Tekst: Branimir Špoljarić
Potaknut Strossmayerovom idejom da se u Zagrebu osnuje Sveučilište, Ivan Vončina se svesrdno zalagao za to pa se želja hrvatskih intelektualaca ostvarila: Sveučilište u Zagrebu je svečano otvoreno 1874.
Ivan Vončina rođen je u Novom Vinodolskom 1827. godine. U Zagrebu završava Prvoslovnu akademiju tepočinje raditi u Karlovcu, Virovitici i Osijeku. Dok je bio u Karlovcu, izabran je 1860. godine za gradonačelnika, a zatim dolazi u Zagreb pa na inicijativu bana pučanina Ivana Mažuranića (svojega zemljaka iz Novog Vinodolskog) postaje gradonačelnikom grada Zagreba, 1874. Za njega se može reći da je bio čovjek koji je od maloga Zagreba u punom smislu te riječi napravio hrvatsko kulturno središte. Kada je došao na mjesto gradonačelnika, Zagreb je brojio svega 24 000 stanovnika. Ivan Vončina je bio političar, politički pisac i novinar i jedan od glavnih uvodničara Pozora, Novog Pozora, Zatočenika, a surađivao i u beletrističkim listovima Dragoljub i Književnik te u Obzoru, a i sam je pripadao tzv. obzorašima. Kao političar se oštro suprotstavljao banu Levinu Rauchu, a tražio je i reviziju Hrvatsko-ugarske nagodbe. Zbog toga su ga vlasti umirovile dok je bio riječki podžupan. Potaknut Strossmayerovom idejom da se u Zagrebu osnuje Sveučilište, Vončina se svesrdno zalagao za to pa se želja hrvatskih intelektualaca ostvarila: Sveučilišta u Zagrebu je svečano otvoreno 1874. Sveučilište se tada nalazilo na katarinskome trgu i na otvorenju se našao sav kulturni Zagreb, koji je ugostio mnoge goste iz cijele Monarhije. Vončina je mnogo pridonio u razvitku stručnoga školstva pa se tako osniva Kemijski laboratorij, osnovan je i uređen Botanički vrt, a osniva se i Obrtna škola. Iste godine kada je osnovano hrvatsko Sveučilište, osnovana su i mnoga društva, kao što je primjerice Hrvatsko planinarsko društvo, koje se počelo brinuti o uređenju staza na našoj Medvednici i okupljalo je mnoge znanstvenike-prirodoslovce. Vončina je do kraja svog mandata uspio otvoriti tiskaru Narodnih novina, no treba znati da je osnovao tiskaru u Sisku i tamo izdavao izrazito opozicijske listove: Zatočenik, Branik i Südslawische Zeitung, suprotstavljajući se mađaronima kao istaknuti rodoljub i član Narodne stranke. Na kraju mandata, 1876., dočekao i otvorenje središnjegagradskog groblja na Mirogoju, a jedino nije dočekao otvaranje zagrebačkoga vodovoda. Naime, zbog vodovoda se odrekao i časti gradonačelnika jer se zalagao da vodovod u Zagreb crpi vodu s Medvednice, dok je njegov nasljednik dr. Stanko Andrijević bio skloniji tome da se voda dovodi iz savske nizine. Kako je pobijedila Andrijanićeva strana, on dobiva i vodovod i gradonačelničku funkciju. Ivan Vončina umro je u Zagrebu 1885.
