, popularno nazvanih “Pirker burg”, najpoznatija su Retkovec i Botinec, koja i danas egzistiraju.

1965.   raspisan je natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja Tkalčićeve ulice.

1965., 2. lipnja, kardinal Franjo Šeper, zagrebački nadbiskup, izdao je dekret o osnivanju župe Sv. Pavla apostola u naselju Retkovec. Za župnika je postavljen vlč. Željko Jurak koji je preuzeo kuću u Ulici prosinačkih žrtava, u kojoj će biti crkva i stan za svećenika.

1967. u Zagrebu je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, čime počinje otvorena borba Hrvata protiv jugoslavenskog unitarizma.

•          Nogometni klub Dinamo osvaja Kup velesajamskih gradova (kasnije Kup UEFA, danas Europska liga).

1968., 19. siječnja, u Teatru ITD premijerno je izvedena  predstava “Stilske vježbe” Raymonda Queneaua, u režiji Tomislava Radića i prijevodu Tonka Maroevića. Glumci Pero Kvrgić i Mia Oremović, nakon dvije godine u zamjeni do danas Lela Margetić. Godine 2008. predstava “Stilske vježbe” ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najdugovječnija predstava na svijetu s istom  glumačkom postavom.

1970.   snimljen je film “Tko pjeva zlo ne misli”, prema Dnevniku malog Perice zagrebačkog pjesnika i pripovjedača Vjekoslava Majera, koji govori o međuratnom zagrebačkom društvu. Film je režirao Krešimir Golik, a glavne uloge tumače: Relja Bašić, Mia Oremović, Franjo Majetić, Mirjana Bohanec.

1970., 11. srpnja, umro je Većeslav Holjevac, izuzetno zaslužan gradonačelnik Zagreba.

1971., 7. svibnja, na Trgu Republike (Trg bana Jelačića) održan je veliki miting na kojem se hrvatsko političko vodstvo jasno odredilo za društveni i demokratski preobražaj Hrvatske.

•          Pučanstvo Zagreba u posljednjih se dvadesetak godina udvostručilo, pa je pred kraj 1971. Zagreb imao 735.000 stanovnika.

•          Započela je gradnja crkve Uzvišenja Sv. Križa u Sigetu, prema projektu arhitekata Matije Salaja i Emila Seršića. Bila je to jedna od malobrojnih novih crkvi, građenih u razdoblju socijalizma.

1973., 23. prosinca, otvorena je novoizgrađena Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”; projektanti: Marijan Haberle, Minka Jurković i Tanja Zdvorak.

1973.   otvoren je Most mladosti, u produžetku Držićeve ulice.

1974.   osnovana je neovisna glumačka družina Teatar u gostima, pod umjetničkim vodstvom Relje Bašića.

•          Izgrađena je zagrebačka petlja (Slavonska avenija – Avenija M. Držića) koja je odvojila gradski promet od međugradskoga.

1975. na pedesetak fakultetskih i visokoškolskih ustanova Zagrebačkog sveučilišta studira otprilike 40.000 studenata.

•          Prema projektu arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića, sagrađen je poslovni toranj Zagrepčanka.

•          Zagreb ima 94 osnovne škole.

1979., 21. prosinca, osnovana je stalna radna zajednica samostalnih glazbenih umjetnika Zagrebački solisti.

1981.   uz obnovljeni željeznički i kolni most na zapadnom prijelazu preko Save izgrađen je novi Jadranski most kojim se cestovni promet upućuje prema Karlovcu i dalje, na jadransku obalu.

1983., 15. svibnja, posvećena je nova velika župna crkva Sv. Križa u Sigetu. Projektanti Emil Seršić i Matija Salaj. Gradnja crkve započela je 1971.

1983. nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić imenovan je kardinalom Katoličke crkve.

1984. u Muzejsko-galerijskom centru na Jezuitskom trgu otvorena je značajna izložba “Drevna kineska kultura”. Izložbu je od 3. rujna do zatvaranja, 3. prosinca, posjetilo 450.000 posjetitelja. Ovom izložbom tadašnji ravnatelj Galerijskog centra, Ante Sorić, otvorio je, među ostalim, novi poticaj za organizirane turističke posjete velikih izložbi. Muzejski prostor postao je 80-ih godina izložbeni poligon za sve velike izložbe i projekte, trend za tadašnje posjetitelje grada.

1985.   otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt velika kulturno-povijesna izložba “Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.”. Ovom izložbom započet je niz velikih kulturoloških izložbenih projekata. Izložbu su zajednički realizirali Hrvatski povijesni muzej, Muzej grada Zagreba i Muzej za umjetnost i obrt.

1985. i 1986. Košarkaški klub Cibona osvaja Kup europskih prvaka.

1986., 30. siječnja, otvoren je zagrebački Krematorij na Mirogoju, prema projektu Marijana Hržića, Zvonka Krznarića i Davora Mancea.

1987. preuređena je stara gimnazijska zgrada na Rooseveltovu trgu za Muzej Mimara, koji izlaže umjetničku zbirku donatora Antuna Topića Mimare.

•          Postavljen je spomenik Augustu Šenoi, zagrebačkom književniku i senatoru, na raskrižju Vlaške i Branjugove ulice. Autorica skulpture u bronci je akad. kiparica Marija Ujević – Galetović.

•          Otvoren je novi Sportski i rekreacijski centar i atletski stadion Mladost na Savi; projektanti: arhitekti Krešo Rogina i Vinko Penezić.

•          Dovršen je Sportski i rekreacijski centar na Jarunu, uz rijeku Savu; idejni projekt Fedora Wenzlera iz 1952.

•          Podignut je Košarkaški dom Cibona – sada Košarkaški centar Dražena Petrovića (arhitekti: Marijan Hržić, Ivan Piteša i Berislav Šerbetić).

•          Obnovljen je i preuređen središnji gradski trg (danas Trg bana Jelačića); projekt Branka Silađina i Mihajla Kranjca.

•          Održane su u Zagrebu Svjetske studentske igre – Univerzijada, kad je uređen grad i sagrađena kompletna sportska infrastruktura.

•          Za potrebe Univerzijade, obnovljen je Nogometni stadion Dinamo u Maksimiru.

•          Izgrađena je nova zagrebačka džamija (arhitekti: Džemal Čelić i Mirza Goleš).

1987., 11. srpnja, u nazočnosti Péreza de Cuéllara, glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda, proglašen je petmilijarditi stanovnik Zemlje, Matija Gašpar, rođen u Klinici za porode u Petrovoj ulici.

1988.   počela je gradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke; projektanti su: Velimir Neidhardt, Zvonko Krznarić, Davor Mance i Marijan Hržić.

1989.   otvorena je suvremeno opremljena zgrada nove Vojne bolnice u Dubravi, koja je krajem 1991. s osobljem i kompletnom opremom predana civilnom zdravstvu. Od 1995. nosi sadašnje ime Klinička bolnica Dubrava.

•          U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je velika izložba “Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. – 1786.”.

1889., 8. listopada, u organizaciji HSLS-a, počelo je potpisivanje zahtjeva za ponovnim postavljanjem spomenika banu Jelačiću na središnjem gradskom trgu.

1989., 17. listopada, održan je na Trgu Republike (Trg bana J. Jelačića) veliki rock-koncert grupe “Prljavo kazalište”, koji je najavio novo demokratsko i domoljubno raspoloženje zagrebačke mladeži.

1990.   u veljači je održan Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice.

1990., 22. travnja, održani su prvi višestranački izbori u Hrvatskoj. Uspostavljen je Hrvatski sabor.

1990., 13. svibnja, navijači zagrebačkog Nogometnog kluba Dnama – Bad Blue Boysi među prvima su doživjeli najavu veliko-srpske agresije. Tijekom utakmice su navijači Crvene

zvezde – beogradski Delije razarali maksimirski stadion.

1990., 24. svibnja, konstituirajuća sjednica novoizabrane Skupštine grada Zagreba, na kojoj je za gradonačelnika izabran Boris Buzančić.

