Poziv na ceremoniju paljenja prve svijeće povodom židovskog blagdana Hanuka

Pozivamo vas da nam se pridružite u nedjelju, 28.11., u 17:30 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu gdje će se održati kratka ceremonija paljenja prve svijeće na velikoj menori (hanukiji) povodom početka osmodnevnog židovskog blagdana Hanuka. Postavljanje menore na glavnom gradskom trgu već više od deset godina organizira „Židovska organizacija Menora“ uz podršku Grada Zagreba.

Blagdan Hanuka ove se godine obilježava od 28. studenog do 6. prosinca.

Hanuka: „malo će svjetla otjerati mnogo tame“

I ove se godine, prigodno, blagdan Hanuka obilježava u doba pandemije kada je svijet utonuo u tamu mračnih misli te mu je više nego ikada potrebno svjetlo. „Malo će svjetlosti otjerati mnogo tame“, kažu naši mudraci.

Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana čije obilježavanje, prema židovskom kalendaru, počinje 25. kisleva, a priziva u sjećanje više od 2100 godina staru pobjedu vojno slabog, ali duhovno snažnog židovskog naroda nad moćnim snagama okrutnog neprijatelja koji je poharao Svetu zemlju i prijetio da će nju i njezin narod gurnuti u tamu. Bilo je to doba grčke vlasti, kada je helenistički kralj Antioh IV. Epifam zabranio pridržavanje čak i osnovnih židovskih vjerskih propisa i običaja, a Sveti se hram u Jeruzalemu koristio za štovanje Zeusa. Nakon pobune i trogodišnjih borbi (167. – 164. god. pr. n. e.) oslobođen je Jeruzalem, a Hram je trebalo očistiti od obilježja Zeusa i drugih grčkih bogova te ponovno posvetiti. Za tu je ceremoniju bila potrebna uljna svjetiljka – menora – u kojoj može biti samo čisto, posvećeno maslinovo ulje.

Međutim, obredno čistoga ulja, zapečaćenoga pečatom velikog svećenika, bilo je dostatno samo za jedan dan gorenja. No, dogodilo se je čudo te je ulje, dostatno za samo jedan dan gorenja, gorjelo osam dana. U spomen na to čudo, blagdan Hanuka se slavi osam dana tijekom kojih se svaki dan pali po jedna svijeća više.

Iz toga proizlazi i razlika između menore (tradicionalnog židovskog svijećnjaka koji ima ukupno sedam svijeća te hanukije (blagdanske, svečane menore) koja ima ukupno devet svijeća – „šamaš“ (svijeća kojom se tijekom Hanuke pale ostale svijeće) te po osam svijeća za svaki dan blagdana.

Običaji

S obzirom na to da je u vrijeme sirijsko-grčke okupacije učenje Tore bio zločin kažnjavan smrću, djeca su ipak potajno učila. Kad bi se pojavila ophodnja, pravili su se da se igraju sa zvrkom, pa se tako i danas, tijekom blagdana, igramo „dreidelom“. Zvrk, odnosno „dreidel“, ima četiri strane, a na svakoj po jedno hebrejsko slovo: nun, gimel, he, šin – što tvori rečenicu: Nes gdola haja šam („Veliko se čudo dogodilo tamo“). Time se prisjećamo čudesne pobjede malobrojnih pobunjenika nad moćnom vojskom i čuda ulja, ponavljamo priču o pobjedi svjetla nad tamom.

Običaj je i djeci darovati „gelt“ (novac). Taj lijepi običaj usrećuje mališane te doprinosi blagdanskom raspoloženju, a odraslima pruža priliku da svojim primjerom potaknu djecu na marljivo učenje i pomaganje drugima. Novac darujemo poslije paljenja menore, a djecu učimo da „cedaka“ (milodar) daju od dijela svog novca.

Na stolu se tih dana uobičajeno nalaze „sufganijot“ (blagdanske krafne) te „latkes“ (uštipci od krumpira).

Menore/hanukije na glavnim gradskim trgovima Običaj paljenja svijeća na glavnim gradskim trgovima započela je židovska organizacija Chabad Lubavich, a tradiciju su nastavili njezini izaslanici (emisari) diljem svijeta. Po dolasku rabina Pinchasa Zaklosa i njegove supruge Reizy u Hrvatsku, i Zagreb je prije više od 10 godina postao dio te prekrasne priče o svjetlu.