Prvo filatelističko izdanje posvećeno Botaničkom vrtu je prigodna omotnica sa žigom prvog dana 14. rujna 1989., u povodu stote obljetnice ovog najstarijeg sveučilišnog botaničkog vrta u Hrvatskoj.
Oaza mira, mirisa i boja u središtu grada
Omeđen s južne strane željezničkom prugom, Miramarskom cestom s istočne, Runjaninovom ulicom sa zapadne te Mihanovićevom i Marulićevim trgom sa sjeverne strane, nalazi se zeleni zagrebački arboretum – Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2013. izdvojen je iz Botaničkog zavoda i djeluje kao zasebna jedinica Biološkog odsjeka PMF-a.
Botanički vrt u Zagrebu, oaza mira, mirisa i boja u središtu grada, osnovan je prije 135 godina pri tadašnjem Botaničko-fiziološkom zavodu Mudroslovnoga fakulteta na inicijativu prof. dr. Bohuslava Jiruša, prvog profesora botanike na zagrebačkom sveučilištu, i zahvaljujući profesoru Antunu Heinzu koji je Jirušovu ideju ostvario 1889. godine. Te je godine profesor Heinz uz pomoć nadvrtlara Viteslava Durhaneka izradio glavni nacrt prema kojemu je Botanički vrt oblikovan u stilu engleskog perivoja – sa skupinama drveća i grmlja na nepravilnim poljima i s krivudavim stazama. Cvjetni parter u zapadnom dijelu uređen je u geometrijskom francuskom stilu, pravilnog i simetričnog tlocrta.
Prvi radovi započeli su 1890., a 1892. sadnja prvog bilja. Najprije su izgrađeni vrtlarska kuća (1890.) i staklenik (1891.), zatim izložbeni paviljon (1891.), javni zahod (1892.), dva umjetna jezerca, bazeni s vodoskokom na cvjetnom parteru i drugi pomoćni objekti. Nekoliko je godina atrakcija bio morski akvarij (1911.) u sklopu staklenika, ali je srušen radi izgradnje visokoga staklenika za palme.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata Botanički je vrt neko vrijeme bio zatvoren. Unatoč teškoćama, prema ideji profesora Ive Horvata uređena je 1927. krška biljno-geografska vegetacijska skupina za smještaj hrvatske flore.
U južnom dijelu perivoja izgrađeno je 1933. vodocrpilište za potrebe Gradskog vodovoda – rijedak sačuvani primjer vodocrpilišta u Zagrebu prije Drugog svjetskog rata. Tijekom rata je Botanički vrt oštećen u bombardiranju i zatvoren. Radi ponovne obnove, 1948. uvedena je dužnost upravitelja Vrta, na kojoj je punih 30 godina bila dr. sc. Sala Ungar. Popisivana je i povećavana zbirka biljaka, izgrađeno je sistematsko polje namijenjeno studentima (1954.).
Zbog svoje obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, Botanički vrt je 1971. zakonom zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.
Od sjeverne ograde do južne šetnice
Tijekom 1980-ih godina obnovljeni su staklenici, ograda od kovanog željeza, javni zahod, jezerca, mostić. Početkom 21. stoljeća nastavljena je obnova infrastrukture, zatim uređenje bazena s fontanom, drvenog mostića, staklenika te izložbenog paviljona. Ulazni portal obnovljen je 2008., a godinu ranije saniran je podzid istočne ograde iznad Miramarske.
Jedna od prepoznatljivih vizura ovog dijela grada je ograda Botaničkog vrta. Građena je postupno; najprije je 1889. na sjevernoj strani postavljena drvena ograda. Sagrađen je visoki podzid, budući da je Mihanovićeva ulica izgrađena na visokom nasipu. Glavni ulaz u Botanički vrt zato ima stepenice kojima se silazi u Vrt. Sjeverna međa danas ima podzid od opeke, kamenog podnožja i gornje ploče te ogradu od kovanog željeza s međustupovima od opeke, kako su se oblikovale ograde javnih prostora početkom 20. stoljeća.
S istočne strane Vrt je ograđen 1912., nakon što je 1909. probijena cesta ispod pruge (Miramarska). Na sjeveroistočnom uglu postavljena je ukrasna željezna ograda kao uz Mihanovićevu, u nastavku prema jugu zid od opeke s kamenom kapom i žičanim pletivom, a zadnjih stotinjak metara izgrađen je potporni betonski zid.
Zapadna ograda Botaničkog vrta u današnjem je obliku izgrađena 1935. po uzoru na sjevernu. Na toj su strani zadržana vrata za vozila i osoblje.
S južne strane Botanički je vrt godinama bio odijeljen od željezničke pruge samo ružnom pletenom žicom. Tek je 2016. počela izrada projekta južne ograde kao šetnice nadsvođene gredama i zasjenjene biljem i ružama penjačicama, s uzdignutom drvenom platformom-vidikovcem na sredini. Radovi su počeli u travnju 2018., a šetnica je svečano otvorena 29. lipnja 2020.
Botanički vrt na poštanskim izdanjima
Lijepim poštanskim i filatelističkim izdanjima obilježena je prije deset godina 125. obljetnica Botaničkog vrta 2014. godine. Hrvatska pošta pustila je u promet 1. travnja 2014. blok s jednom markom, čiji dizajn potpisuje grafička dizajnerica Ivona Đogić Đurić. Izdana je i prigodna omotnica prvog dana (First day cover – FDC) sa žigom prvog dana u obliku vijenca od ruža i lišća, kao i prigodna dopisnica s fotografijom glavnog ulaza u Botanički vrt – koji je i glavni motiv na poštanskom bloku. Na drugoj prigodnoj dopisnici otisnut je akvarel Slave Raškaj s lopočima na jezeru.
Iste godine od 16. srpnja do 31. kolovoza, u povodu Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, u Botaničkom vrtu u Zagrebu održana je izložba „Flora u filateliji“. Hrvatska pošta obilježila je događaj prigodnom dopisnicom i žigom prvog dana (16. srpnja 2014.) s motivom glavnog ulaza u Botanički vrt i natpisom „Filatelija u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu“. Filatelistički klub Zagreb objavio je prigodne omotnice s povijesnim fotografijama Botaničkog vrta i kratkim podsjetnikom na njegove osnivače. Prije tih izdanja 2014., zagrebačkom Botaničkom vrtu posvećena je prigodna omotnica sa žigom prvog dana 14. rujna 1989., koju je objavilo Filatelističko društvo Virje u povodu stote obljetnice ovog prelijepog, najstarijeg sveučilišnog botaničkog vrta u Hrvatskoj.
Napisao: Tomislav Kučinić
Foto: iz autorovog albuma