1990., 30. svibnja, Sabor je na svečanoj sjednici proglasio Republiku Hrvatsku, a Zagreb je određen glavnim gradom.

1990., 16. listopada, vraćen je spomenik banu Jelačiću na izvorno mjesto, na Trg bana Jelačića.

•          Počela je gradnja crkve Sv. Pavla apostola u zagrebačkom naselju Retkovec. Izgrađena je prema projektu arh. Tomislava Premerla. Crkva je dovršena 1998.

•          Glumačka družina Histrioni postavila je u Tkalčićevoj ulici spomenik hrvatskoj književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki. Autor brončanog kipa je akad. kipar Stjepan Gračan.

1991., 31. ožujka, obavljen je popis stanovništva; Zagreb ima 933.914 stanovnika.

1991.   postavljen je u Varšavskoj ulici spomenik pjesniku Tinu Ujeviću. Autor spomenika je kipar Miro Vuco.

•          Otvorena je nova zgrada Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Bijeničkoj cesti. Izgrađena je prema projektu arh. Milana Čankovića.

•          Otvorena je nova suvremena zgrada Gimnazije Lucijana Vranjanina na Trgu hrvatskih pavlina u Malešnici (arh. Andrija Mutnjaković).

1991., 11. srpnja, Zagrepčani prosvjeduju na središnjem gradskom trgu u znak podrške prvim prognanicima iz istočne Slavonije. Zagreb je, uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija, posebice Caritasa, zbrinjavao više od 130.000 izbjeglica i prognanika.

1991., 19. kolovoza, pripadnici jugoslavenske tajne službe postvili su bombu ispred Židovske općine u Palmotićevoj ulici i na židovskom dijelu groblja na Mirogoju.

1991., 30. kolovoza, pred zgradom Komande Pete vojne oblasti na današnjem Trgu Petra Krešimira IV. protestirale su majke vojnika – ročnika protiv JNA i generala. Na tom skupu održao je slavni govor književnik Vlado Gotovac .

1991.,  13. rujna, započela je blokada vojarni i drugih objekata JNA. U Zagrebu su prometnice pregrađivane protutenkovskim minama i preprekama. Do 15. rujna hrvatske su snage osvojile vojarne na Selskoj cesti, u Kustošiji i na Maksimirskoj cesti, Streljanu u Vrapču i mnoga skladišta u gradu i okolici.

1991., 15. rujna, zbog opasnosti od zračnih napada, oglašene su prve zračne uzbune u Zagrebu.

            Od 17. do 22. rujna bili su najteži ratni dani, čitav grad i susjedna naselja napadnuta su granatama iz vojarni JNA na Borongaju, Vojne baze JNA na Plesu te vojarne “Maršal Tito” u Novom Zagrebu.

1991., 7. listopada, u 15 sati i 10 minuta zrakoplovi JNA raketirali su Gornji grad, gađajući Banske dvore – političko središte Hrvatske države i njezina predsjednika.

1992., 15. siječnja, svečana proslava međunarodnog priznanja neovisnosti Republike Hrvatske na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

1992., 5. listopada, Skupština grada Zagreba donijela je Odluku o proglašenju 16. studenoga Danom grada Zagreba. Toga dana, 1242., ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. svojom je Zlatnom bulom obdario zagrebački Gradec pravima slobodnoga kraljevskoga grada.

•          Počela je gradnja crkve Sv. Mateja u Dugavama, prema projektu arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine. Crkva je dovršena 1995.

1991. i 1992. Rukometni klub Zagreb osvaja Kup europskih prvaka.

1993., 15. travnja, Skupština grada Zagreba izabrala je Branka Mikšu za gradonačelnika Zagreba. Toga dana donesen je i Privremeni statut grada Zagreba.

1993., 31. svibnja, proglašena je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba.

1993. pred zagrebačkim sjedištem UNPROFOR-a niknuo je beskrajni zid od opeka s imenima nestalih branitelja, upozoravajući na pobijene ili još žive žrtve nametnutog nam rata.

•          otvorena je u Zagrebu prva Waldorfska škola.

1994. sagrađen je prvi podzemni veliki trgovački centar Importane na Trgu Ante Starčevića.

•          podignut je spomenik popularnom gradonačelniku Veci Holjevcu na raskrižju Slavonske avenije i Avenije Većeslava Holjevca, rad kipara Stjepana Gračana.

1994., 10. i 11. rujna, Sveti otac Ivan Pavao II. posjetio je Zagreb, u povodu proslave 900-te obljetnice Zagrebačke biskupije.

1994., 10. rujna, otvorena je u Muzeju Mimara velika izložba “Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije: 1094. – 1994.”. Velika monografska izložba postavljena je uz proslavu 900-obljenice Zagrebačke biskupije.

1994., 30. svibnja, svečano je otvoren Oltar domovine na obnovljenome Medvedgradu. Autor spomenika poginulima za domovinu je kipar Kuzma Kovačić.

1995., 1. i 2. svibnja, neposredno nakon vojnoredarstvene akcije Bljesak, bombardirani su brojni hrvatski gradovi, među njima i Zagreb; 2. i 3. svibnja 1995. palo je nekoliko raketa u središte grada, ubijeno je šestero ljudi, a ranjeno 236 civila.

1995., 30. svibnja, otvorena je nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ulici Hrvatske bratske zajednice.

1995., 4. kolovoza, hrvatske su oružane snage započele vojnoredarstvenu akciju Oluja, u kojoj su također sudjelovali mnogi Zagrepčani.

1995. u rujnu je otvoren novi moderni postav Muzeja za umjetnost i obrt na Trgu maršala Tita.

•          Posvećen je kamen-temeljac crkve Sveta mati slobode na Jarunu; dovršena je krajem 2000., prema projektu Nikole Bašića.

•          Započela je gradnja crkve Sv. Ivana apostola i evanđeliste u Utrinama, prema projektu Andreja Uchityla i Renate Waldgoni.

1996., 13. siječnja, predjednik SAD-a, Bill Clinton, sastao se s predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, na aerodromu Pleso.

1996., 21. studenoga, veliki prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića, u znak solidarnosti s Radijom 101.

1996.   Rukometni klub Zagreb osvaja treći put Kup europskih prvaka.

1997., 19. svibnja, na konstituirajućoj sjednici nove Gradske skupštine izabrana je Marina Matulović-Dropulić za gradonačelnicu, prva žena na toj časnoj funkciji.

1998., 6. travnja, nakon velike promidžbe izašao je prvi broj Jutarnjeg lista.

1998., od 2. do 4. listopada, papa Ivan Pavao II. drugi je put posjetio Zagreb, a u svetištu Mariji Bistrici proglasio kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca blaženim.

1998., 16. studenoga, svečano je otvoren novi stalni postav Muzeja grada Zagreba u obnovljenoj zgradi u Opatičkoj 20.

1999., 14. prosinca, Gradska je skupština usvojila novi Statut grada Zagreba, kojim je ustanovljen Dan grada Zagreba – 31. svibnja, na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.

1999., 10. prosinca, u Zagrebu je nakon duge i teške bolesti umro prvi predsjednik Hrvatske države, Franjo Tuđman.

2000., 17. veljače, otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt izložba “Historicizam u Hrvatskoj”. Bila je to najveća i najznačajnija izložba te godine.

2000., 15. studenoga, služena je prva misa u novoj crkvi Blaženoga Augustina Kažotića u naselju Volovčica u Ivanićgradskoj ulici. Građena je prema projektu arhitekta Borisa Magaša iz 1997.

2000., 20. prosinca, Trgu hrvatskih velikana vraćeno je staro ime Trg žrtava fašizma.

Objava Zagrebačka kronologija 6.dio – od 1950. do 2000. pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Napisala: Nada Premerl
Foto: MGZ 

Nagli priliv stanovništva i divlja izgradnja nametnuli su potrebu za novim urbanističkim planom, pa je 1930. raspisan međunarodni natječaj za njegovu izradu. Zacrtano je širenje grada južno od pruge do rijeke Save i preko nje, kao i širenje na istok, zapad i sjever, ali je realizaciju omeo rat.

