Napisala: Nada Premerl
Foto: MGZ
1950. Miroslav Krleža osniva u Zagrebu Jugoslavenski leksikografski zavod, od 1992. Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.
1951. Grupa EXAT 51 (kratica za Eksperimentalni atelje) skupina je slikara i arhitekata, koja je djelovala u Zagrebu. Krajem 1951. objavljuje svoj program na godišnjem plenumu ULUPUH-a. Zalažu se za legitimnost apstraktne umjetnosti i sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva. Prekidaju s praksom socijalističkog realizma.
1952. Hrvatski kipar Ivan Meštrović darovao je hrvatskom narodu obiteljsku kuću s atelijerom u Zagrebu (danas Atelijer Meštrović u Mletačkoj 8) i obiteljsku vilu s atelijerom u Splitu (danas Galerija Meštrović). Tom prilikom darovao je i umjetnička djela koja su temelj fundusa spomenutih muzeja.
• Započela gradnja Dinamovog stadiona u Maksimiru, prema projektu arhitekta Vladimira Turine. U prvoj fazi dovršene su atletska staza i zapadna tribina; sjeverna tribina podignuta je 1955.
• U tvornici RIZ (Radio industrija Zagreb) počinje se serijski proizvoditi prvi radioodašiljač “Učka”, a 1959. RIZ daje na tržište prvi TV-prijemnik.
1952. – 1963. Većeslav Holjevac je predsjednik Gradskog NO Zagreba. Taj legendarni zagrebački gradonačelnik donio je za Zagreb povijesnu odluku: prešavši Savu, proširio je Zagreb na ravnicu južno od rijeke, gdje se grade prva stambena naselja – Savski gaj, Trnsko i Siget. Jedna od najvažnijih zadaća bila je izgradnja novog Zagrebačkog velesajma, tijekom Holjevčeva mandata izgrađena je nova gradska vijećnica, mnoge prometnice, suvremeni automobilski most preko Save, podignute brojne zgrade, Filozofski i Elektrotehnički fakultet, domovi zdravlja, otvoreni mnogi novi industrijski pogoni, započeta gradnja sljemenske žičare.
1953. Tkalčićeva i Kožarska ulica zaštićene su kao urbanističke cjeline s izrazitim ambijentalnim vrijednostima; bila je to prva spomenička zaštita povijesne jezgre Zagreba.
1953., 31. ožujka, obavljen je popis stanovništva. Zagreb ima 350.829 stanovnika.
• Utemeljen je komorni ansambl Zagrebački solisti, pod ravnanjem maestra Antonia Janigra.
1953., 13. studenoga, održan prvi Festival zabavne glazbe, danas Zagrebfest.
• Osnovano Zagrebačko dramsko kazalište (ZDK), sadašnje ime Dramsko kazalište Gavella nosi od 1970.
• U izdanju Vjesnika počinje redovito izlaziti ženska revija Svijet. Taj časopis počinje redovito pratiti domaća modna događanja i obrtničke revije.
1955. evidentirano je 126 tvorničkih pogona u Zagrebu, u kojima je zaposleno 57.000 radnika, a ukupno je u gradu zaposleno 120.000 ljudi.
1955., 29. prosinca, praizvedena je u HNK “Glorija” Ranka Marinkovića, u režiji Bojana Stupice; u glavnoj ulozi nastupila je Mira Stupica.
1956., 28. svibnja, gostuje u zagrebačkom HNK Moskovski hudožestveni akademski teatar s predstavom “Tri sestre” A. P. Čehova.
• Izgrađen je, zalaganjem gradonačelnika Holjevca, novi Zagrebački velesajam na velikom prostoru južno od Save.
• Započeo je eksperimentalni televizijski program; 15. svibnja proradio je tv-odašiljač na Sljemenu.
• U Zagrebfilmu nastao je prvi studio za crtani film.
