Pretpostavljamo da su Grgo Gamulin i Milan Prelog časopisu nadjenuli ime, odabravši ključni antički spomenik na kojem se preklapaju hrvatska arheologija i povijest umjetnosti, što je bila prvobitna koncepcija časopisa.
Časopis Peristil jedan je od prvih suvremeno koncipiranih nacionalnih znanstveno-stručnih časopisa za povijest umjetnosti, koji ove godine obilježava 70. godišnjicu izlaženja. Znanstveno-stručni časopisi imaju veliku važnost za razvoj struke i njezinu vidljivost u znanstvenoj i široj zajednici, a odraz su kulturnog i civilizacijskog dometa cijele nacije.
Prvi pokušaj pokretanja stručnog časopisa u Hrvatskoj bio je Kršnjavijev Glasnik Društva za umjetnosti i umjetni obrt, od kojeg su objavljena tri broja od 1886. do 1888. godine. Brojni članci koji se bave nacionalnom umjetničkom baštinom objavljivani su uglavnom u izdanjima Akademije znanosti i umjetnosti, npr. u časopisu Starine, potom u Radu JAZU, Analima i Biltenu JAZU. Mnogobrojni časopisi i zbornici izlazili su regionalno ili periodički i uglavnom su podjednako okupljali raznorodne historiografske teme od arheoloških, do povijesnoumjetničkih i etnoloških istraživanja. Značajniji je odjek imala Starohrvatska prosvjeta koja se počinje objavljivati 1891. u okviru Hrvatskog starinarskog društva u Kninu. S dugom tradicijom i stručno profiliranim sadržajem mogu se pohvaliti Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji koje pokreće Cvito Fisković kao glavni urednik 1946. godine u okviru Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu.
Početkom 1950-ih godina nastupa snažan impuls modernizacije struke, koju je iznjedrila smjena generacija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji preuzimaju Grgo Gamulin (1911–1997) i Milan Prelog (1919–1988) koji stoje iza svakog važnog iskoraka za struku povijesti umjetnosti u to poslijeratno doba. Zahvaljujući njihovom nastojanju, osuvremenjen je programa studija i uveden predmet Likovna umjetnost u gimnazije i srednje škole. Gamulin i Prelog potaknuli su osnivanje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 1956., a u začetku je i utemeljenje Instituta za povijest umjetnosti, što će realizirati 1961. u okviru Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog sveučilišta.
Zahvaljujući njihovim naporima, pokrenut je i časopis Peristil, zamišljen u simbiozi povijesti umjetnosti i arheologije, što je istaknuto u podnaslovu prvog broja objavljenog 1954.: „zbornik radova za historiju umjetnosti i arheologiju“. Izdavač prvog broja bilo je Povijesno društvo Hrvatske, a u redakcijskom odboru bili su Grgo Gamulin, Marcel Gorenc i Milan Prelog s Filozofskog fakulteta te Zdenko Vinski iz Arheološkog muzeja; njima se već na sljedećem broju priključio Tihomil Stahuljak, tada konzervator u Konzervatorskom zavodu. Na glavnoj godišnjoj skupštini Povijesnog društva Hrvatske došlo je do rasprave o tome treba li časopis izlaziti u okviru toga Društva jer su u njega uložene tri godišnje subvencije. Nastavak izlaženja omogućili su Gamulin i Prelog kad je osnovano Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u siječnju 1956. Nakon toga se časopis kontinuirano objavljuje u okviru Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Pretpostavljamo da su Gamulin i Prelog časopisu nadjenuli ime Peristil, odabravši ključni antički spomenik na kojem se preklapaju hrvatska arheologija i povijest umjetnosti, što je bila prvobitna koncepcija prema podnaslovu časopisa. Možda im je jedan od mogućih uzora bio prvi njemački stručni časopis za umjetnost Propileji (Propyläen) koji je u začetku humanističko-prosvjetiteljskog etabliranja povijesti umjetnosti početkom 19. stoljeća pokrenuo J. W. Goethe, a kasnije će naslov preuzeti poznata izdavačka kuća specijalizirana za izdanja iz povijesti umjetnosti. Podnaslov s arheologijom ponovljen je i u drugom broju Peristila koji kao odgovorni urednik potpisuje Milan Prelog.
Već od prvog broja vidi se pažljivo osmišljena naslovnica, čija je moderna pročišćenost i jednostavnost postala svima prepoznatljiva i opstala je s manjim varijacijama do danas. Prema kazivanju kolega, slova P E R I S T I L nacrtao je profesor Prelog. Ona doista ne spadaju ni u jedan font i po tome su unikatna. Tijekom sedam desetljeća izlaženja mijenjala se samo boja korica.
Prema Statutu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, članovi Upravnog odbora predlažu i imenuju uredništvo časopisa Peristil. Nakon Milana Preloga koji je uredio prvi broj u izdanju DPUH-a i koji je do 1989. bio član uredništva, glavni su urednici bili Grgo Gamulin (1960.-1970.), Vinko Zlamalik (1971.-1990.), Radovan Ivančević (1991.-2003.), Ivanka Reberski (2004.-2010.), Irena Kraševac (2011.-2016.), Zvonko Maković (2017.-2021.) i Dino Milinović (2022. do danas), ujedno i predsjednici Društva. Izvršna urednica od broja 60/2017. je Martina Petrinović.