1900., 31. prosinca, završen je državni popis stanovništva u Austro-Ugarskoj. Zagreb ima 61.000 stanovnika.

•          izgrađena je Topnička vojarna u Ilici 256.

•          u rujnu je otvoren prvi djevojački internat u Opatičkoj broj 14.

1901. na gradskim se ulicama pojavio prvi automobil zagrebačkog trgovca i sportaša Ferdinanda Budickog.

1901., 16. siječnja, započeo je promet na lokalnoj uskotračnoj pruzi na relaciji Zagreb – Podsused – Samobor, dugoj 19 km. Popularni Samoborček vozio je brzinom 15 do 20 km na sat, pa je vožnja od Zagreba do Samobora sa zaustavljanjem na usputnim stanicama trajala otprilike 1 sat i 15 minuta. Samoborček je prevozio izletnike do 31. prosinca 1979., kad su ga ispratili brojni građani koji će taj simpatični izletnički vlak zadržati u sjećanju kao dio građanske kulture Zagreba.

•          otvorena je nova pučka škola u Draškovićevoj ulici, a sljedeće godine izgrađene su pučke škole na Laščini i Šalati.

1902.   ponovno je osnovan Isusovački kolegij i izgrađena bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, prema projektu arhitekta Janka Holjca.

1902. u ožujku je završena obnova katedrale, prema projektu Hermanna Bolléa.

•          prema odluci gradskog zastupstva, izrađen je počasni lanac za gradonačelnika; prema projektu Hermanna Bolléa, izradio ga je zagrebački zlatar Slavoljub Bulvan. Lanac je pozlaćen i emajliran,  ukrašen biserima, rubinima i grbom grada Zagreba, koji se naizmjence ponavlja na svakom drugom članku lanca.

1903., 6. studenoga, osnovani su Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) i Prvi nogometni i športski klub Zagreb. Prva javna utakmica između ta dva kluba odigrana je 1906. na Srednjoškolskom igralištu.

1903., 24. ožujka, započeli su neredi na Sveučilištu, koji su pre­rasli u opće demonstracije na ulicama grada protiv Khuenova režima u Hrvatskoj – borba za financijsku samostalnost Hrvatske.

•          osnovano je Društvo za namještanje naučnika u obrt i u trgovinu, od 1917. Hrvatski radiša. Društvo je uz pomoć iseljeništva gradilo domove i školovalo siromašnu djecu.

1903., 5 prosinca, na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva, svečano je otvorena u Popovu tornju Zvjezdarnica. Njezin prvi upravitelj bio je Oton Kučera.

1904.   dovršena je monumentalna zgrada Glavne pošte u Jur­išićevoj ulici.

1905.   sagrađena je prva četverokatnica u Zagrebu, poznata kao “Elza fluid”, s reklamom velike boce slavne čudotvorne vode na pročelju; lijek je patentirao ljekarnik Eugen Feller. Poznati ljekarnik zgradu je povjerio arhitektima Hönigsbergu i Deutschu, koji su napravili remekdjelo u stilu secesije. Godine 1928. skinuta je s fasade sva dekoracija i zgrada je dobila novu, modernu vanjštinu, izvedenu prema projektu poznatog njemačkog arhitekta Petera Behrensa.

1905., 2. travnja, uzletio je s Mažuranićeva trga balon Turul (mađarski Sokol). Tom prilikom snimljene su iz zraka prve snimke Zagreba i okolice.

•          utemeljena je Teniska sekcija u sportskom društvu HAŠK-u, a teniska igrališta bila su na početku Mihanovićeve ulice.

•          planira se prva zatvorena tržnica na Iličkom trgu (Britanski trg), zgrada nije sagrađena, a prema tom je projektu sagrađen samo javni zahod (1908).

•          osnovana je Družba Braće hrvatskog zmaja, s ciljem da jača hrvatsku nacionalnu svijest i brine za povijesnu i kulturnu baštinu. Sjedište društva bilo je u kuli iznad Kamenitih vrata.

1906.   otkriveni planetoid dobio je ime Croatia.

•          Zagrepčanin inž. Slavoljub Penkala patentirao je u Budimpešti prvu mehaničku olovku koja je po njemu nazvana penkala; olovka je postala svjetski izum, no malo ljudi zna da penkala potječe iz Zagreba. U radionici u današnjoj Praškoj ulici broj 3 započela je serijska proiz­vod­nja olovaka, 1906. 

1906.   otvorena je prva stalna kinodvorana Pathé bioskop u Gaje­voj ulici broj 1, vrlo brzo preimenovana u kino Union.

1906.   os­novan je u Zagrebu prvi Automobilski klub u Hrvatskoj.

1906., 28. listopada, održana je prva javna međuklupska nogo­metna utakmica između HAŠK-a i Prvog nogometnog športskog kluba na današnjem Marulićevu trgu. Zimi je na tome mjestu bilo klizalište.

•          17. svibnja, u Zagrebu je rođena Zinka Kunc, prvakinja opere HNK i njujorškog Metropolitana.

1907.   u Kamenitim vratima osnovani su Gradski muzej (kasnije Muzej grada Zagreba), Gradska knjižnica i Gradski arhiv. Te važne gradske institucije osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja.

•          Društvo Ćirilometodskih zidara osnovano je 1904. u Zagrebu. Godine 1907. otvorilo je Dobrotvotni kine­matograf u Marovskoj ulici broj 10, na mjestu današnjeg kina Europa.

•          uklonjen je sa središnjega gradskoga trga kandelaber s Manduševca radi asfaltiranja trga.

1907.,  5. studenoga, nakon što je izgrađena Munjara (elektrana), uvedena je javna elekrična rasvjeta u Zagrebu.

1908.   Grad je raspisao natječaj za regulaciju Kaptola i okolice, nakon što je srušena Bakačeva kula. Prvu nagradu dobio je tada mladi Viktor Kovačić.

•          sagrađen je javni zahod na Jelačićevu trgu, opločen kera­mičkim pločicama Armina Schreinera.

•          prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera, počela je iz­gradnja Sanatorija u Klaićevoj. Bolnica je bila opremljena najsuvremenijim aparatima za sve grane medicine, osim infektologije i psihijatrije; danas je to Dječja bolnica.

1909.   održana je prva samostalna izložba poljoprivrednih proizvoda, a sljedeće godine osnovan je Zagrebački zbor.

1909.,  21. prosinca, na poticaj Družbe Braće hrvatskog zmaja, osnovano je Dobrovoljno družtvo za spasavanje; nakon 1945. mijenja ime u Stanica za hitnu pomoć.

•          na poticaj liječnika Milivoja Dežmana, zagrebačka Okruž­na blagajna izgradila je prvo hrvatsko lječilište za tuberkulozne bolesnike na Brestovcu, na južnoj strani Medvednice; danas u trošnom stanju.

1910., 18. kolovoza, svečano je otvoren promet na prvoj pruzi električnog tramvaja. Gradski promet konjskim tramvajem ostao je još godinu dana, tojest, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.

1910., 23. lipnja, inž. Slavoljub Penkala izveo je s uzletišta na Črnomercu prvi javni let avionom kojeg je sam konstruirao. Bio je to prvi avion sagrađen na slavenskom jugu.

•          počinje se uređivati budući perivoj na Rokovu groblju, gradi se nova četvrt vila.

1910., 18. prosinca, u Zagrebu je osnovano Hrvatsko novinarsko društvo.

1910.   do 1913. građena je crkva Sv. Blaža na uglu Primorske ulice, prema projektu Viktora Kovačića.

1910.   prema projektu arhitekata Lavoslava Kalde i Karla Susana, dovršena je monumentalna palača Hrvatskog državnog sabora na istočnoj strani Markova trga.

•          premješten je Preradovićev spomenik na Preradovićev trg.

1911.   Slavoljub Deutsch i Julije König osnivaju prvu tvornicu čokolade Union, u tadašnjoj Baroševoj, današnjoj Branimirovoj ulici; 1945. je preimenovana u Tvornicu Josip Kraš.

