Zagrebačka kronologija (5)
Napisala: Nada Premerl
Foto: MGZ
Nagli priliv stanovništva i divlja izgradnja nametnuli su potrebu za novim urbanističkim planom, pa je 1930. raspisan međunarodni natječaj za njegovu izradu. Zacrtano je širenje grada južno od pruge do rijeke Save i preko nje, kao i širenje na istok, zapad i sjever, ali je realizaciju omeo rat.
1900., 31. prosinca, završen je državni popis stanovništva u Austro-Ugarskoj. Zagreb ima 61.000 stanovnika.
• izgrađena je Topnička vojarna u Ilici 256.
• u rujnu je otvoren prvi djevojački internat u Opatičkoj broj 14.
1901. na gradskim se ulicama pojavio prvi automobil zagrebačkog trgovca i sportaša Ferdinanda Budickog.
1901., 16. siječnja, započeo je promet na lokalnoj uskotračnoj pruzi na relaciji Zagreb – Podsused – Samobor, dugoj 19 km. Popularni Samoborček vozio je brzinom 15 do 20 km na sat, pa je vožnja od Zagreba do Samobora sa zaustavljanjem na usputnim stanicama trajala otprilike 1 sat i 15 minuta. Samoborček je prevozio izletnike do 31. prosinca 1979., kad su ga ispratili brojni građani koji će taj simpatični izletnički vlak zadržati u sjećanju kao dio građanske kulture Zagreba.
• otvorena je nova pučka škola u Draškovićevoj ulici, a sljedeće godine izgrađene su pučke škole na Laščini i Šalati.
1902. ponovno je osnovan Isusovački kolegij i izgrađena bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, prema projektu arhitekta Janka Holjca.
1902. u ožujku je završena obnova katedrale, prema projektu Hermanna Bolléa.
• prema odluci gradskog zastupstva, izrađen je počasni lanac za gradonačelnika; prema projektu Hermanna Bolléa, izradio ga je zagrebački zlatar Slavoljub Bulvan. Lanac je pozlaćen i emajliran, ukrašen biserima, rubinima i grbom grada Zagreba, koji se naizmjence ponavlja na svakom drugom članku lanca.
1903., 6. studenoga, osnovani su Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) i Prvi nogometni i športski klub Zagreb. Prva javna utakmica između ta dva kluba odigrana je 1906. na Srednjoškolskom igralištu.
1903., 24. ožujka, započeli su neredi na Sveučilištu, koji su prerasli u opće demonstracije na ulicama grada protiv Khuenova režima u Hrvatskoj – borba za financijsku samostalnost Hrvatske.
• osnovano je Društvo za namještanje naučnika u obrt i u trgovinu, od 1917. Hrvatski radiša. Društvo je uz pomoć iseljeništva gradilo domove i školovalo siromašnu djecu.
1903., 5 prosinca, na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva, svečano je otvorena u Popovu tornju Zvjezdarnica. Njezin prvi upravitelj bio je Oton Kučera.
1904. dovršena je monumentalna zgrada Glavne pošte u Jurišićevoj ulici.
1905. sagrađena je prva četverokatnica u Zagrebu, poznata kao “Elza fluid”, s reklamom velike boce slavne čudotvorne vode na pročelju; lijek je patentirao ljekarnik Eugen Feller. Poznati ljekarnik zgradu je povjerio arhitektima Hönigsbergu i Deutschu, koji su napravili remekdjelo u stilu secesije. Godine 1928. skinuta je s fasade sva dekoracija i zgrada je dobila novu, modernu vanjštinu, izvedenu prema projektu poznatog njemačkog arhitekta Petera Behrensa.
1905., 2. travnja, uzletio je s Mažuranićeva trga balon Turul (mađarski Sokol). Tom prilikom snimljene su iz zraka prve snimke Zagreba i okolice.
• utemeljena je Teniska sekcija u sportskom društvu HAŠK-u, a teniska igrališta bila su na početku Mihanovićeve ulice.
• planira se prva zatvorena tržnica na Iličkom trgu (Britanski trg), zgrada nije sagrađena, a prema tom je projektu sagrađen samo javni zahod (1908).
• osnovana je Družba Braće hrvatskog zmaja, s ciljem da jača hrvatsku nacionalnu svijest i brine za povijesnu i kulturnu baštinu. Sjedište društva bilo je u kuli iznad Kamenitih vrata.
