HDS_logo.jpgKONCAR_logo_RGB.jpgPBZ_card-logo.jpgbernarda.jpggradska-ljekarna-logo.jpghtz.jpgkersch.jpglogo.jpgmimara.jpgpotpis_za_mail.pngzgb.jpgzgb2.jpg

Biba Salata

Bogata zagrebačka kulturna jesen

Pišući uvodnik, teško mi je zatomiti osjećaj da godišnja doba prebrzo odlaze i prolaze. Još nam nisu izblijedjela sjećanja na tople sunčane dane, a sivilo i niske temperature izazvale su već prve simptome prehlade. No, život nas uči da moramo prihvatiti svaku promjenu jer samo „mijena vječna jest“.

I naš Zagreb mijenja svoje lice gotovo svakodnevno. Kad se obnovi neka stara fasada, kao da je gradu izbrisana jedna staračka bora, pa njegovo lice zasja novom ljepotom. Donedavno tužna i oronula stoljetna zgrada na Mažuranićevom trgu osvanula je kao najljepši primjer secesijske arhitekture u gradu. Prepoznajete li zgradu s naslovnice? Da, to je naš stogodišnjak – jedinstveni muzej hrvatskog narodnog identiteta, zagrebački Etnografski muzej.

Ponosni na baštinjene vrijednosti o čijim slavljeničkim godišnjicama u svakom broju pišemo, želimo vas približiti Zagrebu – kakav je bio i kakav jest, a dakako da se u tim tekstovima često nazire i vizija o tome kakav bi Zagreb mogao biti. Časopis je svjedočanstvo o našoj povijesti i njezinim dubokim korijenima i prisutnosti u europskom kulturnom krugu i značenju, pa nam je velika privilegija i čast doživjeti da će naša Hrvatska prvi put u svojoj povijesti predsjedati Vijećem Europe sljedeće godine.

U svakom broju nastojimo podijeliti s vama najbolje što imamo, u želji da svaki čitatelj pronađe neku svoju rubriku, članak, temu koja ga zanima, pa i neki od brojnih kulturnih događaja koji nam se nude ove jeseni. Kazališne i koncertne kuće otvorile su svoja vrata, pa vama kojima su kultura i umjetnost duhovna hrana dajemo iscrpan pregled događanja. Držeći svoj primjerak časopisa u ruci, imate kao na dlanu sve što grad nudi!

Dan za danom birajte trenutke u kojima ćete uživati – ili u bogatoj kulturnoj ponudi grada ili u toplini svojeg doma, čitajući Zagreb moj grad.

Iz sadržaja 72. broja izdvajamo:  

POVIJEST GRADA

UGODAN ŽIVOT U PRIRODI I BLIZINI GRADA
Petnaest vila na Krležinom Gvozdu

Ulica Gvozd sa svojih petnaest vila na hrptu jednog od tuškanačkih bregova formirala se u dvije etape. Prva skupina vila izgrađena je tijekom 1910. i 1911., a druga između 1920 i. 1929. godine. Vile i obiteljske kuće secesijske epohe izgradio je, uz jednu iznimku, arhitektonski atelijer Benedik i Baranyai, koji je u povijesti zagrebačke arhitekture zabilježen po visokoj oblikovnoj kvaliteti svojih ostvarenja, ali i njihovoj kvantiteti.
Vile su okruživali brižno njegovani perivoji, često urešeni skulpturama, a poneki su vlasnici uz vile izgradili i bazene. Stan na drugom katu svoje vile Jelisava Rein nudi Beli Krleži koja se žalila na neudobnost stanovanja u Ulici braće Kavurića...

 
VILA EHRLICH – MARIĆ NA TUŠKANCU
Sjećanje na izbrisani svijet

VSmještena na sutoku dviju ulica, Nazorove i Ivana Gorana Kovačića, nasuprot tuškanačkom parku, vila u kojoj se nalazi Hrvatski muzej arhitekture plijeni pažnju svojom arhitekturom, parkom, ali i sadržajem. No, tek su malobrojnima poznati povijest vile iz razdoblja kad je pripadala dvjema uglednim zagrebačkim židovskim obiteljima Ehrlich i Marić, kao i tragična sudbina obitelji Marić.
Radosna atmosfera života u vili zabilježena je u nekoliko filmskih kadrova, a na fotografijama atelijera Donegani ovjekovječen je luksuzni interijer, uređen u skladu s poslovnim statusom, društvenim ugledom vlasnika i stilom obiteljskog života...