1912.   objavljen je popularni povijesni roman “Grička vještica”, književnice Marije Jurić Zagorke.

•          zatrpan je izvor Manduševac, koji je bio u dvorištu kuće u današnjoj Bakačevoj 3.

•          postavljen je Zdenac života, izliven u bronci, rani rad Ivana Meštrovića. Prema urbanističkom projektu arhitekta Ignjata Fischera, Zdenac je postavljen na Kazališnom trgu u osi s ulazom Hrvatskoga narodnoga kazališta te Rektoratom sveučilišta. Gipsani model Zdenca bio je pokazan na izložbi u Zgradi secesije u Beču, 1905. 

1913.   dovršena je palača Nacionalne i sveučilišne biblioteke na Marulićevu trgu, najznačajniji primjer secesijske arhitekture u Hrvatskoj, izvedena prema projektu arhitekta Rudolfa Lubinskog.

•          pregrađen je stari hotel K caru Austrianskom u raskošnu i modernu trgovačku kuću Kastner i Öhler na početku Ilice. Projekt je potpisao zagrebački arhitekt Ignjat Fischer. Zanimljiv je stakleni strop glavne dvorane s vitra­jem. Novo pročelje u stilu artdecòa izgrađeno je prema projektu bečkog arhitekta Alfreda Kellera, 1928. 

•          sagrađen je prvi podvožnjak u Zagrebu, u Miramarskoj ulici, iako su gradske vlasti već 1901. dale prvu dotaciju od 140.000 kruna za izgradnju podvožnjaka, kako bi se olakšao promet preko željezničke pruge.

•          preseljen je Plemički konvikt iz stare zgrade u Habdelićevoj u novu, modernu zgradu na Šalati. Konvikt je imao višestoljetnu tradiciju za stvaranje elitnog odgojnog zavoda, sličnog onima u Beču i Pešti.

1914.   u ljeto je buknuo Prvi svjetski rat koji je, uz velike gubitke na bojišnicama, izazvao u Zagrebu tešku gospodarsku krizu i patnje civilnoga stanovništva. Ubrzo su mnoge javne zgrade postale bolnice.

1914., 17. ožujka, u teškim mukama, u 41. godini života umro je u bolnici književnik Antun Gustav Matoš. Bio je i pjesnik grada Zagreba: Ja vučem čemer magle tvojih gorah,/Očajnost zvijezdah što nad tobom niču,/U meni jeca sjena tvojih dvorah,/Moj otrcani, kraljski, banski Griču!

1917.   osnovan je Medicinski fakultet u Zagrebu.

1918., 29. listopada, raspala se stoljetna Habsburška Monarhija. Zagreb je postao središte nove Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

1919. osnovani su Poljoprivredno-šumarski fakultet i Visoka tehnička škola s arhitektonskim odjelom.

•          Zagreb izdaje vlastiti novac, takozvane srkuljčiće.

•          Osnovan je Zagrebački kvartet. Osnivači su bili Vaclav Huml i Milan Graf (violine), Ladislav Miranov (viola) i Umberto Fabbri (violončelo). Kvartet tijekom vremena mijenja sastav.

•          Družba Braće hrvatskog zmaja premješta iz Bečkog Novog Mjesta posmrtne ostatke Nikole Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Zagrebačku katedralu.

•          osniva se Etnografski muzej u Zagrebu.

1920.   do 1928. bio je gradonačelnik Zagreba arhitekt Vjekoslav Heinzel koji je, 1923., odobrio Regulatornu osnovu za istočni dio grada.

1920.   otvorena je Zagrebačka glumačka škola, danas Akademija za kazališnu umjetnost.

1922.   u Zagrebu je osnovana Hrvatska bogoslovna akademija.

1924.   osnovan je Veterinarski fakultet u Zagrebu.

•          Gradska je općina zaključila da se na zapadnoj strani Jelačićeva trga postavi javni sat.

1925.   otvoren je Zoološki vrtić u Maksimiru, u kojem su se mogle vidjeti samo tri lisice i tri sove. Krajem 1928. već ima 630 životinja i naziva se Zoološki vrt.

•          U povodu tisućugodišnjice Hrvatskoga kraljevstva, priređena je Kulturno-historijska izložba grada Zagreba u Umjetničkom paviljonu. Nakon izložbe otvoren je u prizemlju paviljona prvi stalni postav Muzeja grada Zagreba, a autori su bili Gjuro Szabo i Ljubo Babić.

1925.   Marija Jurić Zagorka, književnica i novinarka, pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis namijenjen isključivo ženama.

•          prema odluci Gradske skupštine o osnutku glavne gradske tržnice, započelo je rušenje nekadašnjeg srednjovjekovnog naselja Dolca.

1926.   Radio Zagreb počeo je emitirati vlastiti program s prve radiostanice na Markovu trgu broj 9.

•          izgrađen je hotel Esplanade, prema projektu Dionisa Sunka.

•          otvoreno je Gradsko kupalište na Savi.

1927. završena je palača Zagrebačke burze, podignuta prema nacrtima arhitekta Viktora Kovačića.

1927., 11. kolovoza, počeo je funkcionirati javni autobusni promet na prve dvije linije: Akademski trg – Savska kupališta i Akademski trg – Podsused – Samobor.

1928., 15. veljače, uspostavljen je zračni putnički promet na relaciji Zagreb – Beograd. Zračna luka bila je na Borongaju.

1928., 8. kolovoza, od posljedica atentata u beogradskoj Narodnoj skupštini, umro je u Zagrebu vođa Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Radić. U Zagrebu mu je priređen jedan od najvećih sprovoda u dotadašnjoj povijesti.

•          ruši se kuća trgovca Hatza na Trgu bana Jelačića broj 16 i gradi novi hotel Milinov (danas Dubrovnik), prema nacrtima arhitekta Dionisa Sunka.

1929.   Kraljevina SHS mijenja ime u Jugoslavija, a Za­greb postaje sjedište Banovine savske.     

1929.   u Zagrebu je osnovana Zemlja, grupa lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata.

1930., 10. listopada, Gradska općina otkupila je Pongračev dvorac u Visokoj ulici i dvokatnicu u Mesničkoj 23 i te je zgrade preuredila za boravak članova Kraljevskog doma u Zagrebu.

•          raspisan je međunarodni natječaj za izradu regulacijskog plana grada. Nagli priliv stanovništva i divlja izgradnja nametnuli su Poglavarstvu grada Zagreba potrebu za novim urbanističkim planom. Na natječaj su prispjela 52 rada (javilo se najviše njemačkih arhitekata i urbanista). Prva nagrada nije dodijeljena, a dvije druge nagrade dobile su dvije skupine autora iz Berlina. Plan je kasnije, prema najboljim natječajnim radovima, izradio Gradski građevni ured. Prihvaćen je na sjednici Gradskoga vijeća, 23. prosinca 1937. Realizaciju ovog urbanističkog plana u međuvremenu je omeo rat. Tim je programom zacrtano širenje grada južno od pruge do rijeke Save i preko nje, kao i širenje na istok, zapad i sjever.

1931.   otvoren je moderni Veslački klub Uskok na Savi, izgrađen prema projektu arhitekta Antuna Ulricha.

1931., 1. rujna, otvorena je središnja gradska tržnica Dolac, prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla iz 1928. Istodobno, podignute su četverokatnice na istočnom i za­padnom dijelu trga.

•          u Zagrebu je evidentiran 185.581 stanovnik.

•          otvorena je Gradska kavana u novom, sjevernom dijelu palače Gradske štedionice. Podignuta je prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera.

•          na poticaj gradskoga načelnika Vjekoslava Heinzela, sagrađena je nova Zagrebačka klaonica u današnjoj Heinzelovoj ulici. Projekt je izradio berlinski arhitekt Walter Frese.

•          srušena je stara bolnica na Jelačićevu trgu, uz pučko slavlje s obaveznim volom na ražnju.

•          prema Regulatornoj osnovi iz 1931., izgrađeno je nekoliko vila u Novakovoj ulici, koje projektiraju predstavnici hrvatske moderne.