1957. u zagrebačkom HNK gostuje Shakespearovo kazalište s predstavom “Titus Andronicus”. U glavnim ulogama: Laurence Olivier i Vivien Leigh.
• Jedna od najpoznatijih zagrebačkih majstora frizera, Vesna Kincl-Murtić, osvojila je prvu nagradu Europe, a godinu dana kasnije prvu nagradu na svjetskom prvenstvu u Parizu za češljanje večernje frizure.
1958. otvorena zgrada Gradske vijećnice u Ulici proleterskih brigada (danas Ulica grada Vukovara). Izgrađena je prema projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića.
• U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvorena je izložba poznatog britanskog kipara Henryja Moora.
1958. otvoreno Zimsko plivalište Mladost (na Trgu sportova).
1959., 2. rujna, svečano je otvorena nova Zračna luka na Plesu kraj Velike Gorice.
• Vibrafonist, bubnjar i skladatelj Boško Petrović utemeljuje Zagrebački jazz kvartet.
• Izgrađen je neboder u Ilici 1a, prema projektu arhitekata Slobodana Jovičića, Ive Žuljevića i Josipa Hitila.
• Izgrađen je Most slobode, koji preko istočnih trgova Zelene potkove i zgrade Glavnoga kolodvora povezuje stari i Novi Zagreb; projektant je inž. Krunoslav Tonković.
1961., od 17. do 24. svibnja, održan je u Zagrebu Prvi međunarodni festival suvremene muzike, koji od tada postaje redovita bienalna manifestacija – Muzički bienale.
Foto D. Rendulić
1961. u Galeriji suvremene umjetnosti priređena je prva međunarodna izložba apstraktne umjetnosti Nove tendencije. Na pet manifestacija, održanih od 1961. do 1973., Galerija je okupljala mnoge istaknute umjetnike i teoretičare, kao što je, primjerice, Umberto Ecco. Tih godina Zagreb je živio životom značajnog međunarodnog likovnog središta.
1962. zagrebačkom filmskom majstoru Dušanu Vukotiću dodijeljena je najviša nagrada Američke filmske akademije – Oscar za crtani film “Surogat”.
• U Galeriji suvremene umjetnosti na Katarinskom trgu otvorene su čak dvije izložbe Pabla Picassa (1962. i 1967.), u organizaciji Galerie Louise Leiris iz Pariza.
• dovršen je stadion Nogometnog kluba Dinamo, prema projektu arh. Vladimira Turine, uza suradnju arh. Franje Neidhardta i inž. Eugena Ehrlicha.
1963., 14. siječnja, osnovan je Tehnički muzej u zgradi starog Velesajma (arh. Marijan Haberle, 1949.) na Savskoj cesti, gdje se i danas nalazi.
1963., 27. srpnja, svečano je puštena u pogon žičara Sljeme, izvedena kao dvoužetna osobna kabinska žičara na duljini trase četiri kilometra.
1964., 29. ožujka, osnovano Satiričko kazalište Jazavac, od 1994. pod imenom Kerempuh. Osnivač i dramaturg kazališta je Fadil Hadžić.
1964., 25./26. listopada, katastrofalna poplava grada Zagreba. Rijeka Sava prelila se silovito, bujica se valjala niza Savsku cestu. Krovovi trnjanskih prizemnica jedva su virili iz vode. Preplavljeno je šest tisuća hektara naseljenog područja (Trešnjevka, Trnje, Peščenica, Novi Zagreb) u kojem je živjelo 183.000 stanovnika. U hladnoj i mutnoj vodi smrt je našlo 17 ljudi. Deseci tisuća građana napustili su svoje domove. Gradonačelnik Zagreba bio je Pero Pirker; pod njegovim rukovodstvom izgrađeno je 1965. nekoliko privremenih naselja, popularno nazvanih “Pirker burg”, najpoznatija su Retkovec i Botinec, koja i danas egzistiraju.
1965. raspisan je natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja Tkalčićeve ulice.
