HNK.jpgHTZ_2016_logo__slogan_hrvatski.pngLisinski_logo-01.pngTZGZ.pngbernarda.pngci.pnggradska-ljekarna-logo.pnggrb-zg-og.pnglogo-gpz-01.pngpbz_press_2_copy.pngzf_logo.jpg

Biba Salata

Zagreb u srcu

U lipnju je izašao 75. broj časopisa, posvećen potresu. Ponosna sam na taj broj, to je povijesni broj koji će ostati kao podsjetnik za sve generacije, kao što su nama ostale fotografije i svjedočanstva o potresu 1880. Zahvaljujući profesionalnim fotoreporterima i brojnim građanima koji su odmah nakon potresa 22. ožujka izašli na ulice i zabilježili prizore razrušenoga grada, sačuvat će se brojne fotografije koje svjedoče o tom nemilom trenutku u povijesti Zagreba, koji nas je sve protresao i potresao. Nažalost, sedam mjeseci nakon potresa još uvijek mnogo naših sugrađana i stanovnika prigorskih naselja u kojima je bio epicentar nije niti počelo rješavati svoje probleme, popravljati kuće, stanove.

Promociju 75. broja našeg časopisa održali smo u Novinarskom domu i unatoč potresu i epidemiji Covida-19, dvorana je, koliko su dopuštale epidemiološke mjere, bila popunjena.

Promociju je otvorila Branka Cvitković, nacionalna prvakinja HNK, čitajući Šenoinu pjesmu o Zagrebu s nezaboravnim stihovima: Povrh starog Griča brda... Nadahnuti govornici bili su naši suradnici – akademkinja Željka Čorak, dr. sc. Snješka Knežević, prof. dr. sc. Dražen Juračić i prof. dr. sc. Dino Milinović. Na kraju je tenor HNK Siniša Galović uz klavirsku pratnju Vesne Matane s puno emocija otpjevao pjesmu „Tebi grade moj“.

Najljepši je Zagreb grad, Zagreb je najdraži dom. Grade moj, vječno ćeš tako mlad ostati u srcu mom!

PROMOCIJA 75. BROJA ČASOPISA ZAGREB MOJ GRAD, POSVEĆENOG POTRESU

 

 

Ljubav u doba potresa i korone

 

(...) Ali Zagreb ne ovisi o verbalnim ogrebotinama, koliko god one pomažu bahatim destrukcijama. Njegovoj toliko puta obnavljanoj ljepoti, njegovim ostacima uljuđenog života, njegovim visokim, europski posebnim, baš starim urbanim i urbanističkim vrijednostima daleko su važniji napori ljubavi, poput ovog časopisa.

Časopis „Zagreb moj grad“, kojemu danas promoviramo sedamdeset i peti broj, posvećen je potresu: strašnoj rimi u povijesti grada. On bilježi povijesni trenutak, pruža potporu memoriji, građu za usporedbe, poticaje za odluke i postupke. Najbolji naši stručnjaci, povjesničari umjetnosti, arhitekti, fotografi, opisali su štete na gradu i na pojedinim spomenicima, pogledali u njihovu povijest, obnovili naša znanja o njihovu značenju. Još se nismo toliko otuđili, da nam nesreća ne bi bila integracijski faktor. Ubi difficile, ibi patria. Potrebno je samo ne pronevjeriti nesreću. Biserka Rajković Salata i suradnici učinili su sve što su mogli u tu svrhu. (iz govora akademkinje Željke Čorak)

 

PRIMJER PROMIŠLJANJA O OBNOVI U GRADSKOJ POVIJESNOJ JEZGRI

 

Zgrada DHMZ-a: što će biti s jednom od najljepših gornjogradskih palača?

Klasicistička palača Državnog hidrometeorološkog zavoda pripisuje se graditelju Bartolu Felbingeru, a sagrađena je 1826. za Ludovika pl. Jelačića... Prema projektu dovršenom 2019., nova zgrada DHMZ-a sastoji se od tri paralelne izdužene zgrade, a cijeli je sklop prožet zelenilom... Zasad nije poznato hoće li se stara gornjogradska zgrada DHMZ-a obnavljati, a ni to vraća li se Zavod u nju... Možda bi ideja arhitekta Marijana Hržića o smještaju muzeja naivne umjetnosti u zgradu iseljenog DHMZ-a imala izgleda, kad bi se kulturna politika usmjerila realnosti...