1932., 14. rujna, svečano je otvorena tada najmodernija zgrada srednjih škola u Križanićevoj ulici, prema projektu arhitekta Egona Steinmanna.

1932., 28. lipnja, otvorene su dvije nove moderne škole: na Jor­danovcu i Selskoj cesti, izgrađene prema projektu arhitekta Ive Zemljaka.

1933., 1. srpnja, u zgradi ravnateljstva nadbiskupijskih dobara (Vlaška 75) počeo je djelovati samostan časnih sestara uršulinki. 

1934., 24. svibnja, Sveta stolica imenovala je Alojzija Stepinca zagrebačkim nadbiskupom – koadjutorom.

1934., 16. svibnja, svečano je otvorena Moderna galerija u palači na Zrinjevcu, gdje se i danas nalazi.

1935.   počela je gradnja kompleksa Zakladne bolnice Rebro, pre­ma projektu Stanka Kliske, Antuna Ulricha i Ivana Juranovića; završena je 1942.

1936. prihvaćena je nova regulatorna osnova Zagreba, koja planira širenje Zagreba prema jugu do Save.

•          u jesen je, zbog širenja gospodarske priredbe, Zagrebački zbor preseljen na novu lokaciju na Savskoj cesti 25. Novi prostor projektirali su arhitekti Marijan Haberle i Hinko Bauer.

1937.   izgrađena je velika zgrada Radničkog doma, u koju je, uz ostalo, smještena i ranije utemeljena Radnička biblioteka (arh. J. Korka., Đ. Krekić, J. Kiverov i V. Šterk).

•          nakon smrti nadbiskupa Bauera ustoličen je za zagre­bačkog nadbiskupa  Alojzije Stepinac.

1938. dovršen je Dom likovnih umjetnosti, prema idejnom projektu Ivana Meštrovića, uza suradnju arhitekata Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i statičara Zvonimira Kavurića.

1941., od 10. travnja do 8. svibnja 1945. Zagreb je glavni grad Nezavisne Države Hrvatske.

1941., 30. travnja, Vlada NDH imenovala je Ivana Wernera, mesarskog obrtnika i pripadnika ustaške organizacije, za novog zagrebačkog gradonačelnika.

•          utemeljen je Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, na čelu s dr. Matom Ujevićem. Izdao je pet svezaka Hrvatske enciklopedije.

1941. u svibnju, objavljen je oglas Redarstvenog ravnateljstva u Za­grebu o ograničenom kretanju Srba i Židova nastanjenih u gradu.

1941., 14. rujna, izvršena je diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici.

•          po nalogu ustaških gradskih vlasti, srušena je sinagoga, izgrađena u Praškoj ulici, 1866.

1942.   započela je pregradnja Meštrovićeva paviljona umjetnosti u džamiju s tri minareta koji su srušeni 1947.

1943.   u zagrebačkoj regiji osnivaju se partizanske brigade, zatim i divizije.

1944., 24. siječnja, na partizanskom teritoriju osnovan je X. zagrebački korpus.

•          dovršava se sklonište ispod Gornjega grada jer Zagreb sve češće trpi bombardiranja iz zraka.

•          angloameričko bombardiranje – Zagreb je dva puta bom­bardiran: željeznička kolonija i aerodrom Borongaj te Tkalčićeva ulica.

1945., 6. svibnja, tadašnje vrhovništvo napušta Zagreb. Danima traje povlačenje vojnih postrojbi i dijela pučanstva prema zapadu, u namjeri da se u Koruškoj stave pod zaštitu Sa­veznika.

1945., 8. svibnja, u grad su ušle jedinice Jugoslavenske armije, a stižu i prvi partizanski odredi.

1945., 21. svibnja, Zagrepčani su prvi put pozdravili maršala Tita koji im se obratio s prozora Banskih dvora na Markovu trgu.

1945., 23. listopada, konstituirana je Gradska skupština; prvi predsjednik bio je Dragutin Saili.

1946., 16. listopada, Vrhovni je sud u politički montiranom pro­cesu osudio Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog, na šesnaest godina zatvora s prisilnim radom.

1947. ,             od 31. svibnja do 9. lipnja, održana je prva poratna me­đunarodna izložba Zagrebačkog velesajma. Zagrebački zbor je 1946. preimenovan u Zagrebački velesajam.

1947.   preko noći je demontiran spomenik legendarnoga hrvatskoga bana Josipa Jelačića sa središnjega gradskoga trga. Komunistički preobražaj društva započeo je odmah uz pomoć Narodne fronte, očitujući se vidljivim promjenama gradskih vizura, stavljanjem petokrakih zvijez­da na mnoge javne objekte.

•          tijekom poratne obnove, započela je izgradnja autoputa, tendenciozno nazvanog Autoput bratstva i jedinstva, u koju su se “dobrovoljno” uključili pripadnici Narodnog fronta, pod parolom “Nema odmora, dok traje obnova”; kasnije su to postale omladinske radne akcije.

1948.   počela je proizvodnja radioaparata i druge radioopreme u poduzeću Radio-industrija Zagreb (RIZ).

1949.   započinje rušenje jednog od najstarijih radničkih naselja – Radničkog dola.

Objava Od prvog automobila do skidanja spomenika banu Jelačiću pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.

Projektom se 1865., među ostalim, predviđa i premještanje potoka Medveščaka, uređenje Jelačićeva trga s novom gradskom vijećnicom, ali i rušenje Kaptolske vijećnice, zida pred katedralom i crkve Sv. Marka

Napisala: Nada Premerl
Foto: MGZ

1864.   dovršena je Prva katastarska izmjera Slob. kralj. glavnoga grada Zagreba, započeta 1862. 

• na temelju detaljne katastarske izmjere, zasnovan je i tiskan prvi plan grada Zagreba na hrvatskome jeziku, što je u suglasju s novim oduševljenjem za materinski jezik nakon pada Bachova apsolutizma. Plan je izdao gra­đanin Dragutin Albrecht, vlasnik tiskare, i posvetio ga Slavnomu zastupstvu i poglavarstvu Slob. kralj. grada Zagreba.

• osnovana su tri značajna industrijska pogona: Tvornica kože, Paromlin i Tvornica duhana.

1865.   nastao je prvi planski dokument prostornog razvoja Za­gre­ba: Osnova za rasprostranjenje i poljepšanje gra­da Zagreba – generalna regulacijska osnova za grad od 50.000 stanovnika. Izradio ju je posebno izabran teh­­­nički odbor kojem je predsjedao Josip Bouffleur, ravnatelj Zemaljskog građevnog ravnateljstva. Planira se adi­­ranje pravilnih građevnih blokova i otvaranje novih uli­ca u “unutarnjem gradu”, između Petrinjske ulice i Savske ceste. Dopušta se samo dvokatna i trokatna iz­gradnja. Ispred Glavnog kolodvora, koji je lociran u osi Gun­dulićeve ulice, predviđen je “vert za biline”, prema tome, današnji Botanički vrt imao je već polazište u kasnijem obl­ikovanju tzv. Lenucijeve zelene potkove. Predviđa se i “Novi terg”, kasniji Zrinski trg. Zanimljivo je da se pred­lažu i nova kazališna zgrada na uglu Ilice i Svilarske uli­ce (današnje Preradovićeve), dvije nove župne crkve, novi izraelitski hram. Projektom se predviđa i zimska luka na kanalu Save, južno od kolodvora. U obrazloženju se na­dalje, među ostalim, predlaže: premještanje potoka Med­­veščaka, uređenje Jelačićeva trga s novom gradskom vi­jeć­nicom na južnoj strani, rušenje Kaptolske vijećnice i zi­da pred katedralom, rušenje crkve Sv. Marka, i tako dalje.

1866., 4. ožujka, zalaganjem đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, utemeljena je Akademia scientiarum et arti­um Slavorum meridionalium – Južnoslavenska akade­mija znanosti i umjetnosti, od 1991. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

•          izgrađena je sinagoga u Praškoj ulici, prema projektu ar­hitekta Franje Kleina, posvećena 27. rujna 1867. Srušena je početkom Drugoga svjetskoga rata, 1941.