1906. otkriveni planetoid dobio je ime Croatia.
• Zagrepčanin inž. Slavoljub Penkala patentirao je u Budimpešti prvu mehaničku olovku koja je po njemu nazvana penkala; olovka je postala svjetski izum, no malo ljudi zna da penkala potječe iz Zagreba. U radionici u današnjoj Praškoj ulici broj 3 započela je serijska proizvodnja olovaka, 1906.
1906. otvorena je prva stalna kinodvorana Pathé bioskop u Gajevoj ulici broj 1, vrlo brzo preimenovana u kino Union.
1906. osnovan je u Zagrebu prvi Automobilski klub u Hrvatskoj.
1906., 28. listopada, održana je prva javna međuklupska nogometna utakmica između HAŠK-a i Prvog nogometnog športskog kluba na današnjem Marulićevu trgu. Zimi je na tome mjestu bilo klizalište.
• 17. svibnja, u Zagrebu je rođena Zinka Kunc, prvakinja opere HNK i njujorškog Metropolitana.
1907. u Kamenitim vratima osnovani su Gradski muzej (kasnije Muzej grada Zagreba), Gradska knjižnica i Gradski arhiv. Te važne gradske institucije osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja.
• Društvo Ćirilometodskih zidara osnovano je 1904. u Zagrebu. Godine 1907. otvorilo je Dobrotvotni kinematograf u Marovskoj ulici broj 10, na mjestu današnjeg kina Europa.
• uklonjen je sa središnjega gradskoga trga kandelaber s Manduševca radi asfaltiranja trga.
1907., 5. studenoga, nakon što je izgrađena Munjara (elektrana), uvedena je javna elekrična rasvjeta u Zagrebu.
1908. Grad je raspisao natječaj za regulaciju Kaptola i okolice, nakon što je srušena Bakačeva kula. Prvu nagradu dobio je tada mladi Viktor Kovačić.
• sagrađen je javni zahod na Jelačićevu trgu, opločen keramičkim pločicama Armina Schreinera.
• prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera, počela je izgradnja Sanatorija u Klaićevoj. Bolnica je bila opremljena najsuvremenijim aparatima za sve grane medicine, osim infektologije i psihijatrije; danas je to Dječja bolnica.
1909. održana je prva samostalna izložba poljoprivrednih proizvoda, a sljedeće godine osnovan je Zagrebački zbor.
1909., 21. prosinca, na poticaj Družbe Braće hrvatskog zmaja, osnovano je Dobrovoljno družtvo za spasavanje; nakon 1945. mijenja ime u Stanica za hitnu pomoć.
• na poticaj liječnika Milivoja Dežmana, zagrebačka Okružna blagajna izgradila je prvo hrvatsko lječilište za tuberkulozne bolesnike na Brestovcu, na južnoj strani Medvednice; danas u trošnom stanju.
1910., 18. kolovoza, svečano je otvoren promet na prvoj pruzi električnog tramvaja. Gradski promet konjskim tramvajem ostao je još godinu dana, tojest, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.
1910., 23. lipnja, inž. Slavoljub Penkala izveo je s uzletišta na Črnomercu prvi javni let avionom kojeg je sam konstruirao. Bio je to prvi avion sagrađen na slavenskom jugu.
• počinje se uređivati budući perivoj na Rokovu groblju, gradi se nova četvrt vila.
1910., 18. prosinca, u Zagrebu je osnovano Hrvatsko novinarsko društvo.
1910. do 1913. građena je crkva Sv. Blaža na uglu Primorske ulice, prema projektu Viktora Kovačića.
1910. prema projektu arhitekata Lavoslava Kalde i Karla Susana, dovršena je monumentalna palača Hrvatskog državnog sabora na istočnoj strani Markova trga.
• premješten je Preradovićev spomenik na Preradovićev trg.
1911. Slavoljub Deutsch i Julije König osnivaju prvu tvornicu čokolade Union, u tadašnjoj Baroševoj, današnjoj Branimirovoj ulici; 1945. je preimenovana u Tvornicu Josip Kraš.
1912. objavljen je popularni povijesni roman “Grička vještica”, književnice Marije Jurić Zagorke.
• zatrpan je izvor Manduševac, koji je bio u dvorištu kuće u današnjoj Bakačevoj 3.