Raspon transformacije povijesne jezgre morao bi biti širok: od uklanjanja nelegalnih starijih i recentnih gradnji, prenamjene onih čije prostorne mogućnosti, ali i smještaj to dopuštaju do interpolacija, dakle novih gradnji...

 

JOŠ SE ZBRAJA ŠTETA OD POTRESA

 

Teško oštećeni samostan i crkva svetog Franje na Kaptolu

Crkva je oštećena iznutra, toranj je napuknut i upitna je njegova statička sigurnost, samostan je teško oštećen; franjevci su se preselili u druge samostane, a crkva je zatvorena... Franjevci na Kaptolu već su doživjeli teška oštećenja samostana u požarima i potresima tijekom povijesti. Potres 9. studenoga 1880. razorio je crkvu i samostan, a crkva je tada rekonstruirana u neogotičkom stilu, prema nacrtima graditelja i konzervatora Hermanna Bolléa...

Oštećena barokna crkva sv. Franje Ksaverskoga 

Crkva sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu jedinstvena je i vrijedna građevina barokne arhitekture iz sredine 18. stoljeća. Uz nju je sjedište istoimene župe (osnovane 1942.), samostana, izgrađenog u prvoj polovici prošlog stoljeća, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i njezine odgojne zajednice. S križnim putem iz prve polovice 18. stoljeća, koji vodi prema crkvi s južne strane, i perivojem jedinstvena je prostorna i kompozicijska cjelina. Ksaverski barokni kompleks zaštićeno je kulturno dobro.

Ksaverska župna i samostanska crkva znatno je oštećena u potresu 22. ožujka. U kritičnom je stanju najviši dio glavnoga pročelja, zabat crkve, nagnut otprilike pet centimetara, na kojem se vide opasne pukotine na mjestima spoja; crkva se ne može koristiti za bogoslužje i okupljanja vjernika jer postoji opasnost od odvajanja dijelova žbuke ili opeke...

 

 

POVIJEST GRADA

POVIJEST REMETA NERAZDVOJNA JE OD REMETSKOG SVETIŠTA

Remete pod okriljem zagovornice Hrvatske 

Povijest Remeta nerazdvojna je od remetskog svetišta u kojem Blažena Djevica Marija nosi naslov zagovornice Hrvatske – Advocata Croatiae, koji joj je dodijelio Hrvatski sabor. Pod njezinim se okriljem stoljećima odvijao i duhovni i društveni život ovog prigorskog podneblja: i prije i poslije ustanovljenja Župe 1812., i u vrijeme starog pavlinskog samostana (do 1786.), i u vrijeme današnjeg karmelićanskog samostana.... Uz crkvu sv. Marka na Gornjem gradu i zagrebačku katedralu, remetsko je svetište najstarije duhovno središte u Zagrebu i zaštićeno je kulturno dobro...

Unutrašnjost crkve stvara poseban ugođaj, ne samo zbog impozantnosti prostora i fresaka, nego i tihog traga pustinjačke osame, prozračnosti i svjetlosti. I tako je bilo do 22. ožujka ove godine... 

 

OD POTRESA 1880. DO POTRESA 2020.

 

Obnova crkve Gospe Remetske

 

Prilikom obnove crkve nakon potresa 1880., Bollé je propustio krovište napraviti stabilno... „Naša je želja da se cjelokupno zdanje tako obnavlja, da se dovede u stanje kako su ga ostavili pavlini 1786. godine“, istaknuo je o. Vjenceslav Mihetec tijekom obnove od 1991. do 2010.

Nažalost, potres 2020. prekinuo je obnovu i nanio ponovno veliku štetu crkvi i samostanu. U tijeku je izrada projekata obnove nakon potresa... 

 

OD SVETOG ŠIMUNA DO MARKUŠEVCA 

 

 

Slobodni markuševečki vinogradari  

 

Na jugoistočnim se obroncima Medvednice od Šestina do Čučerja od davnina spominje Župa svetog Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, čiji su dio stoljećima bile i Šestine i Remete. U 16. stoljeću na područje Župe sv. Šimuna dolazi velikaš Markuscz (Markus/sh) koji novači sluge, vojnike i kmetove; oni su bili Markusczevi i tako se pomalo i mjesto prozvalo imenom vlasnika posjeda – Markuševec...    

 

 

ŽUPNA CRKVA SV. ŠIMUNA I JUDE TADEJA U POTRESU 1880. I 2020. 

