Imena grada Zagreba tijekom njegove povijesti

Od biskupskoga do slobodnoga kraljevskoga grada

Kaptol je najstarije zagrebačko naselje koje se prvi put spominje 1094., kad je osnovana biskupija. Riječ potječe od latinske riječi capitulum, što znači: zbor kanonika prvostolne crkve, pa se i naselje kanonika uz prvostolnicu počelo nazivati Kaptol

Napisao: dr. sc. Damir Kovač

Još uvijek se vode rasprave o porijeklu imena grada Zagreba. Jezikoslovac Petar Skok smatra da je ime Zagreb nastalo od praslavenske riječi grebsti, greb, pa naziv Zagreb nastaje od sintagme za grebom u značenju za obalom. Neki drugi autori smatraju da je toponim nastao metatezom riječi za bregom (još i danas se u okolici Zagreba može čuti rečenica „Idem v Zabreg“). Povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić zapisao je 1889. godine: „kako su razna mijenja ob osnutku Zagreba tako mu i razno izvode ime, a najneobičnije tumačenje potječe od glagola zagrabiti i prema tome stvorenih priča“.

Kaptol je najstarije zagrebačko naselje. Danas je središnji dio Kaptola omeđen na istoku perivojem Ribnjakom, na zapadu crkvom sv. Marije, Opatovinom i dijelom još uvijek postojećih gradskih zidina, na sjeveru kaptolskom osnovnom školom i Degenovom ulicom, a na jugu ulicom Pod zidom i nadbiskupskim dvorom. Kaptol se povijesno prvi put spominje 1094., kad je osnovana biskupija. Riječ kaptol potječe od latinske riječi capitulum, što u srednjovjekovnoj crkvenoj terminologiji znači: zbor kanonika prvostolne crkve. Stoga se i naselje kanonika uz prvostolnicu počelo nazivati Kaptol. Tijekom povijesti između Gradeca i Kaptola bilo je mnogo burnih događanja i borbi (kmetske bune u 17. stoljeću), a most preko potoka Medveščaka nazvan je Krvavi most upravo zbog toga što je bio mjesto najvećih sukoba između Gradeca i Kaptola. Kaptol postupno postaje isključivo crkveno središte, a društveni život se odvija uglavnom na Gradecu. Kaptol je tek 1850. uključen u jedinstvenu zagrebačku općinu.

Imena grada Zagreba pronašao sam u opsežnoj literaturi, a dominantni autori su Zlatko Herkov, Gjuro Szabo, Ivan Tkalčić te brojni autori Zagrebačkog leksikona. Neke podatke sam pronašao i u starim zemljovidima i arhivima. Posebno mi je pomogla prof. dr. sc. Zrinka Nikolić u točnom prepoznavanju povijesnih imena grada.

Evo kako se mijenjalo ime našega grada od prvog spomena u Felicijanovoj povelji 1134. godine do 19. stoljeća:

• EPISCOPATUS ZAGRABIENSIS (1134., Felicijanova povelja);
• ZAGRABIA (1201., popis biskupovih posjeda);
• CIVITAS MONTIS – GRECENSIS PROPE ZAGRABIAM (1242., povelja Bele IV.);
• VILLA ZAGRABIENSIS (1244., povlastica biskupa Stjepana II.);
• VILLA / VILLAE HOSPITUM DE GRECZ (1247., darovnica Bele IV.);
• CASTRUM ZAGRABIENSE (1257.);   
• CASTRUM GRECH / CASTRUM NOVUM IN MONTE GRECH (1257.);
• CIVITAS ZAGRABIENSIS (1292.);
• COMUNITAS GRECHENSIS (1295., Ivan Tkalčić);
• COMITATUS ZAGRABIENSIS / COMMUNITAS NOSTRA GRESENSIS (1343.);  
• CIVITAS SAGRABIENSIS (1375.);
• GRECH / GREČ, GRADIC, GREC, GRECZ, GREECH, GERECH, GERECZ, GRIČ (do početka 15. stoljeća);
• ZAGREB / ZAGRAB, ZABREG, ZAGRABIA (14. stoljeće);
• GRADEC / GRAC (16. stoljeće; spominje se i u 12. i 13. stoljeću)
• CIVITAS MONTISGRAECENSIS ZAGRABIENSIS / GREČKIH GORICAH VARAŠ ZAGREBEČKI (16. stoljeće);
• AGRAM (od 1592.);
• ZAGABRIA (talijanski naziv, zemljovid, 16. stoljeće);
• ZAGROB / SAGRAB (1689., Valvasor);
• SLOBODNI I KRALJEVSKI GRAD ZAGREB (do sredine 19. stoljeća).