Otkrićem portreta najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna potvrđuje se kontinuirana međunarodna suradnja znanstvenika i stručnjaka koja je rezultirala još jednim iznimnim rezultatom.
Pregledavajući predmete u digitalnoj arhivi Zbirke slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt, ugledni povjesničar umjetnosti Ferdinand Šerbelj, dugogodišnji kustos pri Narodnoj galeriji Slovenije naišao je na neprocjenjiv nalaz – do sada potpuno nepoznati portret najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna.
Minijaturu koja se čuva u Zbirci slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt nastalu u prvoj polovini 19. stoljeća nazvanu „Portret plavokosog muškarca“ Šerbelj je prepoznao kao portret velikog slovenskog pjesnika Franca Prešerna.
Identificirao ju je prema poznatom Prešernovom portretu iz 1850. godine koju je naslikao Franz Kurz Goldenstein, a koji se čuva u Gorenjskom muzeju u Kranju. Posebno je važno istaknuti zanimljivost da je, prema dosadašnjim argumentima, minijatura koja se čuva u fundusu zbirke slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt, poslužila i kao predložak tom do sad jedinom poznatom portretu Franca Prešerna. Vjeruje se kako je upravo ova minijatura njegov najraniji portret, te da je vjerojatno nastao još za pjesnikova života – znači prije 1849.
Prema nalazima ovog cijenjenog povjesničara umjetnosti riječ je o kvalitetnijem portretu najvažnije osobe slovenskog pjesništva 19. stoljeća koji stoga ima i veliku kulturno-povijesnu važnost ne samo za slovensku već i za Europsku kulturnu povijest. Dr. Šerbelj ističe kako su se ovim nalazom znatno približili autentičnom Prešernovom liku koji se poklapa s opisom njegova izgleda koji je ostavila pjesnikova sestra opisavši ga kao „muškarca sivih očiju i svjetlije kose“.
Kako je Prešeren stvarno izgledao kontroverza je koja traje još od njegove smrti. Naime, spomenuti Prešernov, dosad najpoznatiji, portret kojeg je naslikao slikar Franz Kurz Goldenstein nastao je tek godinu dana nakon njegove smrti. Umjetnik ga je naslikao po sjećanju nakon što nekoliko godina nije vidio Prešerna, ističe Šerbelj te dodaje: “Ovim nalazom približili smo se Prešernovoj pravoj slici u njegovim najkreativnijim godinama”.
Ovim otkrićem potvrđuje se kontinuirana međunarodna suradnja znanstvenika i stručnjaka koja je rezultirala još jednim iznimnim rezultatom. Digitalizacija zbirki Muzeja za umjetnost i obrt time je pridonijela bržoj produkciji znanstvenih otkrića kojima se prate kulturno- umjetnički odnosi Slovenije i Hrvatske.