Ispucan svod kao orah kad si ga čekićem udario

 

„Moj susjed granešinski Stjepan Mikec bio za potresa pred oltarom i upravo da će reći Agnus Dei, u to se uzdrma zemlja, poruši se zvonik, on skoči do malih vrata da će van, ne može jer su zatvorena, pobjegne u sakristiju i tad se sruši crkven svod. Dođoše ljudi i izvadiše ga polumrtva od straha, a zvonar osta ukopan pod hrpom ruševina u zvoniku“...

 

SREDNJOVJEKOVNO SELO U PARKU PRIRODE

 

Lijepe naše Čučerje zelene

 

U šumi se nalazi kapelica Majke Božje Snježne, u kojoj se početkom kolovoza svake godine služi misa; najpoznatije je proštenje u Čučerju „Ime Marijino“ sredinom rujna...

 

Potres 1880. znatno je protresao crkvu s masivnim klasicističkim zvonikom, a još je jače oštećena u potresu 17. prosinca 1905., kad je zatvorena... U potresu 22. ožujka 2020. znatno su oštećeni crkva i župni dvor – kasnobarokna građevina s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće. Na crkvi su srušeni dijelovi pročelja i cijeli zabat nad ulazom. Zidovi imaju velike prosjeke, sa svodova je pala žbuka...

 

POČETAK MODERNE POVIJESTI HRVATSKE METROPOLE

 

 

170 godina jedinstvenoga grada

„Zagreb nije samo glavni grad zagrebačke županije, već je Zagreb ono za Hrvatsku, što Beč za Austriu, Gradac za Štajer, Pešta za Ugarsku itd., naime glavni grad ove zemlje. ... Neima sumnje, da će Zagreb istom onda procvasti, kad se sve oblasti sdruže i zajednički o njegovu napredku stanu misliti. Tim će se pripraviti podpuno stopljenje Kaptola, Nove Vesi, Vlaške ulice itd. u jedan grad.“

Car i kralj Franjo Josip 7. rujna 1850. donio je carski patent kojim su u jednu općinu ujedinjena dotadašnja samostalna naselja na području Zagreba: Gradec, Kaptol, Vlaška ulica i Nova Ves te selo Horvati... Prvi općinski izbori održani su 3. svibnja 1851., a ban Jelačić upozorio je Zagrepčane: „Izaberite poznate domoroce ali neoskvrnjenog muževnog značaja.“...

 

 

Katedrala kao motiv na poštanskim markama

Zahvaljujući graditeljima i arhitektima Schmidtu i Bolléu i njihovoj obnovi katedrale u neogotičkom stilu nakon potresa 1880., Zagreb dobiva prepoznatljivu vizuru starog dijela grada, a Zagrepčani vizualnu iskaznicu prema cijelome svijetu. Katedrala je sastavni motiv slika, razglednica i fotografija s vizurama Zagreba, pa i poštanskih maraka... Do 1918. katedrala je motiv na vinjetama; prva poštanska marka s pogledom s Gornjega grada na katedralu izdana je 1932. ... Sudbina je htjela da i Božić 2019. u Hrvatskoj na poštanskoj marki bude obilježen prikazom zagrebačke katedrale...

 

ANNO DOMINI 2020.

 

Najveća urbana poplava u posljednjih četristo godina

Četiri mjeseca nakon potresa, u noći između 24. i 25. srpnja Zagreb su poplavile bujice koje su se tijekom samo nekoliko sati obilnih pljuskova stuštile na grad. Ovaj put riječ je bila o tzv. urbanoj poplavi, najvećoj u zagrebačkoj povijesti, a krivac je bila kiša koja je padala samo nekoliko sati, ali vrlo obilno, srušivši četristogodišnji rekord...

Za nagle urbane poplave u našem gradu ne možemo okriviti samo klimatske promjene zbog kojih su oborine češće i obilnije nego nekad, nego prije svega nekontroliranu urbanizaciju i nedovoljno održavanje odvodne mreže... I nabujali potoci, nadsvođeni ili stjerani u korita, postaju dio problema pretjerane asfaltizacije i betonizacije našega grada...

 

OBLJETNICE

150 godina nacionalne Opere

Za osnivača i prvog ravnatelja iz Beča je pozvan Ivan pl. Zajc; Opera počinje s radom 2. listopada 1870., izvedbom njegova „Mislava“... Kao ugledan ansambl koji se izgrađivao na jakim solističkim i dirigentskim imenima, Opera je gostovala na brojnim inozemnim pozornicama i u njezinim su produkcijama gostovali brojni strani pjevači i dirigenti...

