Scenski život vraća se u muzejski atrij u Kazaliscnoj Vuliczi
Napisao: Nenad Jandrić Foto:
Arhiva scene Amadeeo
Grupa prijatelja i suradnika, koja je od ranih devedesetih sudjelovala u realizaciji brojnih kulturnih programa vezanih za promociju mlade države u ratnim okolnostima, okupila se 1999. oko ideje oživljavanja zagrebačkoga Gornjega grada. Inicijatori ideje da se pokrene projekt kojim bi se osvijestila važnost gornjogradskog prostora bili su povjesničar hrvatske književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, arhitekt Željko Kovačić i muzealac Nenad Jandrić. Radilo se o Karnevalu Zagreb, koji je od 3. do 7. ožujka 2000. raznovrsnim programima na gornjogradskim trgovima i ulicama te u prostorima gornjogradskih muzeja i palača, uza završnu svečanost na Markovom trgu, okupio desetke tisuća kostimiranih Zagrepčana. Na to vrijeme i danas podsjeća muzejski projekt „Žive slike“ u Muzeju grada Zagreba.
Potaknut uspjehom Karnevala, Nenad Jandrić okuplja ekipu kreativaca u kojoj su novinarka Rada Vnuk, glumci Zvonimir Zoričić i Božidar Orešković, glazbenik Neven Frangeš i graditelj klavira August Faulend Heferer – i rađa se ideja o pokretanju Kazališno-glazbene klupske ljetne scene Amadeo u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Scena je nazvana po utemeljitelju prvog zagrebačkog javnog kazališta, grofu i velikom županu zagrebačkom Antunu Amadeu de Varkoniju koji je teatar, smješten u tadašnjoj Blatnoj, pa Kazališnoj, današnjoj Demetrovoj ulici, vodio od 1797. do 1834. godine.
Niko Pavlović, ravnatelj Kazališta Komedija, posuđuje montažnu pozornicu, Krešimir Dolenčić, ravnatelj Kazališta Gavella daruje otpisane kazališne reflektore, Grad Zagreb stolce za gledalište… Ravnateljstvo Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja odobrava korištenje muzejskog atrija, a Grad i Turistička zajednica grada Zagreba odobravaju skromni budžet kojim Scena Amadeo uspijeva realizirati svoju prvu sezonu od 1. srpnja do 10. rujna 2000.
Svečano otvaranje nove zagrebačke ljetne scene bilo je 1. srpnja 2000. premijerom predstave „Vrhunska tajna – političko-špijunski SF“ u izvedbi autora teksta, kazališnog i filmskog glumca Božidara Oreškovića i prvaka HNK Zvonimira Zoričića. Prvi koncert bio je nastup pijaniste Nevena Frangeša i gitariste Elvisa Stanića. Prva službena fotografkinja Scene bila je nezaboravna Marija Braut.
Praizvedbe djela hrvatskih skladatelja
Izvođači, kazališne grupe i glazbenici s velikim entuzijazmom nastupaju na novoj sceni, a organizatori počinju shvaćati koliko je to zahtjevan posao, posebice zbog toga što je umjesto krova nad glavom otvoreno, ćudljivo nebo. Programski odbor Scene Amadeo postavlja uvjete vezane uz izvrsnost i kvalitetu izvođača; u kazališnom dijelu usmjerenje na male kazališne forme, a u glazbenom dijelu na jazz, klasičnu i etno glazbu te birane pop i rock programe. Postupno se Scena otvara i filmskim programima (Motovun u Zagrebu, Pula u Zagrebu), kazališnim programima za djecu (Mali Amadeo), formi Malih noćnih razgovora s istaknutim osobama iz svijeta kulture, politike i umjetnosti… Tu su i ciklus posvećen nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom Amadeoff Festival te program Tjedan Izraela u suradnji sa zagrebačkom Židovskom općinom.
Podsjećajući Zagrepčane da se u povijesni Amadeov teatar ponovno uselio scenski život, 14. lipnja 2001. na pročelju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici Scena Amadeo otkriva ploču s povijesnim zagrebačkim dvojezičnim nazivom s početka 19. stoljeća: Kazaliscna Vulicza – Theater Gasse.