•          u Zagrebu je tiskan prvijenac Augusta Šenoe, roman Lju­bica – izvorna vesela igra iz zagrebačkog života.

1866. 21. listopada, posvećena je pravoslavna crkva Sv. Preobraženja na Preradovićevu trgu. 

1866., 26. studenoga, prigodom proslave tristogodišnjice smrti bana Nikole Šubića Zrinskog, Novi trg u Donjem gradu prozvan je Zrinski trg ili Zrinjevac.

1866., 16. prosinca, svečano je otkriven spomenik banu Jo­si­pu Je­lačiću na istoimenom trgu, djelo poznatog beč­kog kipa­ra, majstora konjaničkih statua, Dominika Fern­korna.

1867., 28. srpnja, u zgradi Narodnog doma (Opatička 18) sve­čano je otvorena Južnoslavenska akademija znanosti i um­­jetnosti.

•          zagrebački nadbiskup Juraj Haulik otkupio je u Beču cinčani odljev spomenika Sv. Jurju i dao ga postaviti na ulaz u perivoj Jurjaves (danas Maksimir). Zagrebačka nad­biskupija je konjaničku skulpturu darovala gradu, pa je spomenik 1884. postavljen na današnjem Stros­smayerovu trgu, iza Akademije. Budući da je kip godi­nama propadao, naručen je 1908. novi brončani odljev koji je, na prijedlog Ise Kršnjavoga, postavljen na da­našnjem mjestu na Kazališnom trgu.

1868.   osnovano je u Zagrebu prvo hrvatsko umjetničko druš­tvo, pod nazivom Društvo umjetnosti, koje od 1879. do danas djeluje neprekidno kao matično društvo hrvatskih likovnih umjetnika.

1869.   car i kralj Franjo Josip I. sa suprugom Elizabetom posjetio je drugi put Zagreb. Car je s brojnom pratnjom stigao posebnim vlakom, 8. ožujka u 20 sati. Grad je bio svečano osvijetljen i okićen zastavama, sagovima, zelenilom i cvijećem. U raskošno opremljenoj šesteroprežnoj kočiji uputio se do svog konačišta u banskoj palači.

•          Levin Rauch, provoditelj nagodbe s Mađarima, svečano je ustoličen za hrvatskoga bana. Bilo je to posljednje us­toličenje po starom hrvatskom običaju.

•          na početku današnje Medvedgradske ulice izgrađena je tvornica koža (danas Gliptoteka HAZU-a). Bila je jedan od rijetkih veleindustrijskih pogona u gradu, a poslovala je do 1938.

•          proradila je državna Tvornica duhana u zgradi neisko­riš­tene Zemaljske bolnice, današnjoj zgradi Rektorata Sveučilišta na Trgu maršala Tita. Zaposleno je 500-tinjak radnika, uglavnom žena.

1870.   dolazi iz Beča u Zagreb skladatelj Ivan pl. Zajc koji os­niva operni ansambl. Izvedbom njegove opere Mislav, ot­vo­rena je prva sezona hrvatske opere. Prva talijanska opera pjevana na hrvatskom bio je Verdijev Trubadur (1871).

1870., 4. siječnja, Zagreb je dobio željezničku vezu s Budim­peš­tom, na relaciji Zagreb – Žakanj – Kanjiža – Budimpešta.

1871.   osnovano prvo Vatrogasno društvo u Zagrebu.

•          objavljen je jedan od najljepših povijesnih romana iz ži­vo­­ta za­grebačkoga Griča – Zlatarevo zlato Augusta Še­noe.

•          utemeljena je Dionička tiskara koja je tiskala dnevne novine Obzor i Narodne novine.

1872.   Obrtnim zakonom ukinuti su cehovi u Hrvatskoj, a za­grebački obrtnici nastavljaju svoju funkciju u gospo­dar­skom životu Zagreba, u međusobnom neograničenom pro­izvodnom natjecanju.

1872., 20. travnja, u prostorijama svoje tiskare u Ćirilo­me­tod­­skoj ulici umro je Ljudevit Gaj, vođa Hrvatskog na­rodnog preporoda. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju, a 1885. ostaci su preneseni u zajed­ničku grobnicu iliraca na Mirogoju.

1873.   otvorena je željeznička pruga Zagreb – Karlovac – Rijeka.

•          14. lipnja otvoren je perivoj na Trgu Nikole Šubića Zrin­skog, uz promenadni koncert koji je od tada postao tra­dicija.

•          utemeljena je Tvornica šibica na tadašnjoj periferiji Pregrad Sava, danas Savska cesta 139. Utemeljili su je za­gre­bački trgovci Lavoslav Pulzer i Samuel Moses.

•          utemeljena je Tvornica parketa i parna pilana, 1881. pro­širena pogonom za proizvodnju pokućstva.

•          utemeljeno je prvo zagrebačko radničko društvo.

1874. ban Ivan Mažuranić svečano je otvorio moderno Sveu­čilište.

1874., 19. listopada, u dvorani nekadašnjeg Narodnog doma, u povodu otvorenja Sveučilišta, otvorena je prva um­jetnička izložba u Zagrebu.

•          os­novano je športsko društvo Hrvatski sokol. Važnu je ulogu imalo u organiziranju tjelovježbe u pučkim ško­lama.

•          utemeljeno je Hrvatsko planinarsko društvo koje je ro­doljubnim izletima poticalo upoznavanje domovine i dru­ženje.

•          osnovano je Hrvatsko radničko pjevačko društvo Slo­boda.

1875., 1. ožujka, otvorena je Pučka kuhinja Društva čovječnosti.

1876., 6. studenoga, na obroncima brežuljaka na sjeveru grada otvoreno je središnje zagrebačko groblje Mirogoj, koje je koncepcijom i arhitekturom postalo značajna urbana  sastavnica grada. Neorenesansne arkade, crkva Krista Kralja i mrtvačnica djelo su arhitekta Hermanna Bolléa i njegovo najbolje urbanističko i arhitektonsko ostvarenje.

•          srušena je Kaptolska vijećnica (izgrađena i oslikana u 17. stoljeću), s obrazloženjem da je zgrada bez ukusa, kako su je tada vrednovali “stručnjaci” u Osnovi za poljepšanje grada Zagreba.

•          Hrvatski glazbeni zavod, osnovan 1827. kao Musikverein (Društvo ljubitelja glazbe), uselio je 1876. u vlastitu zgra­du u Gundulićevoj 6, gdje je i danas.

•          praizvedena je Zajčeva opera Nikola Šubić Zrinjski.

1877.   na Novu godinu prvi se put oglasio Grički top, tada smješ­ten u Kraljevskom institutu za meteorologiju na Stros­s­ma­­yerovu šetalištu.

•          1. listopada započela je nastava u današnjoj velikoj školskoj zgradi na Kaptolu.

•          u Zagrebu je osnovano Prvo hrvatsko sklizalačko društvo. Klizali su na Južnom perivoju u današnjoj Mihanovićevoj ulici.

1878., 7. srpnja, velikom svečanošću otvoren je Gradski vodo­vod. Prema programu slavlja, pušteni su visoki mlazovi vode iz zdenca Manduševca na Trgu bana Jelačića.

•          u Zagrebu je osnovan Klub inžinirah i arhitektah.

•          prema planu gradskog vrtlara Josipa Peklara, preuređuje se zrinjevački perivoj, biljnim sagovima, šišanim grmljem i s četiri bazena.

•          uvedena nova “numeracija” kuća u Zagrebu; ulicama se daju nova imena i kućni brojevi.

1878., 20. kolovoza, osnovan Hrvatski crveni križ u kući prve predsjednice, grofice Aleksandre Kulmer na Katarinskom trgu broj 6.

•          osnovano je u Zagrebu Hrvatsko arheologičko društvo. Prvi predsjednik postao je Ivan Kukuljević Sakcinski.

1879.   osnovana je Prva zagrebačka tvornica salame, suhome­­na­te robe, vlasništvo K. Rabusa i sina.

