GRADSKI SENATOR AUGUST ŠENOA

Tu kan da duša fali

Nakon potresa kao gradski senator zadužen za čak četiri odjela (graditeljstvo, socijalu, redarstvo i čistoću) August Šenoa je cijele dane posjećivao stradale, popisivao štetu, smještao ljude u barake koje su sagrađene na Trgu bana Jelačića, Zrinjevcu i u ciglani (danas srednjoškolsko igralište iza Muzeja Mimara). Brojni gradski službenici u strahu su napustili Zagreb, pa je uz Augusta Šenou i gradonačelnika Matiju Mrazovića ostalo premalo službenika za takav veliki i odgovorni posao...

„Al sada, kad nam se pomalo vraća sviest i dah, kad je i sam bies prirode, bijući nas, sustao, te se možeš poslije dugih deset dana posložiti na uzglavlje, kad ti pod drhtavim nogama ne riče podzemni vatreni zmaj udarajuć svojom kobnom pandžom u srdce hrvatske domovine – istom sad prolazeći kućami glavnoga grada mjerimo deset sekunda, pa nam se čini, da je to bio cieo viek, prokleti viek…“

OD 1880. DO 2020.

POTRESI I OBNOVA

Zagreb treba kooperativne konzervatore i kreativne arhitekte

U svojoj povijesti Zagreb je bio nekoliko puta razaran potresima, a osobito požarima i uvijek se obnavljao, duže ili kraće, već prema prilikama i mogućnostima. Obnova je u pravilu donosila nove vrijednosti, zato što je svako doba težilo nešto ispraviti, dopuniti i potvrditi se svojim udjelom. Strašne tragedije koje su se katkad činile nepopravljivima bile su uvijek, od srednjega do novoga vijeka, poticaj za intenzivnu gradnju, proširenja grada, za nove ideje i kreaciju – kao dokaz samopovjerenja Grada i neuništivosti Života.

Najuvjerljivije o tome svjedoči obnova poslije uopće najvećeg i najrazornijeg potresa koji je Zagreb pogodio 9. studenoga 1880., koja ovih dana, nakon drugoga po snazi potresa 22. ožujka 2020., neprestano izaziva usporedbe i pitanja. No, kad je riječ o obnovi – najvažnijoj temi koja je na umu svima, ne samo pogođenima, nužno je uputiti na razlike. Najprije o štetama, a potom o okvirima i pretpostavkama obnove: tada i sada...

ŠTO I KAKO DALJE

OBNOVA ZAGREBAČKOG DONJEGA GRADA

Osmisliti grad kao zanimljivu, vibrantnu pozornicu 

Zagrebački Donji grad ima definiranu pojavnost koju nastoje očuvati konzervatori i široka opća javnost. Premisa, često neizrečena, jest da se radi o očuvanju cjelovite slike Donjega grada koji je shvaćen kao povijesni urbani prostor dovršen polovinom 20. stoljeća, otprilike jednako kao što se čuva slika Dubrovnika ili Stona dovršenih u 18. stoljeću. Takva linija razmišljanja nije dobro utemeljena. Ne radi se o završenom djelu, nego o historicističkom dijelu grada nastalom u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Centar glavnoga grada Republike Hrvatske je živ, mijenja se i razvija i nakon svojeg formativnog razdoblja...

Zaštita treba biti selektivna i realistična – razdvojiti neupitno od upitnoga, moguće od neostvarivog, inače će nastavljati praksu koja vodi do neodrživosti građene baštine i njezinog nepovratnog raspadanja...

KAKO SE MIJENJAO GLAVNI ZAGREBAČKI TRG   

Radikalna preobrazba Jelačićeva trga nakon potresa 1880. 

Potres 1880. zauvijek je izbrisao dio staroga preporodnog Zagreba; vlasnici i investitori dolaze iz redova visokoga građanskog sloja koji ulaže u svoj imetak, gradeći stambeno-poslovne zgrade prema projektima najboljih zagrebačkih arhitekata. ... Na pročeljima se iščitava cijelo jedno razdoblje stilskog pluralizma od klasicizma preko historicizma i secesije do art décoa...

Potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. u 6.24 ostat će zapamćen po padu ukrasnog tornja s Kolmarove kuće i naknadnim rušenjem drugog tornja zbog opasnosti da se sam sunovrati sa zgrade... 

POTRES U ZAGREBU 22. OŽUJKA 2020.

