Od biskupskoga do slobodnoga kraljevskoga grada

Kaptol je najstarije zagrebačko naselje koje se prvi put spominje 1094., kad je osnovana biskupija. Riječ potječe od latinske riječi capitulum, što znači: zbor kanonika prvostolne crkve, pa se i naselje kanonika uz prvostolnicu počelo nazivati Kaptol

Napisao: dr. sc. Damir Kovač

Još uvijek se vode rasprave o porijeklu imena grada Zagreba. Jezikoslovac Petar Skok smatra da je ime Zagreb nastalo od praslavenske riječi grebsti, greb, pa naziv Zagreb nastaje od sintagme za grebom u značenju za obalom. Neki drugi autori smatraju da je toponim nastao metatezom riječi za bregom (još i danas se u okolici Zagreba može čuti rečenica „Idem v Zabreg“). Povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić zapisao je 1889. godine: „kako su razna mijenja ob osnutku Zagreba tako mu i razno izvode ime, a najneobičnije tumačenje potječe od glagola zagrabiti i prema tome stvorenih priča“.

Kaptol je najstarije zagrebačko naselje. Danas je središnji dio Kaptola omeđen na istoku perivojem Ribnjakom, na zapadu crkvom sv. Marije, Opatovinom i dijelom još uvijek postojećih gradskih zidina, na sjeveru kaptolskom osnovnom školom i Degenovom ulicom, a na jugu ulicom Pod zidom i nadbiskupskim dvorom. Kaptol se povijesno prvi put spominje 1094., kad je osnovana biskupija. Riječ kaptol potječe od latinske riječi capitulum, što u srednjovjekovnoj crkvenoj terminologiji znači: zbor kanonika prvostolne crkve. Stoga se i naselje kanonika uz prvostolnicu počelo nazivati Kaptol. Tijekom povijesti između Gradeca i Kaptola bilo je mnogo burnih događanja i borbi (kmetske bune u 17. stoljeću), a most preko potoka Medveščaka nazvan je Krvavi most upravo zbog toga što je bio mjesto najvećih sukoba između Gradeca i Kaptola. Kaptol postupno postaje isključivo crkveno središte, a društveni život se odvija uglavnom na Gradecu. Kaptol je tek 1850. uključen u jedinstvenu zagrebačku općinu.

Imena grada Zagreba pronašao sam u opsežnoj literaturi, a dominantni autori su Zlatko Herkov, Gjuro Szabo, Ivan Tkalčić te brojni autori Zagrebačkog leksikona. Neke podatke sam pronašao i u starim zemljovidima i arhivima. Posebno mi je pomogla prof. dr. sc. Zrinka Nikolić u točnom prepoznavanju povijesnih imena grada.

Evo kako se mijenjalo ime našega grada od prvog spomena u Felicijanovoj povelji 1134. godine do 19. stoljeća:

  • EPISCOPATUS ZAGRABIENSIS (1134., Felicijanova povelja);
  • ZAGRABIA (1201., popis biskupovih posjeda);
  • CIVITAS MONTIS – GRECENSIS PROPE ZAGRABIAM (1242., povelja Bele IV.);
  • VILLA ZAGRABIENSIS (1244., povlastica biskupa Stjepana II.);
  • VILLA / VILLAE HOSPITUM DE GRECZ (1247., darovnica Bele IV.);
  • CASTRUM ZAGRABIENSE (1257.);   
  • CASTRUM GRECH / CASTRUM NOVUM IN MONTE GRECH (1257.);
  • CIVITAS ZAGRABIENSIS (1292.);
  • COMUNITAS GRECHENSIS (1295., Ivan Tkalčić);
  • COMITATUS ZAGRABIENSIS / COMMUNITAS NOSTRA GRESENSIS (1343.);  
  • CIVITAS SAGRABIENSIS (1375.);
  • GRECH / GREČ, GRADIC, GREC, GRECZ, GREECH, GERECH, GERECZ, GRIČ (do početka 15. stoljeća);
  • ZAGREB / ZAGRAB, ZABREG, ZAGRABIA (14. stoljeće);
  • GRADEC / GRAC (16. stoljeće; spominje se i u 12. i 13. stoljeću)
  • CIVITAS MONTISGRAECENSIS ZAGRABIENSIS / GREČKIH GORICAH VARAŠ ZAGREBEČKI (16. stoljeće);
  • AGRAM (od 1592.);
  • ZAGABRIA (talijanski naziv, zemljovid, 16. stoljeće);
  • ZAGROB / SAGRAB (1689., Valvasor);
  • SLOBODNI I KRALJEVSKI GRAD ZAGREB (do sredine 19. stoljeća).