Vjekoslav Frigan gradonačelnik je od 11. ožujka 1861. do 27. veljače 1868. kad je naš grad imao ne više od 19.000 stanovnika, no u tom periodu doživljava velike promjene jer je od 1850 (ujedinjenjem Gradeca i Kaptola, Nove vesi i Vlaške ulice te pred građa) službeno postao “kraljevski grad Zagreb’’, s jedinstvenom upravom na čelo koje je stao prvi gradonačelnik Janko Ka mauf. Vjekoslav Frigan rođen je 1801. godi ne u Požegi, a po struci je bio pravnik. Veli kom domoljubu kojega je, kao i cijelu Hrvat sku, tištao Bachov
Napisao: Branimir Špoljarić
Foto: Arhiv MGZ
Ovu nimalo lijepu etiketu gradonačelnik Frigan dobio je nakon što je na plesu u Narodnom domu, okupljalištu preporoditelja, sviran valcer što je izazvalo veliki revolt jer je to navodno bilo ponovno ponjemčivanje nakon Bachovog apsolutizma. Frigan se uspio oduprijeti napadima članova odbora, ali je dobio nimalo lijepu etiketu ‘’ni kuhan ni pečen, nego Frigan’’, zbog ‘optužbe’ da se nije borio za hrvatske interese. apsolutizam, prvi korak je bio nakon pada tog omraženog reži ma uvesti hrvatski jezik ugradsku upravu. Gradskome mjerniku Janku Grahoru naređuje da se odmah skinu svi dvojezični natpisi (na hrvatskom i njemačkom) i da ih se zamijeni samo hrvatskim. Tako je na sjednici gradskog magistrata (12. studenog 1861.) donesena i odluka kako se neće pri mati nikakvi dopisi upućeni na adresu grad skoga poglavarstva ako nisu napisani na hrvatskom. Godinu dana nakon što je preuzeo duž nost gradonačelnika, Zagreb je povezan že ljezničkom prugom sa Zidanim Mostom i dalje prema Sisku. Sagrađen je današnji Zapadni kolodvor, koji će neko vrijeme nositi naziv ‘’Sava’’, mada je dosta udaljen od rijeke.
Željezničkom je prugom Zagreb povezan sa zapadnim svijetom što će omogućiti svekoliki razvitak ne samo grada, nego i njegove okolice. Ubrzo grad dobiva i paromlin, zatim slijedi izgradnja plinare te prva plinska rasvjeta ugradu, dok je posebna zasluga Vjekoslava Frigana održavanje prve gospodarske izložbe na kojoj je sudjelovalo preko četiri tisuće izlagača, a ta je izložba zapravo preteča današnjeg Zagrebačkog velesajma. U današnjoj Bauerovoj ulici otvorena je gradska klaonica, pa se i ulica nazivala Klaonička, a otvara se i no va ulica koja povezuje Marvinski sajam, današnji Zrinjevac s Jelačićevim trgom. U ulici Marije Valerije (današnjoj Praškoj) dovršava se židovska sinagoga. Ideju za podizanje spomenika banu Josipu Jelačiću dao je još gradonačelnik Janko Kamauf, no svečano otkrivanje i posveta spomenika uslijedila je tek za vrijeme gradonačelnika Vjekoslava Frigana u prosincu 1866. Godine 1867. otvara se Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb dobiva Strossmayerovu galeriju, na Gradecu se dograđuje realna gimnazija, a u današnjoj Varšavskoj otvara se pučka škola, a uređuje se i perivoj Tuškanac. Friganova ideja o nadsvođenju potoka koji je tekao kroz današnju Tkalčićevu ulicu nije se ostvarila, već je do njenog ostvarenja došlo za vrijeme gradonačelnika Adolfa Mošinskyja. Jedna afera zvana ‘’valcer’’ stajala je Frigana na neki način i njegova mjesta kao gradonačelnika. Naime, u Narodnom domu, okupljalištu preporoditelja, sviran je na plesu valcer što je izazvalo ve liki revolt jer je to navodno bilo ponovno po njemčivanje nakon Bachovog apsolutizma. Tražena je ostavka članova odbora doma na čijem čelu je bio Frigan. No, Frigan se uspio oduprijeti napadima, ali je dobio nimalo lijepu etiketu “ni kuhan ni pečen, nego Frigan’’, jer je mlakonja i ne bori se za hrvatske interese. S druge pak strane, zbog svog ustrajnog rada da se gradska administracija pohrvati u doba Hrvatskougarske nagodbe, kao “prevelikog Hrvata’’ dao ga je smijeniti s gradonačelnikove dužnosti Rauchov režim. Naslijedili su ga u idućih pet godina gradonačelnici koji su bili odani protuhrvatskom režimu od godine 1868. do 1873.
Posebna zasluga Vjekoslava Frigana je održavanje prve gospodarske izložbe na kojoj je sudjelovalo preko četiri tisuće izlagača, a ta je izložba zapravo preteča današnjeg Zagrebačkog velesajma
