Iz sadržaja 73. broja izdvajamo:

GRAD U RAZDOBLJU DOŠAŠĆA

 Zagrebačka adventska čarolija uz Orašara

Najljepše europsko gradsko slavlje u razdoblju došašća – Advent u Zagrebu – traje do 7. siječnja, bogatije i sadržajnije nego ikad. Ovogodišnji je središnji motiv lik Orašara iz istoimene baletne bajke Petra Iljiča Čajkovskog.
Zagreb je postao prepoznatljiv po iznimnoj blagdanskoj atmosferi u središtu grada, gdje većinu mjesta možete posjetiti pješice. Zanimljivo tematski osmišljene, prilagođene svim ukusima, adventske su lokacije svojevrsni vremeplov, no ipak i čvrsto usidrene u suvremenosti...

UZ HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU-A

 Matošev Zagreb u srcu europskog zviježđa

On koji je ispjevao lozinku: „I dok je srca bit će i Kroacije“, ali da se ne zaboravi i zapis iz daleke 1906. godine: „Vi dobro znate da je ponajveća naša strast Evropa, Zapad, Evropa umjetnosti, znanja i slobode, pa ako danas slušamo s poštovanjem svaki novi zvuk te velike kulturne simfonije, ne radimo li isto što su činili najbolji naši literarni prethodnici? Mi nismo samo Hrvati; mi smo i Evropljani“.
Nije li samo godinu kasnije, ergo 1907., među ostalim, vizionarski obznanio „da će zbog ekonomskih konkurencija, kao što je npr. sjeveroamerička, Evropa malo po malo morati ulaziti u ekonomski savez koji mora uroditi i savezom političkim“...

POVIJEST GRADA

CRKVA SVETOGA BLAŽA, ZAŠTITNIKA ZAGREBA

Vrhunac moderne arhitekture Viktora Kovačića

Crkva svetoga Blaža djelo je koje je arhitekta Viktora Kovačića ustoličilo na tronu hrvatske moderne arhitekture. Crkva ima tlocrt grčkoga križa nad čijim se sjecištem uzdiže elegantna armirano-betonska kupola. Riječ je o pionirskoj primjeni armiranog betona u izvedbi nosivih konstrukcija, ali i u izvedbi tanke opne kupole, koja je prema svemu sudeći među najranijim armirano-betonskim kupolama na svijetu.
Crkvu sv. Blaža Kovačić je osmislio kao dio malog sakralnog kompleksa sa župnim dvorom, sakristijom, kućom zvonara i pratećim gospodarskim objektima. Priča o gradnji crkve sv. Blaža ima dugu povijest, a rasprave o izboru mjesta gradnje i izgleda crkve trajale su od 1879. do 1908....

PRIJE STO GODINA U CRKVI SV. BLAŽA VJENČALI SU SE MIROSLAV I BELA KRLEŽA

Vječna ljubav pjesnika i glumice

U crkvi sv. Blaža 14. studenoga 1919., u tajnosti i bez znanja roditelja vjenčali su se Leposava-Bela Kangrga i Miroslav Krleža. Kumovi su bili slikar Ljubo Babić (zgranut činjenicom da bez sredstava za život ulaze u brak) i književnik Milan Begović. Nakon vjenčanja počastili su se večerom u hotelu Palace.
Nakon prvog romantičnog sastanka na Zrinjevcu u kolovozu 1917. više se nisu razdvajali do 1981., kad su preminuli jedan za drugim u nekoliko mjeseci – Bela 23. travnja, a Krleža 29. prosinca...

OBLJETNICE

190 godina Glazbene škole Vatroslava Lisinskog

Presudan trenutak ne samo za razvoj glazbenog školstva, već i cjelokupnog kulturnog identiteta Hrvatske dogodio se 18. travnja 1827. Skupina glazbenika amatera osnovala je Društvo prijatelja glazbe (Musikverein), koje je krajem te godine imalo 111 članova (u tadašnjem Zagrebu živjelo je malo više od 10.000 stanovnika). Jedan od njihovih osnovnih ciljeva bilo je pokretanje škole, čime bi se priskrbjeli glazbenici za Društveni orkestar. Potkraj 1828. u novinama Luna Agramer Zeitschrift objavljen je oglas o osnivanju škole. Otvorena je 16. veljače 1829., a danas je poznata kao Glazbena škola Vatroslava Lisinskog...