•          otvoren je u Stenjevcu Zavod za umobolne, građen pre­ma nacrtu arh. Kune Waidmanna. To je današnja Psihi­jat­rijska bolnica Vrapče.

•          osnovano je u Zagrebu ekskluzivno muško druš­tvo Kvak sa sjedištem u kući u Demetrovoj 3. Priređivali su šalji­ve igrokaze, izdavali vlas­tite novine Kvakački viesnik, a priredbama na Silve­strovo i pokladni utorak mogle su pri­sus­tvovati i dame.

1880., 9. studenoga u 7 sati, 33 minute i 53 sekunde po­godio je Zagreb katastrofalni potres. Porušeno je i oštećeno 1758 objekata, među kojima gotovo sve crkve i Zagrebačka ka­tedrala.

•          počela obnova katedrale, prema projektu arhitekta Her­manna Bolléa.

•          osnovan je Muzej za umjetnost i obrt kao zavod Društva umjetnosti.

1881., 13. prosinca, umro je August Šenoa, pjesnik Zagreba i istaknuti senator gradske uprave.

•          slavni bečki arhitekti Hellmer i Felner donose projekte za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta. Predlaže se lokacija na početku Ilice za kazališnu zgradu s plesnom dvoranom, blagovalištem, slastičarnicom i u prizemlju gostionicom s kavanom.

1882., 11. travnja, u starom kazalištu na Markovu trgu započela je karijeru jedna od najvećih opernih pjevačica svijeta, Mi­lka Trnina, kao Amelia u Verdijevu Krabuljnome ple­su.

1882., 10. prosinca, svečano je otvorena Obrtna škola u Za­grebu.

•          pogoni Tvornice duhana, koji su isprva smješteni u zgradi Zemaljske bolnice (danas zgrada Rektorata Sveučilišta) preseljeni su 1882. u no­vo­izgrađenu tvornicu na Ciglani, današnja Kla­­ićeva ulica 13.

• zgrada Tvor­ni­ce duha­na na bivšem Saj­miš­­­tu (da­našnjem Tr­gu mar­šala Tita), pre­ma odluci Ze­maljske vlade, na­mi­je­nje­na je Sveu­­čilištu ko­je je u nju od­mah i use­lilo te je i danas na istoj adresi.

1883., 1. prosinca, za ba­na je

po­stavljen Dra­gu­tin Khu­­-

en Hé­derváry.

1884. u zgradi Akademije na Zrinskom trgu otvorena je Stros­smayerova gale­rija starih majstora, pr­va umjetnička galerija u Hrvatskoj.

•          izgrađena je, prema pro­jektu Hermana Bolléa, evan­­ge­lič­ka crkva u Gun­­­-

dulićevoj ulici.

1886.   po­činje asfaltiranje ulica i trgova.

1887.   pred­ložena je nova regulacijska osnova Zagreba. Njezin je najkreativniji dio ustroj Zelene potkove – trgova peri­voja u slijedu od Trga Nikole Šubića Zrinskog, Stros­sma­ye­rova i Tomislavova trga do Glavnoga kolodvora i Juž­no­ga perivoja (danas Botanički vrt) preko Trga Marka Ma­rulića, Mažuranićeva trga do Trga maršala Tita. Taj monumentalni i reprezentativni projekt najviši je do­met historizma kod nas. Njime je ostvaren jedinstveni urbanističko-arhitektonski sklop poluprstena na kojem se, u duhu utemeljiteljskog razdoblja (Gründerzeita),

nižu reprezentativni javni objekti: Akademija sa Stros­sma­­yerovom galerijom (arh. Fridrich Schmidt, 1878.), Um­­jet­nički paviljon (Floris Korb i Kalman Giergl, re-inter­pre­tacija u Zagrebu F. Fellner i H. Helmer, 1898.), Državni ko­lo­dvor (Ferenz Pfaff, 1892.), zgrada Kola (Matija Antolec, 1884.), Obrtna škola (Hermann Bollé, 1891.) i konačno, reprezentativna zgrada Hrvatskog na­rodnog kazališta, koju 1894./1895. grade arhitekti Fer­dinand Fellner i Hermann Helmer. Na obodnim zo­nama trgova grade se palače u stilu najboljeg europskog his­torizma.

1887., 1. siječnja, u kući koncesionara prve gradske telefonske mreže, Vilima Schwartza, na Krvavom mostu puštena je u rad prva telefonska centrala.

1888.   podignuta je zgrada Obrtne škole i muzeja na današnjem Trgu maršala Tita, prema projektu Hermanna Bolléa.

1888., 10. lipnja, posjetili su Zagreb carević i kraljević Rudolf i njegova supruga Štefanija, u povodu postavljanja ka­me­na-temeljca za novu vojarnu u današnjoj Ulici Re­publike Austrije.

1889. puštena je u promet parna uspinjača.

•          uređeno je tržište na današnjem Kvaternikovu trgu.

•          utemeljen je Botanički vrt. Osnivač vrta bio je Antun Heinz, profesor botanike.

•          u Zagrebu je održana prva prvosvibanjska proslava u Hrvatskoj.

1890. intenzivno se grade škole: Dječačka učiona u Samostanskoj (Varšavskoj), Pučka škola u Krajiškoj itd.

1891., od 15. kolovoza do 15. listopada, održana je Jubilarna gos­po­darsko-šumarska izložba na tadašnjem Sajmištu (danas Trg maršala Tita); bio je to najveći gospodarski i urbani spektakl stoljeća.

•          uređen je perivoj na Tuškancu, prema projektu gradskog vrtlara Josipa Peklara.

1891., 5. rujna, pušten je u promet konjski tramvaj (koji je tek 1910. elektrificiran). Događaj je za tadašnji grad bio velika atrakcija, pa se prvoga dana tramvajem prevezlo više od 20.000 Zagrepčana. Zagreb je tada imao 42.000 stanovnika.

•          u povodu Jubilarne gospodarske izložbe, otkriven je na početku Mesničke ulice spomenik Andriji Kačiću Mi­ošiću, rad hrvatskog kipara Ivana Rendića.

•          na sredini Zrinjevca podignut je Glazbeni paviljon, dona­cija Eduarda Priestera, pripadnika ugledne židovske obi­telji.

1892.   dovršena je zgrada Državnoga kolodvora (danas Glavni kolodvor), prema projektu mađarskog arhitekta Ferenza Pfaffa.

•          utemeljena je Tvornica cikorije i kave Franck u Vodo­vod­noj ulici.

•          utemeljena je Zagrebačka pivovara u Ilici.

•          izgrađena je tvornica octa.

•          na Ksaveru je utemeljena Tvornica keramičkog posuđa i peći I. Kalline.

•          osnovan je Ženski licej; tek tada je riješeno pitanje višeg obrazovanja žena.

•          objavljen je prvi moderni turistički vodič “Zagreb i oko­lica. Kažiput za urodjenike i strance”. Objavio ga je grad­ski vijećnik Adolf Hudovski. Tiskan je na hrvatskom i nje­mačkom jeziku.

•          izrađena je osnova za preloženje i nadsvođenje potoka Medveščaka te je time počela sustavna izgradnja gradske kanalizacije.

•          osnovan je Klub fotoamatera, na poticaj predstojnika Ure­­da za bogoštovlje i nastavu, Izidora Kršnjavog.

•          preuređuje se Vladina palača u Opatičkoj 10, prema pro­gramu Ise Kršnjavoga, predstojnika Ureda za bogoštovlje i nastavu. Kršnjavi je pozvao mlade umjetnike da prema njegovom likovnom programu oslikaju palaču, a u izvedbi su sudjelovali kipari Robert Frangeš i Rudolf Valdec te slikari Ivan Tišov, Bela Čikoš-Sesija, Celestin Medović, Oton Iveković i Vlaho Bukovac. Najpoznatija i najveća je srednja dvorana, nazvana Zlatna, zbog bogato pozlaćene dekoracije u stilu visoke renesanse. Uređenje palače cje­lovito je umjetničko djelo historizma u Hrvatskoj.