Godine 2002. započinje ciklus praizvedbi djela hrvatskih skladatelja naručenih za Scenu. Realizirane su praizvedbe djela Stanka Horvata, Sande Majurec-Zanata, Berislava Šipuša, Sanje Drakulić, Olje Jelaska, Ivane Kiš, Mladena Tarbuka, Krešimira Seletkovića, Davora Bobića, Antuna Tomislava Šabana, Dubravka Palanovića, Ive Josipovića, Maka Murtića, Mateja Meštrovića i Borne Šercara.
Godine 2003. Hrvatski prirodoslovni muzej i Scena Amadeo obnavljaju zapušteni atrij Muzeja, prema zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radovčića, s dominantnom Kamenospisnom kartom Hrvatske, sastavljenom od 2500 kamenih pločica hrvatskog kamena prikupljenih in situ iz cijele Hrvatske. U dvorištu je postavljen i jedinstveni geološki stup, uređene su podna i bočna rasvjeta.
Godine 2017. Scena Amadeo višednevnim programom obilježava 80. godišnjicu rođenja Tomislava Gotovca / Antonija Lauera projekcijom njegovih kultnih filmova, okruglim stolom te izložbom fotografija Mie Vesovića vezanih za Gotovčev performans „Zagreb, volim te“ iz 1981. godine.
800 programa tijekom 25 godina
Neki projekti Scene Amadeo postali su tradicionalni, među kojima je izložbeni program pokrenut 2010. u spomen na prerano preminulu članicu Programskog odbora Scene, slikaricu i grafičarku Izabelu Šimunović, autoricu logotipa i vizualnog identiteta Scene. Od 2010. do danas svake godine Scena Amadeo i Hrvatski prirodoslovni muzej priređuju izložbe likovnih djela inspiriranih prirodoslovnom tematikom, a dosad su predstavljeni umjetnici: Izabela Šimunović, Vladimir Filakovac, Denis Krašković, Petar Dolić, Bane Milenković, Vatroslav Kuliš, Marija Ujević, Dominique Jurić, Dora Kovačević, Manuela Pauk, Ivona Jurić, Domagoj Rogina i Vida Meić. Jedan rad s izložbe svake godine doniran je Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Tradicionalna je i suradnja s Rotary Clubom Zagreb Kaptol, vezana za promociju najdugovječnije hrvatske humanitarne akcije „Korak u život“ – stipendiranje djece bez roditeljske skrbi koja upisom na fakultet ostaju bez državne novčane potpore. Od 2015. do danas realizirani su koncerti Arsena Dedića, Petrita Çekua i Zagrebačkih solista, Aljoše Jurinića, Mateja Meštrovića, Tonija Cetinskog, Drage Diklića, Stjepana Jimmyja Stanića… Svaki posjetitelj ovih koncerata dobio je originalnu grafiku Vatroslava Kuliša.
Arhiva Scene Amadeo govori o realizaciji gotovo 800 kazališnih, glazbenih, filmskih i multimedijalnih programa tijekom svojih 25 godina.
Jedan od teških udaraca bio je prestanak financiranja kazališnog programa 2015. godine. Radi radova na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, Scena se dva puta selila iz Demetrove ulice: prvi put u atrij Muzeja za umjetnost i obrt od 2006. do 2010., zatim u atrij Galerije Klovićevi dvori od 2020. do 2023.
Nakon dugogodišnje obnove i dogradnje vremešne Amadeove palače, ove se godine završavaju radovi na zgradi i novom stalnom postavu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, a njegova ravnateljica prof. dr. sc. Tatjana Vlahović pozvala je Scenu Amadeo da se vrati u uređeni, natkriveni muzejski atrij opremljen novom pozornicom, suvremenom scenskom rasvjetom i razglasom. Scena Amadeo za ovo je ljeto pripremila bogat glazbeni program, a nakon gotovo deset godina vraća se i kazališni program.