150 GODINA KNJIŽEVNOG LISTA ZA UMJETNOST, KULTURU I ZNANOST MATICE HRVATSKE 

Vijenac – svijetli znak u nevremenu

Matičin Vienac „svijetli je znak u nevremenu“, kako ga 1892. ocjenjuje hrvatski povjesničar i publicist Tadija Smičiklas, ostao do današnjih na površini malo mirnijih, ali za kulturu i umjetnost uvijek izazovnih vremena, a u svim je svojim godinama stajao i kao stožerni list nacionalne kulturne i identitetske osviještenosti. Oko njega su se okupljali i književnici koji nisu bili u Akademiji, na njegovim su stranicama objavljivali najvažniji autori svojeg vremena, a prevođena su i neka od kanonskih djela svjetske književnosti.
Vijenac je danas otvoreno mjesto susreta i dijaloga među različitim generacijama i mišljenjima; list za sveukupnost hrvatske kulture, inkluzivan i afirmativan, s činjenicama kao svetošću i komentarom kao nužnošću...

140 GODINA KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE

Tridesetak godina prije izgradnje, 1877., Sabor donosi Zakon o ustrojenju javne ludnice za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a Zavod je započeo s radom 15. studenoga 1879. U čast bana Ivana Mažuranića, najzaslužnijeg za izgradnju bolnice, u ulaznoj veži postavljena je ploča s natpisom „Za banovanja Ivana Mažuranića bude ovaj hram čovječnosti po zaključku Hrvatskog sabora podignut godine 1878. i 79.“
Tijekom svoje povijesti Klinika za psihijatriju Vrapče izrasla je u stožernu psihijatrijsku ustanovu u Hrvatskoj. Uz svečano obilježavanje godišnjice, otvoren je Centar za dnevnobolničko liječenje, rehabilitaciju i edukaciju u zgradi čija je rekonstrukcija i adaptacija ove godine završena...

 INTERVJU

ARHITEKT NENAD FABIJANIĆ

Iskrenost (su)osjećanja tema je mojih inspiracija

Prema njegovom prvonagrađenom rješenju iz 2016., u Zagrebu se upravo se gradi Spomenik domovini na dijelu Trga Stjepana Radića. Spomenik domovini jedan je od četiri Fabijanićevih memorijalnih projekata, među kojima su projekt spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica u Vukovaru (1998.), Trg sinagoge (2010.-2013.) na mjestu nekadašnje zagrebačke sinagoge i spomenik za šest milijuna Židova stradalih u holokaustu (2017.).

• Događaji i scene ljudskog sumraka moraju imati posebno mjesto sjećanja. Patetična neiskrenost suosjećanja i brzi zaborav za sve odgovore i odgovornosti, za zločine i kazne, forme i formalizme provociraju me za pokušaj uspostave onog repera poopćenog sjećanja, koji bi trebalo postaviti kao stabilnu svevremenu konstantu...
• Mojih 4Š i 2V (Šegvić, Šebalj, Škalamera, Šparamblek i Vitić i Vaništa); naše su relacije bile temeljene na suradnji, neopterećene autorstvom ili bilo kojom vrsti nadmetanja...
• U nerazumijevanju različitih pristupa i interesa leži i kavana Corso – nulti primjer višekratnog zagrebačkog kavanocida...

ZAGREPČANI KOJE NE SMIJEMO ZABORAVITI

MILAN I BRANKO ŠENOA

 Od oca naslijedili dar za pisanje i slikanje

Slava i August Šenoa imali su šestoro djece: Milana, Dragu, Stanka, Teodora, Ljubicu i Branka, ali odraslu dob doživjeli su samo Milan, Draga i Branko. Ove godine obilježavamo 150. obljetnicu rođenja Milana Šenoe te 140. obljetnicu rođenja i 80. obljetnicu smrti Branka Šenoe.
„Moj pokojni otac, kroz cijeli je tjedan, svaki dan od jutra do mraka sjedio u svom uredu ili je mirio laškouličanske filarke kao mjesni sudac zagrebački. U nedjelju poslije podne on se promijenio, „obukao u purgura“, a onda smo išli k Voglu na Mlinarsku cestu, u Maksimir ili u Podsused“, zapisao je Milan Šenoa...