• postavljen je Zdenac života, izliven u bronci, rani rad Ivana Meštrovića. Prema urbanističkom projektu arhitekta Ignjata Fischera, Zdenac je postavljen na Kazališnom trgu u osi s ulazom Hrvatskoga narodnoga kazališta te Rektoratom sveučilišta. Gipsani model Zdenca bio je pokazan na izložbi u Zgradi secesije u Beču, 1905.
1913. dovršena je palača Nacionalne i sveučilišne biblioteke na Marulićevu trgu, najznačajniji primjer secesijske arhitekture u Hrvatskoj, izvedena prema projektu arhitekta Rudolfa Lubinskog.
• pregrađen je stari hotel K caru Austrianskom u raskošnu i modernu trgovačku kuću Kastner i Öhler na početku Ilice. Projekt je potpisao zagrebački arhitekt Ignjat Fischer. Zanimljiv je stakleni strop glavne dvorane s vitrajem. Novo pročelje u stilu artdecòa izgrađeno je prema projektu bečkog arhitekta Alfreda Kellera, 1928.
• sagrađen je prvi podvožnjak u Zagrebu, u Miramarskoj ulici, iako su gradske vlasti već 1901. dale prvu dotaciju od 140.000 kruna za izgradnju podvožnjaka, kako bi se olakšao promet preko željezničke pruge.
• preseljen je Plemički konvikt iz stare zgrade u Habdelićevoj u novu, modernu zgradu na Šalati. Konvikt je imao višestoljetnu tradiciju za stvaranje elitnog odgojnog zavoda, sličnog onima u Beču i Pešti.
1914. u ljeto je buknuo Prvi svjetski rat koji je, uz velike gubitke na bojišnicama, izazvao u Zagrebu tešku gospodarsku krizu i patnje civilnoga stanovništva. Ubrzo su mnoge javne zgrade postale bolnice.
1914., 17. ožujka, u teškim mukama, u 41. godini života umro je u bolnici književnik Antun Gustav Matoš. Bio je i pjesnik grada Zagreba: Ja vučem čemer magle tvojih gorah,/Očajnost zvijezdah što nad tobom niču,/U meni jeca sjena tvojih dvorah,/Moj otrcani, kraljski, banski Griču!
1917. osnovan je Medicinski fakultet u Zagrebu.
1918., 29. listopada, raspala se stoljetna Habsburška Monarhija. Zagreb je postao središte nove Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
1919. osnovani su Poljoprivredno-šumarski fakultet i Visoka tehnička škola s arhitektonskim odjelom.
• Zagreb izdaje vlastiti novac, takozvane srkuljčiće.
• Osnovan je Zagrebački kvartet. Osnivači su bili Vaclav Huml i Milan Graf (violine), Ladislav Miranov (viola) i Umberto Fabbri (violončelo). Kvartet tijekom vremena mijenja sastav.
• Družba Braće hrvatskog zmaja premješta iz Bečkog Novog Mjesta posmrtne ostatke Nikole Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Zagrebačku katedralu.
• osniva se Etnografski muzej u Zagrebu.
1920. do 1928. bio je gradonačelnik Zagreba arhitekt Vjekoslav Heinzel koji je, 1923., odobrio Regulatornu osnovu za istočni dio grada.
1920. otvorena je Zagrebačka glumačka škola, danas Akademija za kazališnu umjetnost.
1922. u Zagrebu je osnovana Hrvatska bogoslovna akademija.
1924. osnovan je Veterinarski fakultet u Zagrebu.
• Gradska je općina zaključila da se na zapadnoj strani Jelačićeva trga postavi javni sat.
1925. otvoren je Zoološki vrtić u Maksimiru, u kojem su se mogle vidjeti samo tri lisice i tri sove. Krajem 1928. već ima 630 životinja i naziva se Zoološki vrt.
• U povodu tisućugodišnjice Hrvatskoga kraljevstva, priređena je Kulturno-historijska izložba grada Zagreba u Umjetničkom paviljonu. Nakon izložbe otvoren je u prizemlju paviljona prvi stalni postav Muzeja grada Zagreba, a autori su bili Gjuro Szabo i Ljubo Babić.
1925. Marija Jurić Zagorka, književnica i novinarka, pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis namijenjen isključivo ženama.
