Croatia_Airlines_logo.jpgHDS_logo.jpgKerschoffset_logo.jpgMUO_logo.jpgZrinjevac-logo.jpgbernarda.jpggradska-ljekarna-logo.jpghtz.jpgklovicevi-logo.jpglisinski_logo.jpglogo.jpgmimara.jpgpotpis_za_mail.pngunnamed.jpgzf_logo.jpgzgb.jpgzgb2.jpg

Biba Salata

Želim vam ugodno čitanje i puno zdravlja!


Otkako su završile čarolije Adventa u Zagrebu, Noći muzeja i fašničkih huncutarija, eto nama pravih briga i strahova. Vijesti se očekuju sa strepnjom, koronavirus prijeti, ali strah pokušavamo održavati u zdravoj mjeri. Prema strahu se trebamo racionalno odnositi i kao što nas uvaženi i svjetski priznati znanstvenik Igor Rudan umiruje duhovitim i tako istinitim riječima: ne stvarati paniku, ljudski život je oduvijek bio spolno prenosiva i smrtonosna bolest. Barem smo naučili pravilno prati ruke i opreznije štititi svoje zdravlje.
Pa kad smo još zdravi i koliko - toliko uživamo u svemu što imamo, krenimo u stjecanje novog znanja o našem gradu i drugim ljepotama domovine, koje vam i u ovom broju obilno nudimo. Upoznajte Lelju Dobronić, zagrebačku povjesničarku koja je tako temeljito i strastveno pisala o povijesti Zagreba, da ćete kroz snagu njezinih riječi lako zamisliti neslućene i žive slike prošlosti. A kako svoj grad danas vide naši najmlađi sugrađani, pokazali su svojim likovnim i literarnim radovima. Upoznajemo vas i sa stoljetnim obljetnicama institucija, muzeja, s godišnjicama hrvatskih velikana naše kulture... Brojne teme kojima iz broja u broj potvrđujemo koliko stoljeća postojimo kao jedinstveni i uvijek važan dio europskoga kulturnoga kruga.
Gradske ljekarne opet proizvode grožđanu mast, što će mnoge od nas vratiti u mlade dane kad nam je to bila jedina šminka. Malo na usnice, malo na obraze i kreni u život s mladenačkim zanosom! Najljepše je ipak kad kroz misli provučem sve brojne tekstove i vrsne fotografije, kojima već četrnaest godina gradimo zamišljene mostove prema vama, našim vjernim čitateljima. Radost i snaga koje me održavaju u ovom poslu proizlaze upravo iz pomisli da između redaka velikih i malih tekstova oživljavate ljubav i divljenje prema gradu u kojem živimo i nade da s nestrpljenjem očekujete svaki novi broj časopisa.
Možda smo i pomislili da su problemi ostatka svijeta ostali s druge strane granice, ali živimo u vremenu kad je sve povezano, a svaka želja mora biti što prije zadovoljena. No, svima nam je najveća želja ipak samo – puno zdravlja.
Bez zdravlja svako poetsko raspoloženje usahne.

Iz sadržaja 74. broja izdvajamo:

 

OBLJETNICE

140 GODINA MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT

MUO – kreator kulturne scene

 

Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. na inicijativu Društva umjetnosti i njegova tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija. Projekt prve namjenski građene zgrade za muzej izradio je Herman Bollé, a historicistička palača izgrađena je 1888. ...  

Muzej raspolaže fundusom više od 100.000 predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti od 14. do 21. stoljeća, organiziranim u dvadeset zbirki. Ravnatelj Vladimir Maleković sredinom 1980-ih pokrenuo je veliki niz kulturoloških izložbenih projekata, koji se nastavlja do današnjih dana...