NAJVAŽNIJI DOGAĐAJ U KULTURI U 2020.

 Rijeka – Europska prijestolnica kulture 

Titulu grada – prijestolnice kulture dodjeljuje Europska komisija od 1985. u natjecanju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja. Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) donosi značajno europsko, nacionalno, regionalno, lokalno i sponzorsko ulaganje u razvoj kulture u izabranom gradu. Rijeka je prvi hrvatski grad koji je ponio taj naslov i tijekom 2020. godine ima priliku pokazati običaje, događaje i umjetnike iz naše zemlje te ugostiti europske i svjetske umjetnike koji predstavljaju kulturu drugih zemalja.
Tri su glavne programske teme: voda, rad i migracije, koje se prepliću u predstavama, operama, na izložbama, koncertima, festivalima, konferencijama, u uređenju prostora, predstavljanju knjiga, susretima...

NOVA GENERACIJA

KREŠIMIR NEŽMAH OSVOJIO JE DVANAEST OSKARA ZNANJA 

 Živim u sadašnjem trenutku 

Rekorder po broju osvojenih Oskara znanja u prošloj školskoj godini bio je Krešimir Nežmah – koji ih je primio čak pet, a i ove mu se školske godine smiješi nekoliko Oskara, budući da je osvojio tri nove medalje – a školska je godina tek na polovici. Krešimir je uspjehe počeo nizati još u Osnovnoj školi Matije Gupca, pa se na njegovoj polici do sada skupilo već dvanaest Oskara! Rođen je u Zagrebu prije 17 godina i učenik je trećeg razreda popularnog MIOC-a.

• Trebalo bi uvesti neku vrstu specijalizacije, da možemo birati što želimo učiti više i da gradivo ne bude toliko opširno u područjima koja želimo učiti manje; no, malo je ljudi koji bi se radije pripremali za informatičke olimpijade nego išli u školu, dakle to je samo moj osobni stav...
• Bolje je posvetiti se jednom interesu koji te najviše privlači, nego se površno baviti s nekoliko stvari. A moj primarni interes je informatika!

 ZAGREBAČKI KVARTOVI

 Pet maksimirskih priča

Među brojnim izloženim sadržajem na velikoj izložbi Maksimir – povijest i kvartovski simboli 2014. u Muzeju grada Zagreba značajan dio činile su
fotografije, predmeti i priče naših sugrađana, među kojima i one o postolarskoj radionici Majdak, restauraciji obitelji Šarić, Željezničarskoj koloniji, kući u Petrovoj i Bukovcu.
S lijeve strane ulaza u park Maksimir bila su tri bora koje je posadio Šarić za svako dijete u obitelji kad se rodilo: 1927., 1928. i 1932....
Kad se uređivao park Maksimir, Petrova se ulica uređuje kao šetnica kojom se moglo iz grada dolaziti u sjeni stabala i nesmetano od prašine...
„Ako želite ujutro prepoznati radnika s Gornjeg Bukovca, prepoznat ćete ga po blatnjavim cipelama“, pisao je Večernji list 1966....

KREATIVNA POZORNICA ŠTAGALJ MIRJANE BOBANAC U DUBRAVI VRBOVEČKOJ

 Kostanjski ruralni salon

U ovo dvorište smo moj suprug Davorin Supek i ja zakoračili 1993., ne znajući da će uskoro postati naše. Otvorivši škripava vrata štaglja iza kojih je vladala tišina, ostala sam bez daha! U sjeniku sam odmah prepoznala pozornicu. Veliki glumac Vanja Drach, uz slikara Ivicu Antolčića jedan od naših prvih posjetitelja, uskliknuo je: „Pa imaš teatar!“. I igra je počela.
Osnovna je ideja susreta bila zadržati mlade ljude u selu, pokazati im da mjesto stanovanja ne bi trebalo utjecati na kvalitetu života.... Dr. Damir Eljuga upotpunjava ideju o umjetnosti kao terapiji, pa je u Štagalj pozivao i dovodio pacijentice liječene od raka dojke... Prema naslovu knjige Ivana Goluba „Lice prijatelja“ smislila sam nagradu istoga imena...