1893.   raspisan je međunarodni pozivni natječaj za Srednjoškolski forum, prvi  javni natječaj u našoj graditeljskoj praksi. Naj­povoljniji su bili projekti lajpciških arhitekata Alfreda Lud­wiga i Theodora Hülsnera. Prodoran i svestran mi­nistar obrazovanja i kulture Isidor Kršnjavi svojim je pro­gramom odgoja i prosvjete izgradio Školski forum, sred­njoškolski centar s gimnazijom, Trgovačkom školom i os­novnom školom sa sportskim igralištem. U zgradi gim­­nazije prema Rooseweltovu trgu od 1987. je Muzej Mi­ma­ra. Gradnja tog velikog kompleksa započela je u ko­lo­vozu 1894., a Školski forum svečano je otvoren prigo­dom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu, u listopadu 1895. 

•          slikar Vlaho Bukovac, na nagovor Ise Kršnjavoga, napušta Pariz i Englesku i dolazi u Zagreb, gdje potiče intenzivan likovni život. Slika brojne portrete Zagrepčana i velike kompozicije, među kojima i Hrvatski preporod za zastor Hrvatskog narodnog kazališta.

•          osnovana je Tvornica papira na Zavrtnici, koja je prora­dila 10. studenoga 1895.

•          započela je s radom nova pivovara u Ilici 224.

•          Franjo Bučar dolazi u Zagreb sa studija u Institutu za gimnastiku u Stokholmu i donosi prvu nogometnu loptu te počinje poduku u nogometu.

•          iako je regulacija potoka Medveščaka predložena već 1865., prelaganje potoka započelo je tek 1893., u sklopu iz­grad­nje kanalizacije, za vrijeme načelnikovanja Adolfa Mošinskog.

•          osnovana je bolnica na Zelenom brijegu sa 60 postelja. Bila je to bolnica za zarazne bolesti u slučaju velikih epidemija u gradu. Na tom je mjestu i danas Bolnica za infektivne bolesti.

1894., 22. svibnja, započela je gradnja Hrvatskog narodnog ka­zališta, koje je već u listopadu 1895. svečano otvoreno.

•          postavljen je spomenik Petru Preradoviću, djelo kipara Ivana Rendića. Postavljen je ispred Kemijskog laboratorija u središnjoj osi Istočnog perivoja, s pogledom prema kasnije izgrađenom Umjetničkom paviljonu. Svečano ot­krivanje spomenika uslijedilo je 23. svibnja 1895.

•          milosrdne sestre izgradile su, prema projektu arhitekta Kune Waidmanna, veliku bolnicu paviljonskog tipa u Vinogradskoj ulici.

1895., 14., 15., i 16. listopada, car i kralj Franjo Josip I. boravio je u Zagrebu. Na poziv bana Khuena Hedervaryja i pred­­stojnika Ureda za bogoštovje i nastavu, Izidora Krš­nja­voga, u skladu s monumentalnošću Gründerzeita, Za­greb se priprema za njegov doček cara i kralja. Prema na­crtima uglednih arhitekata (Martina Pilara, Hermanna Bolléa, Lava Hönigsberga i Julija Deutscha), izgrađena je arhitektonska dekoracija. Grade se slavoluci i jarboli, girlandama i cvijećem ukrašavaju pročelja, sve u stilu makarta. Caru u čast, njegovim je imenom prozvan i trg ispred Glavnoga kolodvora. Međutim, istodobno su studenti pred Jelačićevim spomenikom javno spalili mađarsku zastavu, kako bi pokazali protumađarsko i pro­tukhuenovsko raspoloženje.

•          14. listopada, tijekom trodnevnog boravka u Zagrebu, car je svečano otvorio Hrvatsko narodno kazalište i Školski forum na Rooseveltovu trgu.

•          utemeljenja je prva velika tvornica pokućstva Bothe & Ehr­mann na Savskoj cesti, na mjestu današnjeg Stu­dent­skog centra. Osnivač je bio ugledni zagrebački trgovac Eugen Bothe, vlasnik trgovine mirodija u Ilici 38 i kasnije vlasnik umjetničko-obrtničke trgovine na istoj adresi.

1896., 3. kolovoza, na sjednici skup­štine gradskog zastupstva po­tvr­đen je no­vi službeni grb grada Zagreba. Us­ta­nov­ljena je tada prvi put mod­­­ra boja kao znamen Zagreba. Na mo­dro­me štitu su tri kule na obram­­be­nom zidu s ot­vo­renim grad­­­skim vratima, lijevo je šesto­kraka zvijezda zlat­ne boje, desno sre­­br­ni mla­di mje­sec. Iznad štita je kruna.

1896.   gradi se cesta na Sljeme, zaslu­gom gradonačelnika Rudolfa Mošinskog.

•          zagrebački arhitekti Hönigsberg i Deutsch projektiraju kuću s atelijerom za slikara Vlahu Bukovca na Trgu kralja Tomislava br. 18.

1897.   osniva se u Zagrebu Društvo hrvatskih umjetnika.

1898.   podignut je prvi izložbeni paviljon, današnji Umjetnički paviljon na Tomislavovu trgu. Željezna konstrukcija pa­­viljo­na prenesena je nakon Milenijske izložbe u Budim­pešti, konstruktori su bili mađarski arhitekti Floris Korb i Kalman Giergl. U Zagrebu su paviljon rekonstruirali i prilagodili bečki arhitekti Fellner i Helmer, a radove su izvodili zagrebački graditelji Hönigsberg i Deutsch. U no­vom Umjetničkom paviljonu odmah se predstavilo Druš­tvo hrvatskih umjetnika, izložbom Prvi hrvatski salon.

•          dovršeno je premještanje potoka Medveščaka na potezu današnje Tkalčićeve ulice, Medveščaka i Ribnjaka. Staro potočno korito i kanal za mlinove u današnjoj Tkalčićevoj i Kožarskoj ulici su zatrpani. Poslovi prelaganja potoka od­vijali su se etapno, u okviru radova na sustavu grad­ske kanalizacije. Ponajprije su nadsvedeni kanali od že­ljez­ničke pruge do Sajmišta (današnje Draškovićeve uli­ce), pa zatim do križanja s Vlaškom ulicom. Dalje je pro­kopano i regulirano novo korito Medveščaka od Ribnjaka do Gupčeve zvijezde i napokon, posljednja etapa ure­đe­nja novog korita od Zvijezde do Gradske mitnice na Mli­narskoj cesti, gdje su ostali mlinovi, od kojih su neki radili još u prvoj polovici 20. stoljeća.

•          srušen je niz jednokatnih kuća na istočnoj strani Jela­čićeva trga, pa je umjesto njih izgrađena prva četvero­katnica u stilu secesije, takozvani Elza fluid dom.

•          15. prosinca svečano je otvoren Prvi hrvatski salon u Umjetničkom paviljonu. Otvorenjem izložbe otvorena je i zgrada, namijenjena za gradski izložbeni prostor.

•          održane prve filmske projekcije u Zagrebu.

•          izgrađena je Pučka škola u Trnju.

•          Zagrebu je pripojena Laščina, u prošlosti predjel s vino­gra­dima, koji je pripadao zagrebačkom Kaptolu.

•          osnovana je Tvornica pokućstva u Zagrebu.

•          održan je prvi dogovor o osnutku Društva hrvatskih književnika. Vlada je 1900. potvrdila pravila Društva. Na osnivačkoj skupštini, u nazočnosti 103 književnika, za prvog je predsjednika izabran Ivan Trnski.

1899.   izgrađena je Domobranska vojarna u Ilici 242.

•          u školskoj godini 1899./1900. na zagrebačkom Sveu­čiliš­tu Franje Josipa I. studirala su 604 studenta (na Prav­nom fa­kul­tetu 441, na Filozofskom  79 i na Bogo­slov­nom  84), a Zagreb je tada imao 61.002 sta­nov­ni­ka.

NASTAVIT ĆE SE…

Objava Od Osnove za poljepšanje grada do filmskih projekcija pojavila se prvi puta na Zagreb moj grad.