ŠEZDESET GODINA KULTURNO-INFORMATIVNOG CENTRA
Kulturno-informativni centar jedna je od rijetkih kulturnih institucija u Hrvatskoj koja sustavno razvija javno dostupni digitalni arhiv vlastite povijesti
Napisala: Hana Jurčević – Bulić
Kulturno-informativni centar u Preradovićevoj 5 i Teslinoj 16 (Galerija Forum) napunio je 60 godina djelovanja, pamteći iznimno intenzivna razdoblja kulturnog života grada Zagreba. Tim povodom, KIC je uz podršku Gradskog ureda za kulturu, Ministarstva kulture, Hrvatske radiotelevizije i drugih partnera realizirao veliki multimedijalni projekt KIC60, postavljen u svim prostorima ustanove. Izložba autorice Jelene Pašić uz arhivsku građu, audiovizualne materijale, prostorne intervencije i javne programe koncipirala je problemski pregled šezdeset godina djelovanja institucije koja je od osnutka 1965. godine bila jedno od ključnih mjesta kulturnog, umjetničkog i društvenog života Zagreba.
Arhitektonski rukopis i identitet prostora Centru za kulturu i informacije zadao je veliki arhitekt Vjenceslav Richter. Richterovo modernističko poimanje otvorene institucije kulture, vidljivo u transparentnosti prostora, velikim staklenim plohama i protočnosti interijera, poslužilo je kao konceptualno polazište izložbe koja je KIC promatrala kao mjesto susreta umjetnosti, javnosti i društvenog dijaloga.
Središnji dio izložbe u Galeriji Forum bila je multimedijalna instalacija inspirirana strukturom novouspostavljenog digitalnog arhiva KIC-a. Kustosica Jelena Pašić, uz autorice vizualnog identiteta i postava – dizajnericu Petru Milički i arhitekticu Ivu Mariju Jurić, oblikovala je modularni prostorni sustav sastavljen od platformi, plakatnih formi, tekstualnih fragmenata i digitalnih ekrana koji su uz fotografije, videozapise, plakate i citate stvarali svojevrsnu mentalnu mapu povijesti KIC-a. Postav je pritom bio otvoren prema ulici i prolaznicima, slijedeći izvornu Richterovu ideju komunikacije institucije s gradom i javnim prostorom. Modularnim strukturama, digitalnim ekranima i arhivskim materijalom instalacija je interpretirala prve godine institucije i njezin modernistički identitet.
Cjelokupni projekt KIC60, realiziran u nekoliko prostora KIC-a, obuhvatio je pritom znatno širi pregled šezdeset godina djelovanja ustanove, uključujući filmske, glazbene, političke i izložbene programe te javne tribine i audiovizualnu građu. Arhivskom građom predstavljeni su brojni umjetnici, teoretičari, glazbenici, književnici i intelektualci koji su radom i gostovanjima obilježili povijest ustanove, među kojima su Pier Paolo Pasolini, Oriana Fallaci, Günter Grass, John Lewis, Edo Murtić i brojni drugi sudionici kulturnog života iz druge polovice 20. stoljeća.
Važan segment izložbe bila je i glasovna instalacija na gornjoj etaži Galerije Forum, sastavljena od arhivskih radijskih zapisa i glasova umjetnika i kulturnih aktera povezanih s djelovanjem KIC-a i Galerije Forum. Fragmenti razgovora, misli i tekstova pronađenih u arhivi Hrvatske radiotelevizije bili su prostorno i zvukovno integrirani u izložbeni postav, stvarajući atmosferu svojevrsnog akustičnog arhiva institucije.
U prostoru Galerije na katu, nekadašnjem Studiju Galerije Forum, predstavljene su dvije velike videoinstalacije, nastale posebno za projekt KIC60, uz dodatnu projekciju povijesnog materijala „Katedrala, restauracija informacije”. Vizualno oblikovanje i montažu svih audiovizualnih radova potpisuje Klara Šovagović, dok tonsko oblikovanje i obradu zvuka potpisuje Luka Gamulin. Producent projekta je ravnatelj Hrvoje Hribar, na čiju su inicijativu iz više od 250 pregledanih arhivskih snimaka izdvojeni i koncipirani pojedini tematski audiovizualni segmenti izložbe.