 

UZA 185. OBLJETNICU PRVOG OBJAVLJIVANJA MIHANOVIĆEVE „HORVATSKE DOMOVINE“

Od rodoljubne pjesme do himne

Hrvatski domoljub, književnik, pravnik, vojni časnik i diplomat Antun pl. Mihanović u jeku ilirskog pokreta objavljuje svoju pjesmu Horvatska domovina u desetom broju novina Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka Ljudevita Gaja. Bilo je to 14. ožujka 1835. Najčešće se spominje 1846. kao godina kad je pjesma uglazbljena, a u glazbenoj ostavštini Josipa Runjanina notni zapis iz toga vremena ne postoji... Na gospodarskoj izložbi 1891. u Zagrebu dogodilo se neslužbeno proglašenje popijevke Lijepa naša domovino narodnom himnom...

 

185 GODINA OD PRAIZVEDBE PJESME „JOŠ HRVATSKA NI PROPALA“

Svevremenska preporodna budnica

Osim himne Lijepa naša domovino, vjerojatno nijedna hrvatska pjesma nije bila predmet tako detaljnih historiografskih, filoloških i muzikoloških istraživanja kao Još Hrvatska ni propala, čiji tekst je napisao vođa hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj, a glazbu skladao Ferdo Livadić. Radi se o budnici karakterističnoj za preporodne pokrete srednjoeuropskih naroda, koja je prvi put javno izvedena prije 185 godina, 7. veljače 1835. u zagrebačkom kazalištu u sklopu igrokaza Die Magdalenen-Grotte bei Ogulin...

 

 110 GODINA PROFESIONALNOG VATROGASTVA U ZAGREBU

Pomoz' Bog, vatrogasci!

Vatru gasi, brata spasi! - tradicionalni je pozdrav vatrogasaca, koji se u Zagrebu čuje već 150 godina, otkad je utemeljeno Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagreb. Prije 110 je godina (1. listopada 1910.) osnovana profesionalna vatrogasna postrojba. A gorjelo je puno puta! Četiri su razorna požara opustošila stari Zagreb: 1242. godine, 26. svibnja 1624., 29. ožujka 1645. i 31. svibnja 1731. ...

 

 

POVIJEST GRADA

PALAČA MIKULIČIĆ NA RIBNJAKU 1
Prvo djelo arhitekta Jurja Denzlera

Antologijskim ostvarenjima hrvatske arhitekture modernizma internacionalnog stila u Ulici Ribnjak priključena je i 2012. zaštićena te u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana palača Mikuličić sjajnog zagrebačkog arhitekta Jurja Denzlera na Ribnjaku 1. Palača Mikuličić s početka dvadesetih godina prošloga stoljeća izgrađena je u pročišćenom arhitektonskom slogu, definiranom promišljenim elementima reduciranoga klasicizma... Interijer palače Mikuličić odiše čistoćom, jednostavnošću i profinjenošću...

 

 INTERVJU

 

MIROSLAV GAŠPAROVIĆ, RAVNATELJ MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT U ZAGREBU

Inspirativna prošlost vodi nas u sadašnjost u kojoj se mijenjamo

Profesor povijesti umjetnosti i filozofije, muzealac, kustos i likovni kritičar Miroslav Gašparović ravnatelj je Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu od 2003. godine. Prije nego što je na toj dužnosti naslijedio Vladimira Malekovića bio je od 1995. u MUO-u viši kustos i voditelj zbirke slikarstva i grafike, a prije toga vodio je zbirku talijanskih majstora u Strossmayerovoj Galeriji starih majstora HAZU-a. Povod razgovoru obilježavanje je 140. godišnjice Muzeja za umjetnost i obrt.

  • Tijekom 140 godina postojanja MUO se etablirao kao jedna od temeljnih nacionalnih kulturnih institucija koja svojim značenjem nadilazi okvire determinirane njegovim nazivom te ima značaj nacionalnog muzeja...
  • Muzej moramo prilagoditi novom vremenu i novoj dinamici komuniciranja, posebice s generacijama rođenima nakon 1990-ih...
  • Novi postav zbirke dizajna predstavlja ne samo raznolikost muzejskih zbirki, već i širok raspon društvenog utjecaja i primjene dizajna u 20. i 21. stoljeću...

