Kad čujete pjesmu „Mi smo refren grada“, znate da mi „radijskoj priči dajemo štih i note voljenog velegrada“, a u pjesmu „Pali Sljeme“ kao da se prelila naša svakodnevnica u eteru „od prognoze, zatvorene ceste, bespravne gradnje do zelene sadnje“
Napisala: Vesna Jurić-Rukavina
Radio Sljeme, najzagrebačkiji radio, sastavnica je Hrvatskoga radija. Mi smo sljednici Radio stanice Zagreb koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe. Temeljesu nam postavili osnivači – Radio klub Zagreb, na čelu s fizičarem Otonom Kučerom. Prvo emitiranjena Trgu sv. Marka 9 počelo je himnom „Lijepa naša“koju je odsvirao Krsto Odak, a ravnatelj dr. Ivo Stern i spikerica Božena Begović najavili su početak rada. Dakle, riječi „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“ simbol su početka rada i Radio Sljemena.
Naša adresa je od 1995. na Prisavlju 3, na četvrtomkatu zgrade HRT-a s pogledom na Medvednicu.Ponekad nam je dovoljan samo pogled kroz prozor da vidimo stanje u prometu na Slavonskoj, kako izgleda Sljeme, dimi li se negdje a ne bi trebalo ili pada li kiša. A tako smo provirivali s prozora i na prijašnjim adresama: Jurišićevoj 4 i Šubićevoj 20. Bili smo i u Vlaškoj 116, gdje se rodila ideja o imenu radija. Jedan od prijedloga bio je Radio Sava, ali, prema riječima spikerice Vesne Hartl Prpić, „Sava teče, asocira na prolaznost i netko je predložio Sljeme, vrh Medvednice, koji je ujedno i simbol Zagreba“. Voljela bih kad bi postojala spomen-ploča na pročelju Vlaške 116, ipak je Radio Sljeme prva lokalna postaja namijenjena Zagrebu i njegovim stanovnicima, ali i jedna od prvih lokalnih radiopostaja uopće.
Počeli smo s emitiranjem programa 17. travnja 1953. na radijskom valu 202,1, a od 15. svibnja iste godinepod imenom Radio Sljeme. Dnevno trajanje programa u početku je bilo četiri sata. Prve emisije bile su „Kroz Zagreb“, „Muzika – želje slušalaca“, „Mali oglasnik“ i dr. U Zagrebu je tada bilo više od 350.000 stanovnika.
Uz građane u lošim i dobrim vremenima
Postoje razdoblja koja su bitno utjecala na programRadio Sljemena. To se dogodilo i 1964., kad je Zagreb pogodila najveća poplava u njegovoj povijesti. Radio Sljeme dao je prve obavijesti o opasnosti od poplave u popodnevnim satima i pozvao vlasnike traktora, kamiona, buldožera i druge mehanizacije da se stave na raspolaganje, a 25. listopada u 23 sati i 35 minuta prvi put se uključujemo u Radio Zagreb. Novinari su radili danonoćno i izvještavali, snimali priloge, reportaže i s lica mjesta iz sata u sat javljali informacije o borbi s vodenom stihijom.
U našoj fonoteci, tj. Odjelu fonogradiva, audio-dokumentaciji Hrvatskoga radija, pripremajućirubriku „Rikverc“ u sklopu emisije „Kužimo Zagreb“, koja je emitirana uoči rođendana Radio Sljemena, otkrila sam u suradnji s kolegicom Tamarom Bregeš i sačuvane tonske zapise iz 1964.godine. Svjedočanstva su to o sudbini ljudi i grada, ali i dokaz o važnosti radija kao medija.
Godine 1986. počeli smo emitirati 12-satni program, od 7 do 19 sati. Tada počinje i telefonsko uključivanje slušatelja, najčešće u emisiji „Dnevni događaji i teme“ koja se bavila aktualnom problematikom, ponajviše komunalnom. Prekretnica u pokazivanju novinarskih snaga i kvalitete programa Radio Sljemena bila je 1987. uoči Univerzijade i tijekom nje. Program je obilovao informacijama i reportažama, ali i izravnim javljanjima o brojnimkomunalnim i građevinskim radovima, a zatim i sa sportskih borilišta.