1965., 2. lipnja, kardinal Franjo Šeper, zagrebački nadbiskup, izdao je dekret o osnivanju župe Sv. Pavla apostola u naselju Retkovec. Za župnika je postavljen vlč. Željko Jurak koji je preuzeo kuću u Ulici prosinačkih žrtava, u kojoj će biti crkva i stan za svećenika.
1967. u Zagrebu je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, čime počinje otvorena borba Hrvata protiv jugoslavenskog unitarizma.
• Nogometni klub Dinamo osvaja Kup velesajamskih gradova (kasnije Kup UEFA, danas Europska liga).
1968., 19. siječnja, u Teatru ITD premijerno je izvedena predstava “Stilske vježbe” Raymonda Queneaua, u režiji Tomislava Radića i prijevodu Tonka Maroevića. Glumci Pero Kvrgić i Mia Oremović, nakon dvije godine u zamjeni do danas Lela Margetić. Godine 2008. predstava “Stilske vježbe” ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najdugovječnija predstava na svijetu s istom glumačkom postavom.
1970. snimljen je film “Tko pjeva zlo ne misli”, prema Dnevniku malog Perice zagrebačkog pjesnika i pripovjedača Vjekoslava Majera, koji govori o međuratnom zagrebačkom društvu. Film je režirao Krešimir Golik, a glavne uloge tumače: Relja Bašić, Mia Oremović, Franjo Majetić, Mirjana Bohanec.
1970., 11. srpnja, umro je Većeslav Holjevac, izuzetno zaslužan gradonačelnik Zagreba.
1971., 7. svibnja, na Trgu Republike (Trg bana Jelačića) održan je veliki miting na kojem se hrvatsko političko vodstvo jasno odredilo za društveni i demokratski preobražaj Hrvatske.
• Pučanstvo Zagreba u posljednjih se dvadesetak godina udvostručilo, pa je pred kraj 1971. Zagreb imao 735.000 stanovnika.
• Započela je gradnja crkve Uzvišenja Sv. Križa u Sigetu, prema projektu arhitekata Matije Salaja i Emila Seršića. Bila je to jedna od malobrojnih novih crkvi, građenih u razdoblju socijalizma.
1973., 23. prosinca, otvorena je novoizgrađena Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”; projektanti: Marijan Haberle, Minka Jurković i Tanja Zdvorak.
1973. otvoren je Most mladosti, u produžetku Držićeve ulice.
1974. osnovana je neovisna glumačka družina Teatar u gostima, pod umjetničkim vodstvom Relje Bašića.
• Izgrađena je zagrebačka petlja (Slavonska avenija – Avenija M. Držića) koja je odvojila gradski promet od međugradskoga.
1975. na pedesetak fakultetskih i visokoškolskih ustanova Zagrebačkog sveučilišta studira otprilike 40.000 studenata.
• Prema projektu arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića, sagrađen je poslovni toranj Zagrepčanka.
• Zagreb ima 94 osnovne škole.
1979., 21. prosinca, osnovana je stalna radna zajednica samostalnih glazbenih umjetnika Zagrebački solisti.
1981. uz obnovljeni željeznički i kolni most na zapadnom prijelazu preko Save izgrađen je novi Jadranski most kojim se cestovni promet upućuje prema Karlovcu i dalje, na jadransku obalu.
1983., 15. svibnja, posvećena je nova velika župna crkva Sv. Križa u Sigetu. Projektanti Emil Seršić i Matija Salaj. Gradnja crkve započela je 1971.
1983. nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić imenovan je kardinalom Katoličke crkve.
1984. u Muzejsko-galerijskom centru na Jezuitskom trgu otvorena je značajna izložba “Drevna kineska kultura”. Izložbu je od 3. rujna do zatvaranja, 3. prosinca, posjetilo 450.000 posjetitelja. Ovom izložbom tadašnji ravnatelj Galerijskog centra, Ante Sorić, otvorio je, među ostalim, novi poticaj za organizirane turističke posjete velikih izložbi. Muzejski prostor postao je 80-ih godina izložbeni poligon za sve velike izložbe i projekte, trend za tadašnje posjetitelje grada.
