Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u ponedjeljak 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2023. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru istaknuo da se proslava Dana HAZU ove godine održava u Knjižnici HAZU jer se palača HAZU i još sedam akademijinih zgrada trenutno obnavlja od posljedica potresa 2020. Podsjetio je da se upravo ove godine navršava 140. godišnjica zgrade Knjižnice HAZU, koja je 1884. sagrađena kao Kemijski laboratorij, prema projektu Hermanna Bollea, a na inicijativu Gustava Janečeka, utemeljitelja moderne hrvatske kemije, kasnijeg predsjednika Akademije. Odlukom Vlade Republike Hrvatske vlasništvo nad zgradom 1997. je preneseno je na Hrvatsku akademiju na temelju zamjene Akademijina zemljišta za potrebe podizanja novoga kompleksa PMF-a na zagrebačkom Horvatovcu, a 2001. pristupilo se njezinu uređenju prema projektu čiji su autori akademici Miroslav Begović, Ante Vulin i Velimir Neidhardt te je prije 15. godina, 29. travnja 2009., svečano otvorena novouređena zgrada Knjižnice HAZU.
„Nadajmo se da ćemo sljedeće godine, o 1100. obljetnici stvaranja Hrvatskoga Kraljevstva, ponovno slaviti ovaj Dan Akademije u atriju naše obnovljene neorenesansne palače“, rekao je akademik Neidhardt.
Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je prof. dr. sc. Ante Uglešić za znanstveno djelo U potrazi za Višeslavovom krstionicom, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađen je dr. sc. Krunoslav Užarević za izuzetne recentne znanstvene doprinose u razvoju metoda i instrumentacije održive kemijske sinteze pomoću mehaničke sile te u mehanokemijskoj i kontroliranoj sintezi nekonvencionalnih poroznih koordinacijskih materijala četvrte generacije kao potentnih katalizatora i spintronskih materijala, za područje prirodnih znanosti nagrađena je prof. dr. sc. Sanja Faivre za istraživanja koja su znatno unaprijedila metodologiju korištenja algnih vijenaca kao markera morske razine visoke razlučivosti, za područje medicinskih znanosti nagrađena je izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, za izvorna znanstvena istraživanja o znanstveno-stručnom i kulturno-povijesnom značenju najstarijeg nacionalnog medicinskog časopisa Liječnički vjesnik, objavljena u autorskoj knjizi i znanstvenim člancima, za područje filoloških znanosti nagradu je dobio prof. dr. sc. Šime Demo za znanstvenu cjelinu označenu nazivom Studije o latinskoj makaronskoj književnosti, koju čine objavljene znanstvene knjige i znanstveni članci u razdoblju 2019.–2023., za područje književnosti nagradu je dobio Radomir Venturin za zbirku pjesama Za srokom okom i to okomito, za područje likovnih umjetnosti nagrađena je izv. prof. dr. sc. Mara Marić za znanstvenu monografiju Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen je red. prof. Srećko Bradić za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a za područje tehničkih znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Marko Čanađija za djelo Termomehanička sprega u čvrstim tijelima i strukturama koje sačinjavaju knjiga Thermomechanics of Solids and Structures: Physical Mechanisms, Continuum Mechanics, and Applications i sedam članaka objavljenih u znanstvenim časopisima u razdoblju 2019. – 2023.
U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila se Stella Fatović.
PR
