Ovaj rođeni Varaždinac, za gradonačelnika Zagreba bio je izabran dva puta. Za njegova prva mandata Hrvatska i Zagreb doživjeli su velike promjene nakon raspada Austro-ugarske monarhije. Za vrijeme drugog mandata, otvorena je tržnica Dolac te puštena rad klaonica. No zanimljivo je to da je gradonačelnik Srkulj napisao turistički vodič po Zagrebu, prvi takve vrste.

Napisao: Branimir Špoljarić
Foto: Arhiv MGZ

Gradonačelnik Stjepan Srkulj rođen je u Varaždinu 1869. godine, a po profesiji je bio povjesničar i doktor znanosti. Za gradonačelnika je izabran prvi put 20. rujna 1917. i ostaje na tom mjestu do 20. listopada 1919. kako bi ponovno bio biran za to mjesto 1928. te bio gradonačelnik do 1934. 

Za njegova prva mandata Zagreb i cijela Hrvatska doživjeli su velike promjene. Bilo je to vrijeme raspada Austro-ugarske monarhije, stvaranje nove države, svršetak Prvog svjetskog rata, bila je to prekretnica u sveko likom životu kako političkom tako i gospodarskom, a i ideološkom. Iako je Srkulj bio sklon ideji stvaranja nove države, ubrzo je bio razočaran kao i većina Hrvata u novu tvorevinu što je rezultiralo velikim nemirima, štrajkovima. Tako je odmah nakon 1. prosinca 1918., kad je regent Aleksandar Karađorđević proglasio Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, na Jelačićevom trgu, došlo do spontanih demonstracija 5. prosinca na kojima je izraženo nezadovoljstvo novostvorenim državnim sta njem i socijalnim prilikama. U sukobu pripadnika bivših domobranskih jednica s jedne i žandara s druge strane bio je veliki broj mrtvih i ranjenih, a po hitnom postupku rasformirane su domobranske pukovnije te Hrvatska ostaje bez svoje vojske. Udarac na gospodarstvo bilo je žigosanje i markiranje austro-ugarske krune koja je ostala u platnom prometu, pri čemu je odbijeno 20% vrijednosti za sve novčanice, kako bi istodobno bio utvrđen nevjerojatno nepovoljan paritet razmjene krune i dinara – 4:1! 

Umjesto prosperiteta koji se očekivao nakon svršetka velikog rata dolazi do svekolikog osiromašenja, a o razvitku grada i gradnji nema ni govora. Zagreb se naseljava, a postoji manjak stambenog prostora. Izbjeglice iz Istre, s otoka i iz Zadra, koje su velikosrpski političari predali Italiji, smještene su u barake nedaleko srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici. Zagrebom se šepure solunski borci među kojima su i Vijetnamci koji su bili pomoćne čete francuske vojske, smješteni također u barake pokraj stare ciglane. Zato su Zagrepčani taj dio počeli nazivati „Kinesko“. Što zbog izbjeglica, što zbog velikog doseljavanja s istoka novostvorene države, kao posljedica rata Zagreb je u samo dvije godine izgubio svoj dotada poznati „štih“ srednjoeuropskog grada. No usprkos nazadovanju i velikoj neimaštini prouzrokovanoj velikosrpskom diktaturom Zagreb dobiva za vrijeme gradonačelnika Stjepana Srkulja nekoliko visokoškolskih ustanova. Otvoren je Medicinski fakultet, uređeni su Anatomski, Fiziološki, Morfološko-biološki i Medicinsko-kemijski zavod. Slijede Viso-ka tehnička, Visoka veterinarska i Visoka trgovačka škola, a u školskoj godini 1919./20. Šumarska akademija prerasta u Gospodarsko-šumarski fakultet. 

Za drugog mandata Stjepana Srkulja Zagreb već ima preko 180 000 stanovnika. budući da mu je prethodnik, gradonačelnik Vjekoslav Heinzel bio vrlo agilan, nije bilo teško Srkuljunastaviti njegov rad. Prvorazredni je događaj otvaranje tržnice na Dolcu, koja je danas postala i gradska turistička atrakcija. Slije di puštanje u rad klaonice u današnjoj Heinzelovoj ulici. Bile su to dvije najsavršenije i najmodernije ustanove onog vremena u Europi. Od komunalnih radova valja izdvojiti odvodni kanal Zagreb-Ivanja Reka, tu su nadvožnjaci u Savskoj i Selskoj cesti, proširuje se električna centrala, vodovodni rezervoar na Lašćini, ruši se stara bolnica na početku Ilice i niču nove višekatnice, te gradi se škola u Selskoj. Uglavnom u Zagrebu se osjeća se novi život i gradnjom novih privatnih kuća, a grad se pobrinuo da za svoje potrebe od privatnika otkupi dva značajna kulturno-povijesna spomenika – Pongratzovu palaču u Visokoj i Rauchovu palaču u Matoševoj ulici u kojoj se danas nalazi Hrvatski povijesni muzej. 

I još jedna zanimljivost o gradonačelniku Stjepanu Srkulju. U svom drugom mandatu od 1928. do 1934. napisao je vodič po Zagrebu, vrlo ukusno opremljenu knjižicu, prvu takve vrste, koja je izdana na tri svjetska jezika: nje-mačkom, engleskom i francuskom. Za Srkulja se može reći da je bio uspješan organizator gradske uprave, ali i propagator svoga grada kojem je bio na čelu.