1985. otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt velika kulturno-povijesna izložba “Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.”. Ovom izložbom započet je niz velikih kulturoloških izložbenih projekata. Izložbu su zajednički realizirali Hrvatski povijesni muzej, Muzej grada Zagreba i Muzej za umjetnost i obrt.
1985. i 1986. Košarkaški klub Cibona osvaja Kup europskih prvaka.
1986., 30. siječnja, otvoren je zagrebački Krematorij na Mirogoju, prema projektu Marijana Hržića, Zvonka Krznarića i Davora Mancea.
1987. preuređena je stara gimnazijska zgrada na Rooseveltovu trgu za Muzej Mimara, koji izlaže umjetničku zbirku donatora Antuna Topića Mimare.
• Postavljen je spomenik Augustu Šenoi, zagrebačkom književniku i senatoru, na raskrižju Vlaške i Branjugove ulice. Autorica skulpture u bronci je akad. kiparica Marija Ujević – Galetović.
• Otvoren je novi Sportski i rekreacijski centar i atletski stadion Mladost na Savi; projektanti: arhitekti Krešo Rogina i Vinko Penezić.
• Dovršen je Sportski i rekreacijski centar na Jarunu, uz rijeku Savu; idejni projekt Fedora Wenzlera iz 1952.
• Podignut je Košarkaški dom Cibona – sada Košarkaški centar Dražena Petrovića (arhitekti: Marijan Hržić, Ivan Piteša i Berislav Šerbetić).
• Obnovljen je i preuređen središnji gradski trg (danas Trg bana Jelačića); projekt Branka Silađina i Mihajla Kranjca.
• Održane su u Zagrebu Svjetske studentske igre – Univerzijada, kad je uređen grad i sagrađena kompletna sportska infrastruktura.
• Za potrebe Univerzijade, obnovljen je Nogometni stadion Dinamo u Maksimiru.
• Izgrađena je nova zagrebačka džamija (arhitekti: Džemal Čelić i Mirza Goleš).
1987., 11. srpnja, u nazočnosti Péreza de Cuéllara, glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda, proglašen je petmilijarditi stanovnik Zemlje, Matija Gašpar, rođen u Klinici za porode u Petrovoj ulici.
1988. počela je gradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke; projektanti su: Velimir Neidhardt, Zvonko Krznarić, Davor Mance i Marijan Hržić.
1989. otvorena je suvremeno opremljena zgrada nove Vojne bolnice u Dubravi, koja je krajem 1991. s osobljem i kompletnom opremom predana civilnom zdravstvu. Od 1995. nosi sadašnje ime Klinička bolnica Dubrava.
• U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je velika izložba “Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. – 1786.”.
1889., 8. listopada, u organizaciji HSLS-a, počelo je potpisivanje zahtjeva za ponovnim postavljanjem spomenika banu Jelačiću na središnjem gradskom trgu.
1989., 17. listopada, održan je na Trgu Republike (Trg bana J. Jelačića) veliki rock-koncert grupe “Prljavo kazalište”, koji je najavio novo demokratsko i domoljubno raspoloženje zagrebačke mladeži.
1990. u veljači je održan Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice.
1990., 22. travnja, održani su prvi višestranački izbori u Hrvatskoj. Uspostavljen je Hrvatski sabor.
1990., 13. svibnja, navijači zagrebačkog Nogometnog kluba Dnama – Bad Blue Boysi među prvima su doživjeli najavu veliko-srpske agresije. Tijekom utakmice su navijači Crvene
zvezde – beogradski Delije razarali maksimirski stadion.
1990., 24. svibnja, konstituirajuća sjednica novoizabrane Skupštine grada Zagreba, na kojoj je za gradonačelnika izabran Boris Buzančić.