 

OBLJETNICE

 

STO GODINA ETNOGRAFSKOGA MUZEJA

Završena rekonstrukcija pročelja: raskošni repertoar arhitektonske plastike

Etnografski je muzej 2016. inicirao izradu projekata rekonstrukcije uličnog i dvorišnog pročelja i sanacije krovišta s kupolom, a Grad Zagreb se polovinom 2017. uključio u financiranje radova rekonstrukcije i obnove. Nakon dvoipolgodišnjih zahtjevnih i složenih radova, krajem rujna ove godine skinuta je skela.
Najzahtjevnija je bila izrada modeliranih elemenata: budući da niti jedan nije sačuvan, rađeni su prema crtežima s nacrta; najprije model u glini, pa kalup, pa model u umjetnom kamenu koji je armiran. Najznačajniji dio obnovljene zgrade je „kapa“ iznad središnjeg rizalita: kupola s pokrovom od bakra...

 

Tradicija i suvremenost u secesijskoj ljepotici

Zgrada Etnografskoga muzeja jedan je od malobrojnih primjera arhitekture namijenjene muzejskoj funkciji u gradu Zagrebu, građene krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zgrada je u prvobitnoj namjeni i oblikovanju pročelja ujedno i jedan od najranih primjera secesijske arhitekture u Zagrebu s naglašenom povijesnom i umjetničkom vrijednošću te se po arhitektonskoj vrijednosti smatra prvorazrednim spomenikom hrvatske kulture. Arhitekt je Vjekoslav Bastl...
Etnografski muzej osnovan je 1919., a temeljni fundus bila je zbirka zagrebačkog trgovca i industrijalca Salamona Bergera...

DVJESTOTA GODIŠNJICA ROĐENJA

Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj

Za ime Vatroslava Lisinskog zna većina građana Hrvatske, vjerojatno i za osnovni podatak o njemu – da je autor prve hrvatske opere. Međutim, u opusu Vatroslava Lisinskog još je otprilike 160 djela, među kojima su najpoznatije orkestralna skladba Večer, ulomci iz opere Porin (posebice omiljeni Zbor Hrvatica), ljupke mazurke i druge klavirske minijature, antologijske solopopijevke (npr. Ribar) i zborovi (npr. potresan Cum invocarem).
Rodna kuća Vatroslava Lisinskog u Ilici 37 srušena je oko 1860. i na njezinom je mjestu sagrađena kuća koja stoji i danas, ali se spomen-ploča gotovo ne vidi.
Unatoč poteškoćama i obratima vezanim uz obilježja njemu u čast, Vatroslav Lisinski ima zasigurno najprezentniji spomen u imenu zagrebačke koncertne dvorane, a posljednjih 25 godina i u diskografskoj nagradi Porin...

 

 

120 godina Osnovne škole Trnjanska

Osnovna škola Trnjanska jedna je od najstarijih škola u Zagrebu. Otvorena je u jesen 1899. i tada je imala samo dvije školske sobe i hodnik. Gradsko poglavarstvo koje je financiralo gradnju zastupali su vijećnici Đuro Deželić, gradski zastupnik Julije Vrevec i tehnički savjetnik August pl. Pisačić. Školski odbor zastupao je dr. Ivan Krapac. Otvorenju škole nazočio je i školski nadzornik za grad Franjo Andres te učenici i mnogo Trnjana, a zgradu je posvetio dr. Stjepan Boroša, župnik Župe svetog Marka, 7. listopada 1899.
Kako bi djecu potaknuo na boravak na zraku, Ivan Tomašić je već 1900. počeo uređivati školsko igralište, a tjelesna i zdravstvena kultura postale su eksperimentalan način nastave...

   

 

 INTERVJU

 

TENOR TOMISLAV MUŽEK

Nadam se da ću još dugo tražiti najdražu ulogu

Tenor Tomislav Mužek ove godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos promicanju humanosti i društvenih vrijednosti. Posljednje tri godine prvak je Opere HNK u Zagrebu, a odnedavno s obitelji živi u Ludbregu.

  • Drago mi je što sam u ansamblu opere HNK u Zagrebu – kadri smo raditi predstave kojih se ne bi posramili ni veliki svjetski teatri...
  • Mužek & Trio daje mi priliku da zadovoljim neke svoje osobne glazbene ukuse. Naišao sam na fantastične glazbenike, doduše ne iz mojeg svijeta, ali to za dobru glazbu nije ni bitno...
  • Moj sin jako voli svirati klavir, a vrijeme će pokazati u kojem će smjeru krenuti; roditelju je najbitnije da djetetu pruži opcije da ima slobodu odabira...