Čini se da su javljanja uživo odredila novi smjer programa. Osamdesetih je godina Duško Radić „gurnuo mikrofon u lonac“ – osmislio je, uređivao ivodio prvi gastronomski vodič u hrvatskom medijskom prostoru. Kuhali su s njim sjajni kuhari iz Zagreba, pa čak i iz Pariza, a slušatelji su pogađali prema zvuku pripremanja hrane o kojem je jelu riječ.Emisija „Kućni ljubimci“ iz 1986., koju je osmislio Mario Mihaljević uz stručnu pomoć veterinaraVladimira Peze, prva je takva emisija u hrvatskom medijskom prostoru, a živi i danas. Na Radio Sljemenu je začeta i emisija uživo „Zaštitapotrošača“, koju sam početkom 90-ih osmislila ipočela raditi s inspektorima na terenu i javnozdravstvenim djelatnicima: u trgovinama smo provjeravali cijene i procjenjivali zdravstvenu ispravnost namirnica. Emisija i danas živi pod imenom „9,99“. Gordana Zuccon patentirala je s prof. dr. Metelkom emisiju o zdravlju „Bez šećera, molim“. I danas otvaramo „Sljemensku ordinaciju“ srijedom.
Rat je promijenio i radijski život. Marina Mučalo i Mario Mihaljević tijekom 1991. i 1992. realizirali su emisiju „S domovinskih bojišta“ s braniteljima na prvoj crti obrane, zajedno se terenskim tehničarimaHrvatskoga radija. Emitirale su se i emisije „Šesta kolona“ Sonje Šarunić i „Glas misli“ Voje Šiljka, emisija „Zagrebu s ljubavlju dok Zagreb spava“ koju sam uređivala i vodila s Tonijem Glowatzkim, te poseban projekt „Glazbom za branitelje“ Bahrije Golubovića s koncertima iz bolnica u kojima su bili naši ranjeni branitelji. Radio Sljeme je 1995. osnovalo Hrvatski radio Okučani, a zatim i Radio Slunj.
Za vrijeme raketiranja Zagreba 1995. reporterka Sandra Leskovar uživo se s tehničarom Davorom Iljadicom javljala ispred HNK, iz Klaićeve, Vlaške i Draškovićeve. Kad je 1994. eksplodiralo vojno skladište u Dubokom Jarku u blizini Sesveta, Zvonko Šeb otišao je na teren, a meni je tadašnji urednik Mladen Kušec rekao: „Ideš u studio u Šubićevu, pa dok traje“. Tonski realizator Mario Božić i ja odradili smo 13 sati govornog programa, spajali smo ljude, pronašli dijete koje je odlutalo iz Sesveta do Črnomerca…
Devedesetih je godina glavni urednik Radio Sljemena bio Tomislav Radić koji je brendiraoSljeme kao radiopostaju koja je pratila baš sve, pa i nacionalnu politiku. Koliko je bilo važno da se osluškuje bilo grada, toliko je bilo važno i da novinari Radio Sljemena izvješćuju iz Sabora i Vlade RH. Radić je inicirao i izravni prijenos s Trga bana Jelačića tijekom vraćanja spomenika banu Jelačiću, a izravno se u eter javljao Zlatan Skalicki. Još jedan veliki radijski izazov početkom 90-ih bio je prijenos procesije od katedrale do Markova trga i Kamenitih vrata, u moru sa desetak tisuća ljudi. U to vrijeme se uz brojne gradske teme u posebnim emisijama sustavno počeo pratiti i rad Zagrebačke nadbiskupije.
Furt u želji da ljudi upoznaju svoj grad
Gradske teme su naša svakodnevnica od jutra do mraka, pa i posebni razgovori s gradonačelnicima. Alina Vrkljan je objavila prvi s Borisom Buzančićem, Marina Mučalo preuzela je Mladena Vedriša i Branka Mikšu, ja sam nastavila s Mikšom, pa s gradonačelnicom Marinom Matulović Dropulić,zatim dolaze na vrući stolac Josip Kregar, Milan Bandić i Vlasta Pavić, pa ponovno Bandić s kojim razgovore nastavlja Ivan Hlupić koji zatim preuzima Tomislava Tomaševića. Dakle, od emisija „Kako vlada gradska vlada“, „Zagrebačkih razgovora“, „Sto na sat s gradonačelnikom“ do „Zagrebi po Zagrebu“.
I danas se u 10 sati sluša „Zagrebački vremeplov“. Emisiju je uveo Branimir Špoljarić 1994. pod nazivom „Zagreb je najlepši“. Petnaest godina pisao je i snimao crtice o zagrebačkim ulicama i ljudima čija imena nose. Nakon njega tu emisiju uređuje Živko Prodanović, zatim ja, a zadnjih gotovo desetak godina nastavlja sa svojim tekstovima Miroslav Šašić.
