Dobitnica godišnje nagrade za najbolju knjigu u struci je dr. sc. Arijana Koprčina za monografiju „Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“
Godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti za najbolju knjigu u struci dobila je dr. sc. Arijana Koprčina, voditeljica Zbirke metala u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu za monografiju „Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“ u izdanju Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt. Autorica brojnih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj, ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom s više od četiri stotine i pedeset fotografija zlatarske građe, okrunila svoj dosadašnji rad na tom području.
„Riječ je o knjizi iznimne vrsnoće i ljepote s neprijepornom vrijednošću za povijest nacionalne kulturne i umjetničke baštine u kojoj je po prvi put na jednom mjestu s odgovarajućom znanstvenom akribijom obrađena neprocjenjiva umjetnička baština Zagrebačke nadbiskupije – predmeti zlatarske umjetnosti nastali u stilskom razdoblju kasne gotike i renesanse“, stoji u obrazloženju nagrade Društva povijesničara umjetnosti.
Monografija „Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“ predstavlja najreprezentativnije umjetnine od zlata, srebra i dragoga kamenja, nastale u 15. i 16. stoljeću i oblikovane u stilu kasne gotike i renesanse većinom sačuvane u Riznici Zagrebačke katedrale, drugim crkvama Zagrebačke nadbiskupije te u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Među najistaknutijima ističu se ostavštine iz posjeda zagrebačkih biskupa Osvalda Thuza, Luke Baratina i Šimuna Erdődyja te darovi Ivaniša Korvina ali i dragocjeni reprezentativni kaleži od kojih su mnogi i radovi domaćih, zagrebačkih i hrvatskih zlatara poput kaleža u crkvi sv. Ivana u Zagrebu, u Riznici Zagrebačke katedrale te u Muzeju za umjetnost i obrt. Vrijednošću i visokom razinom stilskog oblikovanja te povijesnim značenjem ističu se vrč i pastoral Osvalda Thuza, potom pastoral i kotlić za svetu vodu i škropilo te drugi predmeti iz ostavštine Luke Baratina te kadionica s lađicom biskupa Šimuna Erdődyja. Posebno je značajna i reprezentativna kasnogotička monstranca koju je Ivaniš Korvin darovao Pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Obrađene umjetnine, a posebno one iz Riznice Zagrebačke katedrale, pripadaju najznačajnijim zlatarskim radovima kontinentalne Hrvatske, sačuvanim iz ovog razdoblja.
Interdisciplinarni pristup analizi zlatarske građe koji je autorica Arijana Koprčina sustavno provela u ovoj monografiji nije uobičajen u domaćim okvirima. Takav koncept promatranja širega konteksta zlatarskih narudžbi i naručitelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća, zasad najopsežniji, opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske. Odabrani primjerci zlatarske građe svjedoče o većem broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sačuvani zahvaljujući spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima. Ova je kompleksna tema znalački obrađena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno određenog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih političkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja čine najdragocjeniju cjelinu zlatarske baštine, u kojoj autorica Arijana Koprčina iščitava široku prihvaćenost gotike, češću pojavu simultane primjene gotičkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila. Zlatarska građa, liturgijsko posuđe i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturološke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.
Uz opsežan uvod s povijesnim i stilskim osvrtom na zlatarstvo, monografija sadržava i opsežnu katalošku obradu pedeset i tri pojedinačne umjetnine uz dopunu gemološkim determinacijama dragoga kamenja koje je proveo dipl. ing. geol. Marin Šoufek te heraldičkim determinacijama Mateje Brstilo Rešetar. Transkripcije i prijevode latinskih tekstova napravio je mr. sc. Ladislav Dobrica. Monografija je opremljena fotografijama Srećka Budeka, Vedrana Benovića i drugih autora. Urednica je Miroslava Vučić a dizajn i likovno grafičko oblikovanje potpisuju Šesnić & Turković, Andrea Šumberac, Barbara Bjeliš i Danijela Karlica Žilić. Izdavači monografije su Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt.