JOŠ UVIJEK SE UTVRĐUJU RAZMJERI ŠTETE NA ZAGREBAČKOJ KATEDRALI 

Skele kao sudbina

Nesumnjivo najupečatljiviji simbol potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb urušavanje je vrha južnog tornja zagrebačke katedrale, a potom skidanje vrha sjevernoga tornja. Budući da se tornjevi katedrale vide iz mnogih dijelova Zagreba, osobito ako se gradu prilazi s juga Avenijom Većeslava Holjevca, stalno podsjećaju na ovaj tragični događaj i podsjećat će očito još godinama...

Vjerojatno bi oštećenja od potresa ove godine bila znatno veća, da Bolléova restauracija nije bila tako sveobuhvatna...

Vrh sjevernog tornja skinut je 17. travnja 2020., na dan kad je prije 94 godine umro njegov graditelj Herman Bollé...

Gotičke katedrale zahtijevaju gotovo stalnu obnovu zbog specifičnog načina na koji su građene te propadanja materijala od kojeg su građene; skele s glavnoga pročelja, koje su trebale biti skinute ove godine, očito će stajati još desetljećima...

INTERVJU

ARHITEKT DAMIR FORETIĆ, GLAVNI PROJEKTANT OBNOVE ZAGREBAČKE PRVOSTOLNICE

Izgled katedrale neće se promijeniti

Nakon spektakularnog skidanja gornjeg dijela sjevernog tornja zagrebačke katedrale, nakon što se južni srušio u potresu, u prvi plan interesa javnosti došao je arhitekt Damir Foretić, glavni projektant obnove katedrale, iako on na njezinoj obnovi radi već punih 30 godina.   

• Zid u jugoistočnom kamenom stubištu sjevernog tornja izmaknut je četiri centimetra, svodovi iznad kora i svetišta su napuknuti, zidovi svetišta su pukli i oštećeni su dijelovi gotičkih prozora u svetištu...

• Bila bi dobra prigoda da se provedu istraživanja starijih slojeva koji do sada nisu bili dostupni, ali za sada ne znamo ni gdje će se pronaći novac za hitne mjere...

Teško oštećen Nadbiskupski dvor

Potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb ostavio je ruševni trag i na nadbiskupskoj palači koja današnji izgled ponajprije duguje obnovi nakon potresa 1880., prema projektima Hermana Bolléa. Kao i tada, i sada su u potresu stradali i katedrala i Nadbiskupski dvor. ... Na vanjskoj fasadi vidljive su horizontalne pukotine zidova na visini drugoga kata, vertikalne pukotine svih kružnih kula od krova do tla te oštećenja krovišta zbog pada dimnjaka i dijelova južnog tornja katedrale. U unutrašnjosti građevine oštećenja su znatno teža...   

Budući da prostorije nisu sigurne za boravak, kardinal je smješten u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište, a svi uredi Zagrebačke nadbiskupije preseljeni su u Branjugovu 1 te u Nadbiskupski duhovni stol...

U POTRESU ZNATNO OŠTEĆENA ZAGREBAČKA SAKRALNA ARHITEKTURA   

Bazilika Srca Isusova izgubila trećinu bačvastoga svoda 

Veliki rasponi svodova u brodovima i svetištima, kupole i zvonici, bogata arhitektonska plastika, raskošne zidne slike i štukature, svi ti elementi koji su davali osobiti stilski pečat srednjovjekovnim, baroknim i historicističkim crkvama u gradu Zagrebu nisu prilikom gradnje mogli biti zaštićeni od potresa jačine 5,5 stupnja Richterove ljestvice, kakav je bio nedavni. Rušenje vrha neogotičkoga južnog tornja katedrale ili urušavanje svoda neobarokne isusovačke bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ulici najrječitije to potvrđuju... 

Možda će poticaj daljnjem istraživanju isusovačkoga kompleksa u Palmotićevoj ulici dati predstojeća sveobuhvatna obnova crkve koja je u potresu izgubila trećinu svojega bačvastoga svoda u brodu, otkrivši pažljivo oblikovanu drvenu konstrukciju krovišta. Osim rušenja dva svodna traveja, znatna konstruktivna oštećenja zahvatila su zidove i svodove svetišta. Velika pukotina preko freske s prikazom Posljednje večere u kaloti apside upućuje na opasnost od urušavanja svodova i u tom dijelu crkve...

Temeljita restauracija spasila crkvu sv. Marka

Tijekom više od sedam stoljeća duge građevne povijesti gornjogradsku župnu crkvu nisu štedjele katastrofe: potres 1502., požar 1645. i potres 1646., požar 1674. i potres 1880. ...