Danas nažalost možemo samo ponoviti Apel za spas znanstvenih časopisa i znanstvenih knjiga iz 2009. godine: „Taj znanstveni i kulturni entuzijazam moguće je uništiti materijalnim mjerama, ali ga nije moguće regenerirati – materijalnim sredstvima“
Važno je održati visoku stručnu i znanstvenu razinu časopisa te omogućiti redovito izlaženje. Budući da samo tradicija i kvaliteta nisu garancija opstanka (na tržištu), glavni urednici i članovi uredništva stalno su (samo)kritički sagledavali i poboljšavali svoj urednički rad i prilagođavali ga suvremenim standardima. Jedan od njih je i objavljivanje članaka na engleskom jeziku, što je u skladu s trendom globalizacije znanosti, ali zanemarivanje materinskog jezika može negativno utjecati na razvitak hrvatskog strukovnog nazivlja, što je svakako jedna od dalekosežnih loših posljedica.
Izdavaštvo u području humanističkih znanosti i kulture predstavlja najvitalnije i ujedno najslabije zaštićene dijelove nacionalne znanosti i kulture. DPUH je etabliran i ugledan izdavač znanstveno-stručnog časopisa i brojnih naslova, među kojima su danas antologijska djela hrvatske povijesti umjetnosti. Pritom je uloga strukovnih društava u današnje vrijeme znatno smanjena i ona više nisu temeljci i zamašnjaci strukovnog promišljanja i rada. Rad Društva isključivo je volonterski i zasniva se na entuzijazmu i kreativnosti velikog broja suradnika koji svoju energiju i trud stavljaju u službu općeg dobra.
„Taj znanstveni i kulturni entuzijazam moguće je uništiti materijalnim mjerama, ali ga nije moguće regenerirati – materijalnim sredstvima“, napisao je u Apelu za spas znanstvenih časopisa i znanstvenih knjiga predsjednik Hrvatskog filozofskog društva, prof. dr. sc. Lino Veljak. Apel je prihvaćen na skupu urednika znanstvenih i znanstvenostručnih časopisa 2009. godine, a danas ga možemo samo ponoviti.
Ured za kulturu Grada Zagreba ne podupire časopis koji eto već 70 godina izlazi, možda i zbog činjenice da se časopis koji se objavljuje u Zagrebu zove Peristil, o čemu su me prilično zbunjeno pitali mladi kolege u Splitu prije nekoliko godina kad smo pokušali okupiti podružnicu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i pritom donijeli primjerke časopisa.
Uz Peristil, koji je bio prvi i najstariji časopis te vrste, pojavila se hvalevrijedna i uvijek dragocjena konkurencija. Hrvatska se povijest umjetnosti može ponositi dugom tradicijom izdavanja brojnih i raznovrsnih časopisa koji su regionalno ili tematski određeni. Časopis Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti utemeljen je 1958. pod naslovom Radovi Seminara za povijest umjetnosti, a posljednji je broj objavljen 1981. Ukupno je izdano sedam svezaka. U časopisu su objavljeni znanstveni radovi nastavnika Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz područja povijesti umjetnosti i znanosti o umjetnosti, s naglaskom na istraživanjima nacionalne arhitektonske i likovne baštine. Uz spomenute Priloge za povijest umjetnosti u Dalmaciji, od 2011. objavljuje se i časopis Ars Adriatica Odsjeka za povijest umjetnosti u Zadru. Hortus Artium Medivalium izdaje Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a IKON izdaje Centar za ikonografske studije riječkog Filozofskog fakulteta.
Muzejska i konzervatorska struka svoje je rezultate objavljivala u Vijestima muzealaca i konzervatora Hrvatske, a od 2010. imamo i Portal koji izdaje Hrvatski restauratorski zavod. Život umjetnosti izlazi od 1966., a Radovi Instituta za povijest umjetnosti od 1972. i spadaju u najvišu kategoriju časopisa prema kriterijima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.
U Peristilu su brojni naši priznati stručnjaci objavili svoje prve znanstvene radove, a cjelovita bibliografija objavljena je u broju 57/2014. Izradila ju je povjesničarka umjetnosti Đurđa Kovačić.
Peristil se nastoji otvoriti i prema kolegama iz inozemstva te objavljivati njihove radove, čime se pozicionira u relevantan međunarodni krug znanstvenih časopisa iz područja humanističkih znanosti.
U suradnji s kolegama iz Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Beču, u broju 65/2022. objavljeni su članci uglednih povjesničara umjetnosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske koji se bave radom i utjecajem slavne bečke povjesničarke umjetnosti Renate Wagner-Rieger (1921.–1980.) koja je značajno pridonijela valorizaciji graditeljskog nasljeđa u razdoblju historicizma. Predstavljanje tog broja održano je 10. travnja 2024. u organizaciji austrijskog društva povjesničara umjetnosti (Kunsthistorische Gesellschaft) na Institutu za povijest umjetnosti bečkog sveučilišta, a promotori su bili Ingeborg Schemper-Sparholz, Caroline Mang i Dragan Damjanović. Velik odziv i puna dvorana svjedočili su o relevantnosti toga događaja zahvaljujući kojem je naš Peristil dobio važnu međunarodnu referenciju.
Napisala: dr. sc. Irena Krsevac