 

MUZIKOLOGINJA, DIPLOMATKINJA, GLAZBENA PUBLICISTKINJA I PEDAGOGINJA DR. SC. ZDENKA WEBER

Moj život govori mnoge jezike

S muzikologinjom, diplomatkinjom, glazbenom publicistkinjom i pedagoginjom dr. sc. Zdenkom Weber razgovaram nakon objavljivanja njezine četvrte knjige poetski naslovljene „Glazbe prije svega“, budući da glazbu shvaća kao jednu od bitnih djelatnosti ljudskoga duha.

  • Ja sam pisac, znanstveni istraživač glazbe, pa i novinar, moje je „radno sredstvo“ jezik; nisam glazbenica, ne sviram niti ne pjevam, a budući da najviše od svega volim glazbu, volim pisati o glazbi...
  • Kad govorim o glazbi, rado pojam koristim u množini jer glazbe svijeta su oceani prepuni čuda i ljepota...
  • Moje iskustvo s mladima uvijek je i svugdje bilo odlično; imala sam vrlo pažljive studente u svim sredinama...

 

ZAGREPČANI KOJE NE SMIJEMO ZABORAVITI

 

OTTO ANTONINI (ZAGREB, 1892. – ZAGREB, 1959.) 

 

 Slikar i gentleman 

Otto Antonini, iznimno svestran umjetnik, slikar, freskist, karikaturist (koji se krio pod pseudonimom Strihnini), crtač poštanskih maraka, naš prvi poznati filmski scenograf, portretist, plakatist, ilustrator, ponajviše grafički dizajner vrhunskog metierskog umijeća, zasigurno je umjetnički slučaj za sebe na hrvatskoj likovnoj sceni tijekom prve polovine 20. stoljeća.
Najcjelovitiji dio njegova opusa je grafička oprema ilustriranog tjednika Svijet, oblikovanje naslovnica, poleđnica i ostalih ilustracija nastalih od 1926. do 1932., koja se može vrednovati kao karakterističan reprezentativni uzorak art décoa u okvirima početka modernoga grafičkog oblikovanja u hrvatskoj povijesti umjetnosti...

 

 

 

 

 

 

 

 ZAGREBAČKI KVARTOVI

 

Dubrovnik u Dubravi

 

Iako do kraja Drugoga svjetskog rata još uvijek nije bilo masovnog doseljavanja na uže područje Dubrave, ipak već tijekom tridesetih i u prvoj polovini četrdesetih godina 20. stoljeća dolaze većinom mlade radničke obitelji na prostore uza željezničku prugu u ulice poput Štefanovečke, Đurđevačke, Osiječke, a u dijelu Slavonske planski se gradi i kolonija.
U tom razdoblju na području Gornje Dubrave dolazi do parceliranja i prodaje zemljišta za izgradnju stambenog naselja na području koje će se kasnije često nazivati Janekovićeva parcelacija. Radi se o urbanistički uređenom prostoru s pravilnim uzdužnim i poprečnim ulicama, koji većim dijelom ima ujednačenu arhitekturu uglavnom s obiteljskim kućama. Novo naselje naziva se Dubrovnik kraj Zagreba...

 

ZDRAVLJE

POVIŠENI KRVNI TLAK (ARTERIJSKA HIPERTENZIJA)

Tihi ubojica broj jedan

Procjenjuje se da gotovo trećina odrasle populacije u zapadnom svijetu boluje od arterijske hipertenzije. U Hrvatskoj 2017. godine kardiovaskularne bolesti bile su uzrok gotovo svake druge smrti (umrle su 23.504 osobe ili 44 posto ukupno umrlih, što je broj stanovnika primjerice Sinja ili Petrinje).
Četiri od deset odraslih osoba ima povišene vrijednosti krvnoga tlaka, a više od polovice to ne zna te ne provodi odgovarajuće liječenje jer arterijska hipertenzija nema karakteristične simptome, dok se ne pojave oštećenja ciljnih organa. Arterijska hipertenzija je krvni tlak viši od 140/90 mmHg...

  

PRILOG  

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA: OPĆINA PISAROVINA

 Zeleni prsten prirode i povijesti

Općina Pisarovina u sastavu je Zagrebačke županije i prostire se na površini 142 četvorna kilometra između Vukomeričkih gorica na sjeveroistoku, rijeke Kupe na jugu i Draganićke šume na zapadu. U središnjem dijelu općine nalaze se pisarovinski ribnjaci sa 11 jezerca ukupne površine 355 hektara. Raštrkana naselja prožeta su suvremenim, ali i starim drvenim zdanjima s obilježjima izvorne gradnje pokupskoga kraja. Pisana povijest Donje Kupčine starija je čak i od otkrića Amerike...
Bijele su rode simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu...

 

 

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.