Grad Zagreb želi se razviti u zajednicu koja se odnosi prijateljski prema osobama s demencijom i unapređenjem zdravstvenih usluga doprinijeti njihovom što dužem i kvalitetnijem samostalnom životu

Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a očituje se progresivnim
propadanjem kognitivnih funkcija te karakterističnom pojavom senilnih plakova
i stvaranjem neurofibrilarnih tračaka u kori mozga i subkortikalnoj sivoj tvari.
Napredujući, dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u
ponašanju i osobnosti bolesnika. Iako se Alzheimerova bolest može javiti i
mladim ljudima, ipak je to bolest starije populacije i znatno se češće javlja
nakon 65. godine života. Smatra se da više od pet posto opće populacije starije
od 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti, dok u populaciji starijoj od 85
godina i više od 30 posto. Bolest je dvostruko češća kod žena nego muškaraca,
djelomice stoga što žene imaju očekivano duži životni vijek.
Procjene govore kako u Zagrebu Alzheimerovu demenciju ima više od 17.000
stanovnika. Iako se pojavljuje češće u starijoj dobi, Alzheimerova bolest nije
uobičajeni dio starenja. U većini slučajeva bolest nastaje sporadično, s kasnim
početkom nakon 60. godine života i vrlo nejasnom etiologijom. Ipak, u otprilike
pet do 15 posto slučajeva javlja se obiteljski, a tada je češći rani početak bolesti

(prije 60. godine života) i takvi slučajevi povezani su sa specifičnim genetskim
poremećajima.
Simptomi i znakovi Alzheimerove bolesti slični su onima kod drugih
demencija, a najčešći je prvi znak bolesti gubitak kratkotrajnog pamćenja.
Bolest napreduje postupno, na gubitak pamćenja nastavlja se psihičko
propadanje, ali dugo zadržavanje dobrog fizičkog izgleda, no potom dolazi i do
fizičkog propadanja i nepokretnosti.
Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, zdravstvena skrb i skrb okoline
poboljšavaju kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati ovaj niz
simptoma koji mogu ukazivati na početak bolesti. Važno je i rano upućivanje
osobe liječniku, kao i kontaktiranje Savjetovališta za članove obitelji osobe
oboljele od Alzheimerove bolesti (Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest).
Deset znakova Alzheimerove bolesti

  1. Poremećaj pamćenja: razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju
    događaji koji su se nedavno dogodili.
  2. Poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti: održavanju osobne
    higijene, snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zaboravljanje gdje
    su male stvari – ključevi, naočale i sl.
  3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi u svakodnevnom
    govoru, zamjena istih riječi sličnim riječima, nerazumljivo izgovaranje
    riječi koje nemaju svrhu niti smisao ili se često služi podjednakim
    odgovorima – frazama.
  4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je
    mjesec, dan ili godina, koje je godišnje doba, ne snalazi se na ranije
    poznatim mjestima.
  5. Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno
    se odijeva u odnosu na godišnje doba.
  6. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog
    formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
  7. Često gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima,
    traženje stvari u džepovima.
  8. Promjene raspoloženja i ponašanja: na primjer, iz nemira, nervoze, ljutnje
    nagla promjena u preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje
    oko sebe, bezrazložna tuga i plač s izmjenom dobrog raspoloženja i
    smijeha.
  9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za
    krađu novca, stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje,
    strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
  10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna
    nezainteresiranost, osjećaj napuštenosti, osamljenosti i straha.

Grad Zagreb – demenciji prijateljska zajednica

Grad Zagreb je 2017. pokrenuo program kojim je započeo prilagodbu u
demenciji prijateljsku zajednicu koja pomaže osobama s demencijom da duže
žive bolje. Podaci o stanovništvu u 2017. godini govore da u Zagrebu živi
204.525 osoba starijih 60 godina, među kojima je otprilike 17.000 s
demencijom.
Grad Zagreb želi se razviti u zajednicu koja se odnosi prijateljski prema
osobama s demencijom i unapređenjem zdravstvenih usluga doprinijeti
njihovom što dužem i kvalitetnijem samostalnom životu. Razvijaju se programi
ranog dijagnosticiranja simptoma demencije i uvođenja registra osoba s
demencijom u zajednici. Educiraju se liječnici hitne službe, specijalisti
obiteljske medicine, medicine rada i drugo medicinsko i prateće osoblje.
Educiraju se djelatnici u javnom prijevozu, službi 112, policiji i vatrogasci te
oni koji djeluju u slučajevima općih opasnosti. Educiraju se i djelatnici gradskih
ureda i službi za građane, koji se susreću s osobama s demencijom. Program
osnovne edukacije u sklopu razvoja grada Zagreba u demenciji prijateljsku
zajednicu održan je za djelatnike ZET-a, komunalne redare i djelatnike
Policijske uprave zagrebačke.
Jedna od najvažnijih zadaća Grada Zagreba i inicijative Grad Zagreb –
demenciji prijateljska zajednica je borba protiv stigmatizacije osoba s
demencijom i njihove rodbine, ponajprije:

  • medijskim aktivnostima, izdavanjem odgovarajućih informativnih
    materijala te organiziranjem i podržavanjem javnih događanja koja
    svojim sadržajima jačaju svijest o demenciji, njezinim simptomima,
    potrebi ranog prepoznavanja i načinima kojima zajednica pomaže
  • osobama s demencijom i njihovoj rodbini; poticanjem obrazovnih ustanova na gradskom području da djeci i
    mladima objašnjavaju uzročnike i simptome demencije, načine komuniciranja s osobama s demencijom i mjere koje doprinose mentalnom zdravlju;
  • uspostava Centra za demencije Grada Zagreba s ciljem organiziranja
    sveobuhvatne pomoći osobama s demencijom i članovima njihovih
    obitelji.