• prema odluci Gradske skupštine o osnutku glavne gradske tržnice, započelo je rušenje nekadašnjeg srednjovjekovnog naselja Dolca.
1926. Radio Zagreb počeo je emitirati vlastiti program s prve radiostanice na Markovu trgu broj 9.
• izgrađen je hotel Esplanade, prema projektu Dionisa Sunka.
• otvoreno je Gradsko kupalište na Savi.
1927. završena je palača Zagrebačke burze, podignuta prema nacrtima arhitekta Viktora Kovačića.
1927., 11. kolovoza, počeo je funkcionirati javni autobusni promet na prve dvije linije: Akademski trg – Savska kupališta i Akademski trg – Podsused – Samobor.
1928., 15. veljače, uspostavljen je zračni putnički promet na relaciji Zagreb – Beograd. Zračna luka bila je na Borongaju.
1928., 8. kolovoza, od posljedica atentata u beogradskoj Narodnoj skupštini, umro je u Zagrebu vođa Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Radić. U Zagrebu mu je priređen jedan od najvećih sprovoda u dotadašnjoj povijesti.
• ruši se kuća trgovca Hatza na Trgu bana Jelačića broj 16 i gradi novi hotel Milinov (danas Dubrovnik), prema nacrtima arhitekta Dionisa Sunka.
1929. Kraljevina SHS mijenja ime u Jugoslavija, a Zagreb postaje sjedište Banovine savske.
1929. u Zagrebu je osnovana Zemlja, grupa lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata.
1930., 10. listopada, Gradska općina otkupila je Pongračev dvorac u Visokoj ulici i dvokatnicu u Mesničkoj 23 i te je zgrade preuredila za boravak članova Kraljevskog doma u Zagrebu.
• raspisan je međunarodni natječaj za izradu regulacijskog plana grada. Nagli priliv stanovništva i divlja izgradnja nametnuli su Poglavarstvu grada Zagreba potrebu za novim urbanističkim planom. Na natječaj su prispjela 52 rada (javilo se najviše njemačkih arhitekata i urbanista). Prva nagrada nije dodijeljena, a dvije druge nagrade dobile su dvije skupine autora iz Berlina. Plan je kasnije, prema najboljim natječajnim radovima, izradio Gradski građevni ured. Prihvaćen je na sjednici Gradskoga vijeća, 23. prosinca 1937. Realizaciju ovog urbanističkog plana u međuvremenu je omeo rat. Tim je programom zacrtano širenje grada južno od pruge do rijeke Save i preko nje, kao i širenje na istok, zapad i sjever.
1931. otvoren je moderni Veslački klub Uskok na Savi, izgrađen prema projektu arhitekta Antuna Ulricha.
1931., 1. rujna, otvorena je središnja gradska tržnica Dolac, prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla iz 1928. Istodobno, podignute su četverokatnice na istočnom i zapadnom dijelu trga.
• u Zagrebu je evidentiran 185.581 stanovnik.
• otvorena je Gradska kavana u novom, sjevernom dijelu palače Gradske štedionice. Podignuta je prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera.
• na poticaj gradskoga načelnika Vjekoslava Heinzela, sagrađena je nova Zagrebačka klaonica u današnjoj Heinzelovoj ulici. Projekt je izradio berlinski arhitekt Walter Frese.
• srušena je stara bolnica na Jelačićevu trgu, uz pučko slavlje s obaveznim volom na ražnju.
• prema Regulatornoj osnovi iz 1931., izgrađeno je nekoliko vila u Novakovoj ulici, koje projektiraju predstavnici hrvatske moderne.
1932., 14. rujna, svečano je otvorena tada najmodernija zgrada srednjih škola u Križanićevoj ulici, prema projektu arhitekta Egona Steinmanna.
1932., 28. lipnja, otvorene su dvije nove moderne škole: na Jordanovcu i Selskoj cesti, izgrađene prema projektu arhitekta Ive Zemljaka.
1933., 1. srpnja, u zgradi ravnateljstva nadbiskupijskih dobara (Vlaška 75) počeo je djelovati samostan časnih sestara uršulinki.
1934., 24. svibnja, Sveta stolica imenovala je Alojzija Stepinca zagrebačkim nadbiskupom – koadjutorom.
1934., 16. svibnja, svečano je otvorena Moderna galerija u palači na Zrinjevcu, gdje se i danas nalazi.