Videoinstalacija „KIC devedesete” uz niz arhivskih isječaka iz građe HRT-a rekonstruirala je atmosferu političkih, kulturnih i društvenih prijeloma 1990-ih godina, otvarajući teme demokracije, rata, kulturnih sukoba, institucionalnih kriza i transformacije javnog prostora. Instalacija je uključivala materijale vezane uz političke tribine, umjetničke programe, filmsku produkciju i kulturne polemike toga razdoblja, stvarajući fragmentarnu, ali intenzivnu sliku desetljeća koje je snažno obilježilo djelovanje KIC-a.
Paralelno je bila prikazana i videoinstalacija „Galerija umjetnika”, posvećena povijesti Galerije Forum kao prostora koji su oblikovali sami umjetnici osnivači. Arhivskim audiovizualnim zapisima predstavljeni su umjetnici povezani s Galerijom Forum, među kojima su Edo Murtić, Vlado Gotovac, Zlatko Prica, Nikola Reiser, Kosta Angeli Radovani, Ivan Kožarić i drugi autori koji su obilježili povijest galerije i suvremene umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća.
Treći segment izložbe bila je projekcija rada „Katedrala – restauracija informacije”, dokumentacije interdisciplinarnog projekta održanog 1998. simultano u KIC-u i na Radiju 101, posvećenog povijesti hrvatske medijske umjetnosti, novim tehnologijama i mogućnostima komunikacije uoči novog milenija. Projekt je uz arhivske materijale podsjetio na eksperimentalni i istraživački karakter programa KIC-a tijekom 1990-ih godina.
Na međukatu KIC-a tijekom trajanja izložbe kontinuirano su se projicirali digitalizirani plakati, fotografije i arhivski materijali iz fundusa ustanove, čime je prvi put javno predstavljen dio obrađene i digitalizirane građe. Taj segment, kao i videomaterijali s HRT-a unutar postava, naglasio je važnost procesa digitalizacije i očuvanja institucionalne memorije te pozicionirao Kulturno-informativni centar kao jednu od rijetkih kulturnih institucija u Hrvatskoj koja sustavno razvija javno dostupni digitalni arhiv vlastite povijesti.
Na polukatu KIC-a postavljen je memorijalni segment posvećen Miri Križiću i njegovu dugogodišnjem doprinosu glazbenim programima ustanove, posebice tijekom dvadesetogodišnjeg održavanja slušaonica jazza i bluesa, koje su obilježile glazbeni identitet KIC-a i formirale generacije publike.
U središnjem dijelu polukata otvoren je i terminal javno dostupnog digitalnog arhiva KIC-a, svojevrsni informacijski kiosk i otvoreno izvorište institucionalne memorije, nastalo u procesu sustavne višegodišnje digitalizacije arhivske građe. Upravo je taj otvoreni arhiv postao temelj i ishodišna točka projekta KIC60, omogućivši novo čitanje bogate i slojevite povijesti Kulturno-informativnog centra kroz fotografije, plakate, filmske i radijske zapise, publikacije i dokumente koji su desetljećima ostajali raspršeni ili nedostupni javnosti. Projekt je tako kroz digitalnu arhivu prvi put sustavno otkrio širinu i relevantnost kulturnog, umjetničkog i društvenog djelovanja KIC-a tijekom njegovih šezdeset godina rada.
Tijekom trajanja izložbe održani su i brojni programi, među kojima se posebno istaknula tribina „Tko nam je uzeo devedesete?”, održana u Surogat kinu 29. siječnja 2026. u okviru programa KIC90. Sudionici tribine bili su Sanja Sarnavka, Tuga Tarle, Bojan Munjin i Vladimir Stojsavljević, uz moderatoricu Jelenu Pašić te su uz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva otvorili pitanje praznina u arhivu, političkih pritisaka, kulturnog pamćenja i uloge KIC-a tijekom turbulentnih 1990-ih godina.
Izložba KIC60, velika rekapitulacija biografije modernističkog Zagreba, privukla je velik broj publike, medija i mladih istraživača, isprativši KIC u novo razdoblje i užurbanu programsku dinamiku koja se proteže kroz tekuće galerijske, filmske i razgovorne manifestacije KIC-a u 2026. godini.
