Tekst: Branimir Špoljarić
Foto: Državni arhiv u Zagrebu
HR-DAZG-857
Zbirka fot. Ulčnik Ivan
SIGN 12
Nakon godina prepucavanja u gradskome magistratu Zagreb je zahvaljujući dr. Stanku Andrijeviću 7. srpnja. 1878. napokon dobio vodovod. Izgradnja je trajala dvije godine, a Zagreb je dobio i prve pumpe koje su zagrepčani nazvali “železni Francek”.
Zahvaljujući dr. Stanku Andrijeviću Zagreb je 7. srpnja 1878. napokon dobio vodovod čijem su svečanom otvorenju prisustvovali i gradonačelnik i hrvatski ban Ivan Mažuranić. Kad kažemo napokon, mislimo na dugogodišnja prepucavanja u gradskome magistratu odakle crpiti vodu – s Medvednice, iz Save ili pak podzemne vode u aluvijalnim, šljunkovitim bazenima kod današnjega Zapadnog kolodvora. Još je 1774. križevački mjernik Ivan Vetter predlagao da Zagreb dobije vodu iz Kraljičinoga zdenca na Medvednici. Govorio je: “Ta je najzdravija i uvijek ima istu temperaturu od +10º C”. Jasno da do te realizacije nije moglo doći s obzirom na premali pritisak izvorišta, makar je i kasnije predlagao korištenje sljemenskih izvorišta i potoka za opskrbu vodom grada Zagreba. Kolika su bila razmimoilaženja oko vodovoda govori i podatak da je gradonačelnik Ivan Vončina podnio ostavku jer nije pobijedila njegova struja o korištenju sljemenske vode. Pobijedila je strana na kojoj je bio dr. Stanko Andrijević te tako postaje gradonačelnik 1876. Izgradnja vodovoda potrajala je pune dvije godine, a Zagreb je dobio i prve pumpe na trgovima i križanjima koje su Zagrepčani nazvali “železni Francek” po kralju i caru Franji Josipu.
Stanko Andrijević potječe iz stare zagrebačke obitelji koja je imala znatna imanja na Jelenovcu i Vinogradskoj cesti. Rođen je u Zagrebu 1841. godine, a umro 1894. Pravne je znanosti završio u Zagrebu, a zatim doktorirao pravo u Grazu. Gradonačelnik ostaje tri godine i ostavlja vidljive tragove u komunalnom životu grada. Uz vodovodni rezervoar 1878. u Zagrebu se grade mnoge reprezentativne zgrade. Treba znati da je Zagreb tada imao 26000 stanovnika. Tako je za Andrijevićevoga mandata sagrađena Škola milosrdnica u Gundulićevoj ulici, tu je i palača Sudbenoga stola na Zrinjevcu, zgrada Gospodarskoga društva, a probijene su i formirane nove ulice kao što su Primorska, Đorđićeva, Palmotićeva, Kolodvorska. Andrijević je dao izgraditi i novu numeraciju kuća s nacrtom grada 1878. kao i novu školu na Kaptolu. Kada je 1879. godine prestao biti gradonačelnik, dr. Stanko Andrijević bavio se odvjetništvom. I dok je Andrijević gradio nove kuće (čak i cijele ulice), njegov nasljednik Matija Mrazović morao je, nažalost, prebrojavati ono što je porušeno jer je za njegovoga mandata Zagreb zadesio katastrofalni potres – 9. studenoga 1880.