160 godina Hrvatskog narodnog kazališta 

Uza stalno nje­go­va­nje klasičnog reperto­a­ra, nacionalno je kazalište omogućilo očuvanje doma­će ka­­za­liš­ne baštine, uvijek svjesno osnovne ideje kako mora biti reprezent kulture naroda kojemu pri­pada..

120 godina Društva hrvatskih književnika  

„Mnogi se narodi ne mogu pohvaliti tako dugim organiziranim djelovanjem svojih književnika kao hrvatski narod. Ako uzmemo u obzir i povijesne okolnosti odnosno činjenicu kako Hrvatska u vrijeme osnivanja DHK nije bila suverena država te da je proživjela dva svjetska rata i velike političke, društvene, kulturne i demokratske turbulencije, obljetnica je još sjajnija“...

 

KULTURA

 

 

VELIKA IZLOŽBA U GALERIJI KLOVIĆEVI DVORI  

Osamsto godina zajedničke kulturne baštine

Malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara. Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem Zagrebačke biskupije udario temelj razvoju današnjega glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije te je počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se pokazala najdužim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari proveli su 816 godina u istoj državnoj zajednici, najvećim dijelom na dobrobit jednih i drugih.

Izložba „Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine“ pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti...

 

U POVODU 250. OBLJETNICE ROĐENJA SKLADATELJA LUDWIGA VAN BEETHOVENA (2)

 

Deveta simfonija moralni zakon u nama

„Prava je umjetnost vrlo samovoljna i nemoguće ju je ukalupiti u lako dopadljive oblike“, zapisao je Beethoven...

Bio je prvi izraziti umjetnički individualist, nespreman podrediti se društvenim konvencijama vremena u kojem je živio, a istovremeno kao osoba izraziti oponent društvenom uređenju čiji je bio suvremenik te sanjar nekog vremena sveopće ljudskosti...

 

POVIJEST GRADA

 

SJENATA ŠETNICA I NOVA JUŽNA OGRADA BOTANIČKOG VRTA 

Cvjetni hodnik na južnom rubu Zelene potkove

U drugom regulatornom planu 1887. Zelena potkova je oblikovana, a lokacija Botaničkog vrta definirana u zapadnoj polovini južnog poteza perivoja. Planom je zacrtana i komunikacija između pruge i Vrta, koja povezuje tada već izgrađeni Zapadni kolodvor i planirani Glavni. Nikada nije izgrađena, ali se već desetljećima pojavljuje u svim urbanističkim planovima. Nakon gotovo 130 godina konačno je izgrađena i omogućen je zaštićeni prolaz tijekom cijele godine, a Botanički vrt dobio je južnu ogradu...

 

BOLEST I SMRT KNJIŽEVNIKA I GRADSKOG VIJEĆNIKA AUGUSTA ŠENOE

 

Šta ćete, pokvario sam se prigodom potresa

„Neumorno je prolazio po svim onim potleušicama, provlačio se uza stube u rasklimano, zamazano potkrovlje, spuštao se niza stube u jadne podzemne stanove, gdje je i bez potresa vladala krajnja bijeda i nevolja“...

Nakon potresa 9. studenoga 1880. August Šenoa nesebično je pomagao svojim sugrađanima od jutra do mraka, po hladnoći i kiši, pa se razbolio; umro je 13. prosinca 1881. od komplikacija bolesti, navršivši tek 43 godine... Činjenica da Šenoi liječnici nisu davali Morisonove pilule pokazuje koliko su bili svjesni da je taj razvikani pripravak zapravo vrlo štetan...  

 

ZDRAVLJE

 

Najviše žena umire od bolesti srca

 

Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko kardiološko društvo i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba pokreću projekt „Žena i srce“ u cilju podizanja svijesti o pojavnosti kardiovaskularnih bolesti žena i važnosti njihovog ranog prepoznavanja i liječenja... Rano otkrivanje rizika za razvoj srčanog udara screening testiranjem organizirat će se u suradnji s domovima zdravlja i Poliklinikom Srčana...

Suprotno uvriježenom mišljenju da su bolesti srca rezervirane za muškarce, žene su najugroženija skupina – svakih 80 sekundi u svijetu jedna žena umre od kardiovaskularnih bolesti...

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 100 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.