1935. počela je gradnja kompleksa Zakladne bolnice Rebro, prema projektu Stanka Kliske, Antuna Ulricha i Ivana Juranovića; završena je 1942.
1936. prihvaćena je nova regulatorna osnova Zagreba, koja planira širenje Zagreba prema jugu do Save.
• u jesen je, zbog širenja gospodarske priredbe, Zagrebački zbor preseljen na novu lokaciju na Savskoj cesti 25. Novi prostor projektirali su arhitekti Marijan Haberle i Hinko Bauer.
1937. izgrađena je velika zgrada Radničkog doma, u koju je, uz ostalo, smještena i ranije utemeljena Radnička biblioteka (arh. J. Korka., Đ. Krekić, J. Kiverov i V. Šterk).
• nakon smrti nadbiskupa Bauera ustoličen je za zagrebačkog nadbiskupa Alojzije Stepinac.
1938. dovršen je Dom likovnih umjetnosti, prema idejnom projektu Ivana Meštrovića, uza suradnju arhitekata Harolda Bilinića, Lavoslava Horvata i statičara Zvonimira Kavurića.
1941., od 10. travnja do 8. svibnja 1945. Zagreb je glavni grad Nezavisne Države Hrvatske.
1941., 30. travnja, Vlada NDH imenovala je Ivana Wernera, mesarskog obrtnika i pripadnika ustaške organizacije, za novog zagrebačkog gradonačelnika.
• utemeljen je Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, na čelu s dr. Matom Ujevićem. Izdao je pet svezaka Hrvatske enciklopedije.
1941. u svibnju, objavljen je oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu o ograničenom kretanju Srba i Židova nastanjenih u gradu.
1941., 14. rujna, izvršena je diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici.
• po nalogu ustaških gradskih vlasti, srušena je sinagoga, izgrađena u Praškoj ulici, 1866.
1942. započela je pregradnja Meštrovićeva paviljona umjetnosti u džamiju s tri minareta koji su srušeni 1947.
1943. u zagrebačkoj regiji osnivaju se partizanske brigade, zatim i divizije.
1944., 24. siječnja, na partizanskom teritoriju osnovan je X. zagrebački korpus.
• dovršava se sklonište ispod Gornjega grada jer Zagreb sve češće trpi bombardiranja iz zraka.
• angloameričko bombardiranje – Zagreb je dva puta bombardiran: željeznička kolonija i aerodrom Borongaj te Tkalčićeva ulica.
1945., 6. svibnja, tadašnje vrhovništvo napušta Zagreb. Danima traje povlačenje vojnih postrojbi i dijela pučanstva prema zapadu, u namjeri da se u Koruškoj stave pod zaštitu Saveznika.
1945., 8. svibnja, u grad su ušle jedinice Jugoslavenske armije, a stižu i prvi partizanski odredi.
1945., 21. svibnja, Zagrepčani su prvi put pozdravili maršala Tita koji im se obratio s prozora Banskih dvora na Markovu trgu.
1945., 23. listopada, konstituirana je Gradska skupština; prvi predsjednik bio je Dragutin Saili.
1946., 16. listopada, Vrhovni je sud u politički montiranom procesu osudio Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog, na šesnaest godina zatvora s prisilnim radom.
1947. , od 31. svibnja do 9. lipnja, održana je prva poratna međunarodna izložba Zagrebačkog velesajma. Zagrebački zbor je 1946. preimenovan u Zagrebački velesajam.
1947. preko noći je demontiran spomenik legendarnoga hrvatskoga bana Josipa Jelačića sa središnjega gradskoga trga. Komunistički preobražaj društva započeo je odmah uz pomoć Narodne fronte, očitujući se vidljivim promjenama gradskih vizura, stavljanjem petokrakih zvijezda na mnoge javne objekte.
• tijekom poratne obnove, započela je izgradnja autoputa, tendenciozno nazvanog Autoput bratstva i jedinstva, u koju su se “dobrovoljno” uključili pripadnici Narodnog fronta, pod parolom “Nema odmora, dok traje obnova”; kasnije su to postale omladinske radne akcije.
1948. počela je proizvodnja radioaparata i druge radioopreme u poduzeću Radio-industrija Zagreb (RIZ).
1949. započinje rušenje jednog od najstarijih radničkih naselja – Radničkog dola.
