Do 14. studenog u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu može se razgledati izložba Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske, autorice doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević, znanstvene savjetnice u Institutu za turizam u Zagrebu, koju je organiziralo Hrvatsko-češko društvo uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvo Napredak – Napretkovim kulturnim centrom i Institutom za turizam.
Na izložbi su prezentitrana djela 32 graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera rodom iz Češke koji su djelovali na prostoru današnje Hrvatske od njih ukupno 50 koliko ih je poznato. Neki su se u Hrvatskoj nastanili trajno, primjerice Bartol Felbinger, Rupert Melkus, Lav Kalda, Vjekoslav Bastl, Julio Deutsch, Josef Dryak, Josef Dubsky, Josip Kodl, a neki su djelovali kratko, isključivo zbog posla.
Na hrvatskih prostorima djelovali su na različite načine. Osmišljavali su, projektirali ili izvodili različite vrste građevina (ugostiteljsko-turističke, kulturne, industrijske, stambene, obrazovne, izložbene, vojne, parkovne) te na taj način pridonijeli oblikovanju pojedinih naselja. Radili su i na urbanističkim rješenjima, a među njima je najpoznatije Borovo naselje, nekad Bataville.
Svečanost otvorenja izložbe održana je u četvrtak 3. studenog, a otvorio ju je zamjenik češkog veleposlanika u Hrvatskoj Slavomír Goga koji je kazao da izložbe poput ove pokazuju slojevitost i dugu povijest uzajamnih hrvatsko-čeških odnosa. Iako se izložba bavi osobama iz 19. i 20. stoljeća, Goga je spomenuo i djelovanje učenika praškog graditelja Petra Parlera početkom 15. stoljeća koje se smatra autorima južnog portala crkve svetog Marka u Zagrebu, a podsjetio je i na nedavno preminulog češkog arhitekta hrvatskog porijekla Vladu Milunića, suautora najpoznatije suvremene građevine u Pragu, Kuće koja pleše. „Arhitektura je pružila, a u današnjem globaliziranom svijetu pruža možda još i više, priliku za miješanje identiteta i različitih kulturnih utjecaja, od čega nastaju nove kvalitete i nova umjetnička djela koja u obliku zgrada i načina uređenja javnih prostora povratno utječu i na nas koji u tim sredinama živimo, koji pored tih zgrada prolazimo i koji te javne površine koristimo“, kazao je Goga.
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac istaknuo je da nikad dosad djela graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske nisu bila prezentirana na jednim mjestu i cjelovito, kao svojevrstan fenomen u hrvatsko-češkim vezama. „Djela čeških arhitekata i graditelja nalaze se diljem Hrvatske i u odnosu na djela drugih umjetnika njihova su najvidljivija. Njihove građevine oblikuju identitet hrvatskih gradova ili krajolika, pokraj njih prolazimo svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni“, kazao je Lipovac, spomenuvši da osim Bartola Felbingera nijedan češki arhitekt nema u Zagrebu svoju ulicu.
Autorica izložbe Jasenka Kranjčević istaknula je da su se u razdoblju od početka 19. do sredine 20. stoljeća mijenjali strukovni nazivi, trendovi i stilovi u arhitekturi, kao i države, što je za posljedicu imalo i mijenjanje zakonske regulative. „Češki arhitekti i graditelji školovali su se u Pragu, Beču, Brnu, Parizu i u njemačkim gradovima i zahvaljujući tome je Hrvatska, koja je bila spremna prihvatiti nove ideje u oblikovanju i konstrukcijama, arhitektonski slična srednjoj Europi“, rekla je Jasenka Kranjčević koja je spomenula da se arhitektonska i graditeljska baština može iskoristiti i u turizmu.