 

ZAGREPČANI KOJE NE SMIJEMO ZABORAVITI

 

HOMMAGE LELJI DOBRONIĆ U POVODU STOTE OBLJETNICE ROĐENJA

 

 Temeljita i strastvena istraživačica povijesti

Golem i raznovrstan opus donio je Lelji Dobronić posebno mjesto u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Čak i površni pogled na popis njezinih djela otkriva zadivljujući raspon – i tema i razdoblja i žanrova: 499 naslova, u vremenu od 1949. do 2003. Zagrebački korpus njezinih djela od prvih članaka i rasprava do kasnijih studija i knjiga predstavlja zasad najobuhvatniju i najrazvedeniju povijest Zagreba do sredine 20. stoljeća, u kojoj ništa nije ispušteno i ništa nije manje važno...

 

NAJVAŽNIJI DOGAĐAJ U KULTURI U 2020.

 

 U POVODU 250. OBLJETNICE ROĐENJA SKLADATELJA LUDWIGA VAN BEETHOVENA

 Vivat genius!

„Pazi na tog dječaka. Jednog će dana svijet o njemu govoriti“, rekao je Mozart svojoj ženi 1787., kad je Beethoven prvi put došao u Beč...

„Njegov me talent zadivljuje. Pa ipak, nažalost, on je krajnje neotesana osoba, pa iako nema krivo kada svijet smatra vrijednim prezira, time ga nimalo ne čini ugodnijim...“, napisao je Goethe o Beethovenu...

„On je personifikacija glazbe, čitav svijet glazbe, njezina supstancija: on ne producira već glazbu živi, ona je njegova jedina misao, ona je njegovo pravo na život, njegova nasušna potreba, bez nje on ne postoji“, napisao je o Beethovenu ugledni hrvatski pijanist Vladimir Krpan... 

  

ZDRAVLJE

 DRUGI UZROK SMRTI I PRVI UZROK INVALIDITETA

 Moždani udar zahtijeva hitnu pomoć

Moždani udar treći je uzrok smrti u razvijenim zemljama; ispred njega su samo koronarna bolest srca i maligne bolesti. U Hrvatskoj je moždani udar na drugome mjestu uzroka smrti, a povećava se broj žena koje obolijevaju i umiru od te bolesti...

Bitni su rano otkrivanje i kontrola čimbenika rizika kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, visoke vrijednosti lipida, srčane bolesti, nezdrav način života, a nužni su hitna dijagnostika i liječenje bolesnika s tranzitornom ishemijskom atakom (TIA-om)...

 

PRILOG

OZALJSKI KRAJ: POVIJEST, TRADICIJA, TURIZAM

 Stari grad Ozalj: od rimske Azelie do dvora Zrinskih i Frankopana

Stari grad Ozalj jedinstveni je spomenik fortifikacijske i rezidencijalne arhitekture te povijesno i arhitektonski vrlo raznolik. Građen je i nadograđivan u različitim vremenima koja su dala jedinstvena obilježja sinergije stilova. Danas pouzdano znamo da su njime upravljale tri velike hrvatske obitelji: Babonići, Frankopani i Zrinski te strane plemićke obitelji Perlasi, Patazzi, Batthyanyi te
Thurni i Taxisi...

 

Zeleno srce Hrvatske

Poput nebrušenog dijamanta kroz središte Hrvatske, na spoju panonske i dinarske ploče teče najdulja hrvatska rijeka Kupa – s izvorom i ušćem u Hrvatskoj. U njezinoj ljepoti i plovidbi uživali su još stari Rimljani. Danas je Pokuplje puno gostoljubivih ljudi, prirodnih ljepota, tradicijske gastronomije i
povijesti. Agencija Croatia Open Land Tours DMC organizira posjete atraktivnim povijesnim mjestima uz rijeku Kupu i turističku turu Zeleno srce Hrvatske, koja objedinjuje Grad Ozalj i općine Lasinju, Draganić, Kamanje, Žakanje i Ribnik...

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 100 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.