Cjelogodišnjim programom u više od 120 ogranaka u zemlji i izvan nje najstarija hrvatska kulturna institucija Matica hrvatska obilježit će 180 godina od osnutka (utemeljena 10. veljače 1842), dok će tribinama Sučeljavanja u Matici hrvatskoj otvarati javne rasprave o aktualnim temama. Među prvima 25. siječnja bit će ona o potrebi uvođenja eura s kojom će krenuti i podcast, najavio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran na konferenciji za medije.
Uz predstavljanje nove uprave (Predsjedništva MH), u kojoj su osim predsjednika Mire Gavrana potpredsjednici Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić i Damir Zorić, glavni tajnik Marijo Dominiković, gospodarski tajnik Ivica Nuić te književni tajnik Božidar Petrač, iznijeti su planovi za slavljeničku godinu, dosadašnje ostvarene aktivnosti, ali i novosti koje bi pridonijele boljem djelovanju Matice hrvatske. Poslije izborne skupštine 6. studenoga prošle godine konstituirana su sva Matičina tijela, doneseno je osamdeset odluka, a Miro Gavran izrazio je zadovoljstvo i optimizam jer je u prvih mjesec dana pristupilo više od sto novih članova. Najavio je zadržavanje svih dosadašnjih planiranih aktivnosti, no i pokretanje novih. Naglasio je da inzistiraju na dobroj atmosferi i uzajamnom uvažavanju, povećanju broja članova, privlačenju mlađih članova, osnivanju novih ogranaka i obnovi zamrlih te pojačanju aktivnosti Matičinih odjela.
Predstavljene su i obljetničke aktivnosti. Uz prigodnu poštansku marku u suradnji s Hrvatskom poštom, obilježavanje 180 godina postojanja Matice hrvatske će započeti, ako epidemiološka situacija dopusti, svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu 21. veljače točno u podne, najavio je Matičin predsjednik Miro Gavran.
Potpredsjednik Mario Jareb osvrnuo se na obljetničke programe u okviru kojih će organizirati simpozij Matičini predsjednici te minisimpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu. Osim toga, Odjel za povijest MH priprema znanstveni kolokvij u povodu 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, a u planu je i izdavanje sedmog sveska Matičine Povijesti Hrvata.
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić najavila je dovršetak projekta obilježavanja hrvatskog proljeća objavom znanstvenog zbornika u rujnu, dok je o nakladničkim planovima za 2022. izvijestio književni tajnik Božidar Petrač. U slavnoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti ove će godine MH objaviti, između ostalog, Izabrane pjesme Vesne Parun, Izabrana djela Slavka Kolara te Hrvatski narodni preporod. U drugim bibliotekama Matica hrvatska objavit će još tridesetak knjiga, od kojih ističe – Dante Alighieri: Čistilište, Ivo Brešan: Izabrana djela, treća knjiga: Pripovijetke i eseji, Krešimir Nemec: Pripovjedne strategije, Aristotel: Izbor iz djela, Luko Paljetak: Kroz strane stranice, studije i ogledi o svjetskoj književnosti, Miguel de Unamuno: Abel Sanchez i druge proze. Osim toga, Matica će organizirati simpozij posvećen akademiku Tonku Maroeviću, rekao je Petrač.
Gospodarski tajnik MH Ivica Nuić osvrnuo se na financijsko poslovanje te predstavio novine u prikupljanju novca, pri čemu će se nastojati postići jače povezivanje s gospodarstvom. Glavni tajnik Marijo Dominiković još jednom je naglasio nastavak svih već započetih poslova i dodatno jačanje organizacijske strukture, a posebnu pozornost posvetit će traženju kvalitetnih izvora financiranja za obnovu palače MH, budući da zahtijeva ozbiljnu obnovu koja će biti dugotrajan proces, što nije moguće ostvariti iz tekućih prihoda. Rekao je i kako je u tijeku redoviti godišnji postupak revizije poslovanja, nakon koje će imati kvalitetan uvid u dosadašnje poslovanje i trenutačno financijsko stanje MH.
Matičini će odjeli kao redovite aktivnosti organizirati predavanja, tribine, okrugle stolove, aktivnosti koje se održavaju dugi niz godina poput nastupa mladih glazbenika ili skupa Hrvatski prirodoslovci, kojim će Odjel za prirodoslovlje obilježiti 30. obljetnicu postojanja te 20. obljetnicu časopisa Prirodoslovlje. Galerija MH priprema deset izložbi, a među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića, dok će Odjel za medije održati dvanaestu Komunikološku školu.
Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova. Danas ima gotovo 4000 članova, 123 ogranka (100 u Hrvatskoj, 14 u BiH i devet diljem svijeta), djeluje u 20 odjela u Zagrebu i sa 31 zaposlenikom u Središnjici. Osim tridesetak knjiga u svojoj Središnjici, objavi godišnje 22 sveska dvotjednika Vijenac, četiri broja časopisa Kolo i Hrvatska revija, časopis Prirodoslovlje, a ogranci objave još nekoliko stotina knjiga i dvadeset časopisa.
, dok će tribinama Sučeljavanja u Matici hrvatskoj otvarati javne rasprave o aktualnim temama. Među prvima 25. siječnja bit će ona o potrebi uvođenja eura s kojom će krenuti i podcast, najavio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran na konferenciji za medije.){kind=link}