Mi Sljemenaši furt smo u želji da ljudi znaju i upoznaju svoj grad, pa u tom ciklusu izdvajam sjajnu emisiju Sandre Leskovar, Branimira Špoljarića i Eliane Čandrlić „Skreni ravno“, koja se emitirala uživo. Lijevo-desno ulicama, pa pogodi gdje smo. To je prva emisija koja se emitirala u pokretu. Još su neke emisije vrijedne spomena: „Ulicama kružim, ne bih li se sreo“ Voje Šiljka, „Bok, Purgeri“ Zvonka Šeba koji je posebno njegovao taj zagrebački štih.Puno je emisija i autora na tu temu, primjerice, „O Zagrebu zbore dvije Dore“ Dore File Butković i Doroteje Brljak. Danas je popularna emisija „Purgeraj“ Tanje Baran koja je ove godine osvojila „Večernjakovu ružu“. A lani se rodio i „Cener“,brzinski kviz o Zagrebu, koji je patentirala Nevenka Rodić-Erdelja.
Volimo govoriti zagrebački, ali morali smo se prilagoditi i hrvatskom standardnom jeziku. Tri desetljeća emitiramo emisiju „Hrvatski naš svagdašnji“, koju su osmislili Ivo Dulčić, Vjekoslav Mahovlić i Stjepan Težak. Posebno njegujemokajkavski u „Kajkavijani“ – otprije više od dvadeset godina Tanja Baran, a poslije Ana Lacković Varga stalno brinu za domaću reč i život kajkavskog duha Zagreba i okolice.
U dugovječne emisije ubraja se i emisija „Hvaljen Isus i Marija“ iz 1994., jutarnje duhovno razmatranje, poticaj i ohrabrenje. Do emisije je došlo na inicijativu nekoliko zagrebačkih svećenika, a don Luka Depolo je izložio plan. Uz brojne svećenike i redovnike, jedan dan u tjednu su imali i kardinal Franjo Kuharić, biskupi Vlado Košić i Ivan Šaško, pater Vjenceslav Mihetec, fra Maksimilina Herceg, otac Anto Gavrić, brojni vodeći teolozi i duhovnici. Emisija je prekinuta 2012., pa vraćena 2016. Snadbiskupom Franjom Kuharićem uredila sam i vodila devet emisija „Bog je ljubav“, uživo iz njegovog doma na Kaptolu, uz uključivanje slušatelja. Mislim da je bio svjetski fenomen da jedan kardinal na taj način komunicira s javnosti.
Neke novinarske ideje postale su veliki projekti. Na primjer, emisija „Zagrebački naj, naj“ Ane Marije Šnajder, pokrenula je cijeli grad i u njoj su slušatelji prijavili više od sedam tisuća predmeta povezanih sa Zagrebom. Više od tisuću predmeta izloženo je na izložbi u prosincu 1994. u Etnografskome muzeju, a brojni predmeti darovani su gradskim muzejima.
Radio Sljeme ostat će zapamćeno i po organizaciji medijskog praćenja dvaju posjeta pape Ivana Pavla II. te Benedikta XVI. Ti događaji tražili su angažman cijele redakcije. Izuzetna predanost poslu potvrđena je i od početka medijskog praćenja Snježne kraljice, na inicijativu Nataše Mikas, a kasnije je preuzela Ivana Radaljac Krušlin. Utrke su se pratile uživo,uoči i za vrijeme održavanja, a Zagrepčani su bili informirani od cijene čaja do polazaka autobusa na Sljeme.
Novinar Radio Sljemena Ivan Hlupić za doprinos zaštiti okoliša i uređenju grada projektom „Svi na zeleno“ dobio je Nagradu grada Zagreba. Projekt je obuhvatio niz ekološko-edukativnih akcija: čišćenjeMedvednice, radionice za djecu na Bundeku…
Zatim se 22. ožujka 2020. ujutro u 6.24 dogodio potres. Za vrijeme prvih udara radila je Ivana Radaljac Krušlin. Iz minute u minutu informirala je građane, iz srca, kako to radi i inače. I ona je dobitnica „Večernjakove ruže“. S posljedicamapotresa živimo i danas, pokušavamo pomoći slušateljima, gradu. Tadašnja glavna urednica Tanja Baran rekla je da moramo imati stalnu emisiju – prvaemisija „Obnavljamo Zagreb zajedno“ bila je posvećena Medicinskom fakultetu, budući da su bolnice bile tema i zbog pandemije, a potres je pojedine zgrade potpuno izbacio iz upotrebe. Kroz tu emisiju postalo je jasno da moramo pomagati ljudima na sve načine.