Zahvaljujući temeljitoj restauraciji 1968., crkva sv. Marka u nedavnom je potresu ponovno stradala znatno manje od mnogih drugih zagrebačkih crkvi. Ipak, na pročeljima su zabilježene brojne male pukotine, a srušio se i vrh zabata zapadnog pročelja. Pukotine su vidljive i na unutrašnjim zidovima, posebice iznad nadvoja prozora. Svod je konstruktivno oštećen, pa kamena rebra i zaglavni kamenovi mjestimično prijete ispadanjem. Djelomično su oštećene i Kljakovićeve zidne slike, no vitraji su ostali sačuvani, jednako kao i sva skulptura Ivana Meštrovića...

Oštećene freske i svodovi pravoslavne crkve  

U potresu 22. ožujka oštećen je i pravoslavni parohijski i saborni hram Preobraženja Gospodnjega na Preradovićevom trgu, ključno djelo neobizanta u zagrebačkoj arhitekturi... Iako je potres 1880. bio mnogo jači od potresa 2020., čini se kako je šteta od ovogodišnjeg potresa u Preobraženskom hramu veća, ponajprije stoga što je hram u međuvremenu oslikao ruski slikar Nikolaj Muhin, a upravo su na freskama na svodovima nastala najveća oštećenja...

SAKRALNI OBJEKTI U GRANEŠINI, MARKUŠEVCU, ČUČERJU, KAŠINI, VUGROVCU, SESVETAMA 

U epicentru potresa teško oštećene sve crkve 

Povijesna sela u istočnom podbrežju Medvednice nalaze se oko epicentra potresa koji se dogodio 22. ožujka 2020., na rasjedu između Markuševca i Čučerja. I veliki potres 7. studenoga 1880. imao je epicentar u blizini...

Crkve su uglavnom građene u 13. stoljeću i nakon niza obnova i gradnji dovršavane u razdoblju baroka. Njihova je arhitektura često reprezentativna te su zbog kulturno-povijesne, arhitektonske i tipološke vrijednosti upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U potresu su jako oštećene i sve imaju crvenu oznaku zabrane korištenja... 

Ranjene mirogojske arkade

Iako je riječ o jednom od rijetkih spomenika arhitekture koji Zagreb čine referentnim u povijesti arhitekture 19. stoljeća – jer niti jedan drugi srednjoeuropski grad nema tako monumentalni arhitektonski okvir groblja – arkade su prije potresa bile iznimno zapuštene. U potresu je to, dakako, došlo na naplatu. ... Najviše je oštećen sjeverni dio takozvanih malih arkada, sagrađen tijekom prvog i drugog desetljeća 20. stoljeća...

Potres treba biti povod da se sanira ovaj ključni spomenik hrvatske i srednjoeuropske neorenesansne arhitekture, štoviše, da se uvede i stroži režim zaštite na cijelome Mirogoju... 

SAKRALNI OBJEKTI U GRANEŠINI, MARKUŠEVCU, ČUČERJU, KAŠINI, VUGROVCU, SESVETAMA 

Oštećene zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Potres 22. ožujka 2020. na Akademijinim zgradama u Zagrebu prouzročio je značajna oštećenja i gotovo trenutačno paralizirao naše zagrebačke znanstvene i umjetničke jedinice, već zaustavljene pandemijom koronavirusa... Akademija poziva hrvatsku i europsku javnost da pomogne glavnom gradu Zagrebu i zagovara da obnova grada nakon potresa ne bude samo u vidanju rana, nego u funkciji iskoraka i novog procvata...   

VELIKA ŠTETA U ZAGREBAČKIM MUZEJIMA I GALERIJAMA

U MUO-u uništeni brojni vrijedni predmeti

Obilježavanje 140. godišnjice Muzeja za umjetnost i obrt, započeto 17. veljače – prekinuto je jakim potresom. Tako se godina osnutka MUO-a i godina kad je jaki potres razorio tadašnji Zagreb na najgori mogući način ponovila u rano nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. ...

Zgrada ima tri jako oštećene zone: hodnik južnoga krila na prvom i drugom katu, dogradnju uza sjeverni zid južnoga krila te jugozapadni ugao međupodesta glavnog stubišta između prizemlja i prvog kata. Svod hodnika južnoga krila na drugom katu srušen je zbog urušavanja tri dimnjaka kroz krovište u tavan na konstrukciju svoda. Zbog loše geometrije svoda i jakog udara velikih komada dimnjaka, 25 metara svoda propalo je na pod drugoga kata...