1990., 30. svibnja, Sabor je na svečanoj sjednici proglasio Republiku Hrvatsku, a Zagreb je određen glavnim gradom.
1990., 16. listopada, vraćen je spomenik banu Jelačiću na izvorno mjesto, na Trg bana Jelačića.
• Počela je gradnja crkve Sv. Pavla apostola u zagrebačkom naselju Retkovec. Izgrađena je prema projektu arh. Tomislava Premerla. Crkva je dovršena 1998.
• Glumačka družina Histrioni postavila je u Tkalčićevoj ulici spomenik hrvatskoj književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki. Autor brončanog kipa je akad. kipar Stjepan Gračan.
1991., 31. ožujka, obavljen je popis stanovništva; Zagreb ima 933.914 stanovnika.
1991. postavljen je u Varšavskoj ulici spomenik pjesniku Tinu Ujeviću. Autor spomenika je kipar Miro Vuco.
• Otvorena je nova zgrada Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Bijeničkoj cesti. Izgrađena je prema projektu arh. Milana Čankovića.
• Otvorena je nova suvremena zgrada Gimnazije Lucijana Vranjanina na Trgu hrvatskih pavlina u Malešnici (arh. Andrija Mutnjaković).
1991., 11. srpnja, Zagrepčani prosvjeduju na središnjem gradskom trgu u znak podrške prvim prognanicima iz istočne Slavonije. Zagreb je, uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija, posebice Caritasa, zbrinjavao više od 130.000 izbjeglica i prognanika.
1991., 19. kolovoza, pripadnici jugoslavenske tajne službe postvili su bombu ispred Židovske općine u Palmotićevoj ulici i na židovskom dijelu groblja na Mirogoju.
1991., 30. kolovoza, pred zgradom Komande Pete vojne oblasti na današnjem Trgu Petra Krešimira IV. protestirale su majke vojnika – ročnika protiv JNA i generala. Na tom skupu održao je slavni govor književnik Vlado Gotovac .
1991., 13. rujna, započela je blokada vojarni i drugih objekata JNA. U Zagrebu su prometnice pregrađivane protutenkovskim minama i preprekama. Do 15. rujna hrvatske su snage osvojile vojarne na Selskoj cesti, u Kustošiji i na Maksimirskoj cesti, Streljanu u Vrapču i mnoga skladišta u gradu i okolici.
1991., 15. rujna, zbog opasnosti od zračnih napada, oglašene su prve zračne uzbune u Zagrebu.
Od 17. do 22. rujna bili su najteži ratni dani, čitav grad i susjedna naselja napadnuta su granatama iz vojarni JNA na Borongaju, Vojne baze JNA na Plesu te vojarne “Maršal Tito” u Novom Zagrebu.
1991., 7. listopada, u 15 sati i 10 minuta zrakoplovi JNA raketirali su Gornji grad, gađajući Banske dvore – političko središte Hrvatske države i njezina predsjednika.
1992., 15. siječnja, svečana proslava međunarodnog priznanja neovisnosti Republike Hrvatske na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
1992., 5. listopada, Skupština grada Zagreba donijela je Odluku o proglašenju 16. studenoga Danom grada Zagreba. Toga dana, 1242., ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. svojom je Zlatnom bulom obdario zagrebački Gradec pravima slobodnoga kraljevskoga grada.
• Počela je gradnja crkve Sv. Mateja u Dugavama, prema projektu arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine. Crkva je dovršena 1995.
1991. i 1992. Rukometni klub Zagreb osvaja Kup europskih prvaka.
1993., 15. travnja, Skupština grada Zagreba izabrala je Branka Mikšu za gradonačelnika Zagreba. Toga dana donesen je i Privremeni statut grada Zagreba.
1993., 31. svibnja, proglašena je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba.