Glazba i vijesti u puni sat i deset minuta
Naš grad prepun je kulturnih događanja, pa tako i program Radio Sljemena. Dubravko Merlić borio se za kulturu čitanja knjiga u „Antikvarijatu“ i „Ručici“, vodiču koji su potpisali i Duško Radić, Olga Vujović i Nevena Saraga. Danas kreiramo sve informacije o kulturnim događanjima kroz „Pozivnicu“ i „Muzu“.S obzirom na to što se čuva kao tonski zapis u fonoteci, čini se da nitko iz svijeta zagrebačke, ali i svjetske kulture nije bio u Zagrebu, a da nije bio na Radio Sljemenu. Posebno vrijedna emisija bila je „Klasična večer zagrebačkih šišmiša“, autora i voditelja Zlatka Mađara. Za ljubitelje klasične glazbe prava poslastica nakon emisije „Glazbeni Zagreb“Jagode Martinčević i Mladena Raukara.
U redakciji Radio Sljemena prodefilirala su sjajna imena iz svijeta književnosti. Iz brojnih naših emisija nastale su knjige, a unutar kuće i kroz Odjel drame i Dokumentarne sadržaje HTV-a dali smo snažna novinarska imena.
Zagrebačka duša je potpunija i ljepša s voditeljimaRadio Sljemena. Svi smo prošli programske šihte, reporterske. Ujutro, nekad u pet sati, spreman si govoriti, a sad se Zagreb budi s nama u šest. Nismo ni kavu stigli popiti, ali za slušatelje uvijek imamo lijepu riječ i osmijeh. Sanja Brajković, Ana Lacković Varga čim progovore osvajaju srca, Nevenka Rodić Erdelja je smirena, Ivana Radaljac Krušlin i Anamarija Knezović Kaurić poduzetne i uvijek spremne za informiranje, osvajači etera na svoj su način Ivan Fedor i Minja Miljenko Cvitković, čovjek velikog srca.
Sanja je u svoje dvije pjesme za 70. obljetnicu ispisala baš sve o ljubavi Radio Sljemena i naših slušatelja. Pa kad na 88,1 megahertza čujete pjesmu „Mi smo refren grada“, koju je uglazbio Željko Barb, znate da mi „radijskoj priči dajemo štih i note voljenog velegrada“, a u pjesmu „Pali Sljeme“, koju je uglazbio Maro Market, kao da se prelila naša svakodnevnica u eteru: „od prognoze, zatvorene ceste, bespravne gradnje do zelene sadnje“ ili „kad je frka il’ se slavi, kad zabiju dečki Plavi… Uvijek je na startu prva liga glazbenjaka, novinarskihčarobnjaka…“
Vijesti u puni sat i deset minuta obilježje su Radio Sljemena, kao i Zagrebački dnevnik te na polovici dana „Aktualno u Zagrebu“.
No, pravi identitet Radio Sljemena je glazba. Emitiramo aktualne hitove, ali i one iz 50-ih i 60-ih, sve žanrove od šlagera do rocka. Svi zagrebački pjevači, sastavi, izvođači, glazbenici redovito se mogu čuti u programu. Slušatelje su osvojile nekoć emisije Borisa Ciglenečkog „Gost urednik“ te „Radiopozornica“, zatim „Glazbena kutijica“ Maje Mihaljević. Danas emitiramo „Sviram ti priču“, pjesme po izboru slušatelja.
Jedva čekam da se digitalizira naša tonska građa, kako bi nepregledno blago postalo dostupno kao kulturno javno dobro.
Sedamdeseti rođendan na Zrinjevcu
Sedamdeseti rođendan proslavili smo sa sugrađanimana Zrinjevcu. Emitirali smo četverosatni izravni radijski prijenos. To je nezaboravno, gledamo se oči u oči s našim slušateljima, uz osmijeh, zajedno pjevamo i plešemo. Tada je nastala i milenijska fotografija, a druženju građana s bivšim i sadašnjim novinarima te urednicima slavnih sljemenskih emisija na Zrinjevcu su se pridružili i čelni ljudi grada te brojne poznate osobe.
Na Dan grada Zagreba i zaštitnice Majke Božje od Kamenitih vrata, Radio Sljeme je dobilo Nagradu grada Zagreba. Urednica dr. sc. Tanja Baran tada je istaknula „da je grad Zagreb Radio Sljemenu brend, ali i da je Radio Sljeme brend Zagreba“. Ovo najviše gradsko priznanje Radio Sljeme prvi je put dobilo 1995.