Teško oštećen privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja

Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj 9 dobila je crvenu oznaku neupotrebljivosti, a u Hrvatskom povijesnom muzeju se nadaju da će situacija uroditi konačnim rješenjem za smještaj Muzeja...

Hrvatski prirodoslovni muzej seli se s Gornjega grada

Palača Amadeo u Demetrovoj 1, dom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, teško je oštećena u potresu. Muzej je pretrpio veliku štetu na prvom i drugom katu, oštećen je stalni postav poznat generacijama posjetitelja...

Privremeno neuporabljiva zgrada Arheološkog muzeja

Palača Vranyczany-Dobrinović, izgrađena 1879., u kojoj je od 1945. smješten Arheološki muzej u Zagrebu, nije neposredno statički ugrožena, ali je u potresu oštećen velik broj predmeta, među kojima nažalost ima i onih koji spadaju u nultu kategoriju kulturne baštine...

TEŠKA OŠTEĆENJA NA TRI LOKACIJE AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI

Ilica 85 neupotrebljiva, Zagorska 16 za rušenje

U potresu 22. ožujka 2020. Akademija likovnih umjetnosti pretrpjela je niz oštećenja na svojim zgradama, a do velikih oštećenja došlo je na tri lokacije: u Ilici 85, Zagorskoj 16 i Ilici 83... Nemoguće je održavati gotovo 75 posto nastavnog programa, pa ALU planira reaktivirati dokumentaciju za „Projekt Kampus, Ilica 83-85“ kao temeljnu smjernicu pri rješavanju štete nastale nakon potresa...  

TEŠKO OŠTEĆENO 40 VRTIĆA, OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Neupotrebljivo osam srednjih škola i 24 osnovne

U potresu je teško oštećeno 40 vrtića, osnovnih i srednjih škola. Najgore su prošle Osnovna škola Petra Zrinskog u Krajiškoj 9 i područna škola u Vugrovcu Donjem te Gornjogradska gimnazija na Trgu Katarine Zrinske 5 i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje u Zagorskoj 16. Škole se, unatoč crvenoj oznaci, neće rušiti...  

U sedam srednjih škola i gimnazija oštećenja su toliko velika da se nastava neće moći održavati, dok se ne završi kompletna obnova. To su: Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Prva ekonomska škola, Hotelijersko-turistička škola, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Škola za klasični balet i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje. ... Neupotrebljiva je i zgrada Nadbiskupske klasične gimnazije na Šalati sa zvjezdarnicom...  

OŠTEĆENE BROJNE MEDICINSKE USTANOVE

Klinika na Jordanovcu ne može se spasiti

Nakon što su zagrebačke bolnice već reorganizirale svoj rad zbog pandemije koronavirusa, odnosno nakon što je Klinička bolnica Dubrava, uz Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, postala centar za liječenje pacijenata oboljelih od COVID-19, a njezine pacijente preuzele druge bolnice, situaciju je dodatno otežao potres 22. ožujka, u kojem su oštećene i brojne medicinske ustanove. Najgore su prošle Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu 104, stara zgrada u Petrovoj 13, zgrade za ortopediju i dermatologiju na Šalati, dječja bolnica u Klaićevoj 16, Klinika za traumatologiju u Draškovićevoj 19...

Sablasno prazna bolnica na Jordanovcu, nakon 73 godine rada sve je izgubila u deset sekundi potresa: stacionar je potpuno neupotrebljiv, a za rad se osposobljava 20 posto nadograđenog dijela Klinike. Jedino trajno rješenje je gradnja nove bolnice...  

TEŠKO OŠTEĆENE ZGRADE MEDICINSKOG FAKULTETA I KLINIČKIH USTANOVA

Pola milijarde kuna štete na Šalati

Potres je teško oštetio sedam objekata Medicinskog fakulteta na Šalati i zgradu Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Rockefellerovoj 4. Prva procjena štete je više od pola milijarde kuna. Ne može se koristiti niti jedna fakultetska zgrada osim Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i objekt Šalata 2...

Urušili su se svi krovovi, teško su oštećeni Zavod za anatomiju, zgrada Starog dekanata, gdje su Zavodi za biologiju, fiziologiju, histologiju i kemiju i biokemiju te uprava fakulteta. U zgradi Novoga dekanata neupotrebljive su sve dvorane, kao i središnja medicinska knjižnica, a izrazito velika oštećenja pretrpjeli su i Zavod za patologiju te objekt Šalata 4, u kojem su studij sestrinstva i Klinika za dermatovenerologiju...