1993. pred zagrebačkim sjedištem UNPROFOR-a niknuo je beskrajni zid od opeka s imenima nestalih branitelja, upozoravajući na pobijene ili još žive žrtve nametnutog nam rata.
• otvorena je u Zagrebu prva Waldorfska škola.
1994. sagrađen je prvi podzemni veliki trgovački centar Importane na Trgu Ante Starčevića.
• podignut je spomenik popularnom gradonačelniku Veci Holjevcu na raskrižju Slavonske avenije i Avenije Većeslava Holjevca, rad kipara Stjepana Gračana.
1994., 10. i 11. rujna, Sveti otac Ivan Pavao II. posjetio je Zagreb, u povodu proslave 900-te obljetnice Zagrebačke biskupije.
1994., 10. rujna, otvorena je u Muzeju Mimara velika izložba “Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije: 1094. – 1994.”. Velika monografska izložba postavljena je uz proslavu 900-obljenice Zagrebačke biskupije.
1994., 30. svibnja, svečano je otvoren Oltar domovine na obnovljenome Medvedgradu. Autor spomenika poginulima za domovinu je kipar Kuzma Kovačić.
1995., 1. i 2. svibnja, neposredno nakon vojnoredarstvene akcije Bljesak, bombardirani su brojni hrvatski gradovi, među njima i Zagreb; 2. i 3. svibnja 1995. palo je nekoliko raketa u središte grada, ubijeno je šestero ljudi, a ranjeno 236 civila.
1995., 30. svibnja, otvorena je nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ulici Hrvatske bratske zajednice.
1995., 4. kolovoza, hrvatske su oružane snage započele vojnoredarstvenu akciju Oluja, u kojoj su također sudjelovali mnogi Zagrepčani.
1995. u rujnu je otvoren novi moderni postav Muzeja za umjetnost i obrt na Trgu maršala Tita.
• Posvećen je kamen-temeljac crkve Sveta mati slobode na Jarunu; dovršena je krajem 2000., prema projektu Nikole Bašića.
• Započela je gradnja crkve Sv. Ivana apostola i evanđeliste u Utrinama, prema projektu Andreja Uchityla i Renate Waldgoni.
1996., 13. siječnja, predjednik SAD-a, Bill Clinton, sastao se s predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, na aerodromu Pleso.
1996., 21. studenoga, veliki prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića, u znak solidarnosti s Radijom 101.
1996. Rukometni klub Zagreb osvaja treći put Kup europskih prvaka.
1997., 19. svibnja, na konstituirajućoj sjednici nove Gradske skupštine izabrana je Marina Matulović-Dropulić za gradonačelnicu, prva žena na toj časnoj funkciji.
1998., 6. travnja, nakon velike promidžbe izašao je prvi broj Jutarnjeg lista.
1998., od 2. do 4. listopada, papa Ivan Pavao II. drugi je put posjetio Zagreb, a u svetištu Mariji Bistrici proglasio kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca blaženim.
1998., 16. studenoga, svečano je otvoren novi stalni postav Muzeja grada Zagreba u obnovljenoj zgradi u Opatičkoj 20.
1999., 14. prosinca, Gradska je skupština usvojila novi Statut grada Zagreba, kojim je ustanovljen Dan grada Zagreba – 31. svibnja, na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.
1999., 10. prosinca, u Zagrebu je nakon duge i teške bolesti umro prvi predsjednik Hrvatske države, Franjo Tuđman.
2000., 17. veljače, otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt izložba “Historicizam u Hrvatskoj”. Bila je to najveća i najznačajnija izložba te godine.
2000., 15. studenoga, služena je prva misa u novoj crkvi Blaženoga Augustina Kažotića u naselju Volovčica u Ivanićgradskoj ulici. Građena je prema projektu arhitekta Borisa Magaša iz 1997.
2000., 20. prosinca, Trgu hrvatskih velikana vraćeno je staro ime Trg žrtava fašizma.
