Zagrebačka kronologija (4)
Projektom se 1865., među ostalim, predviđa i premještanje potoka Medveščaka, uređenje Jelačićeva trga s novom gradskom vijećnicom, ali i rušenje Kaptolske vijećnice, zida pred katedralom i crkve Sv. Marka
Napisala: Nada Premerl
Foto: MGZ
1864. dovršena je Prva katastarska izmjera Slob. kralj. glavnoga grada Zagreba, započeta 1862.
• na temelju detaljne katastarske izmjere, zasnovan je i tiskan prvi plan grada Zagreba na hrvatskome jeziku, što je u suglasju s novim oduševljenjem za materinski jezik nakon pada Bachova apsolutizma. Plan je izdao građanin Dragutin Albrecht, vlasnik tiskare, i posvetio ga Slavnomu zastupstvu i poglavarstvu Slob. kralj. grada Zagreba.
• osnovana su tri značajna industrijska pogona: Tvornica kože, Paromlin i Tvornica duhana.
1865. nastao je prvi planski dokument prostornog razvoja Zagreba: Osnova za rasprostranjenje i poljepšanje grada Zagreba – generalna regulacijska osnova za grad od 50.000 stanovnika. Izradio ju je posebno izabran tehnički odbor kojem je predsjedao Josip Bouffleur, ravnatelj Zemaljskog građevnog ravnateljstva. Planira se adiranje pravilnih građevnih blokova i otvaranje novih ulica u “unutarnjem gradu”, između Petrinjske ulice i Savske ceste. Dopušta se samo dvokatna i trokatna izgradnja. Ispred Glavnog kolodvora, koji je lociran u osi Gundulićeve ulice, predviđen je “vert za biline”, prema tome, današnji Botanički vrt imao je već polazište u kasnijem oblikovanju tzv. Lenucijeve zelene potkove. Predviđa se i “Novi terg”, kasniji Zrinski trg. Zanimljivo je da se predlažu i nova kazališna zgrada na uglu Ilice i Svilarske ulice (današnje Preradovićeve), dvije nove župne crkve, novi izraelitski hram. Projektom se predviđa i zimska luka na kanalu Save, južno od kolodvora. U obrazloženju se nadalje, među ostalim, predlaže: premještanje potoka Medveščaka, uređenje Jelačićeva trga s novom gradskom vijećnicom na južnoj strani, rušenje Kaptolske vijećnice i zida pred katedralom, rušenje crkve Sv. Marka, i tako dalje.
1866., 4. ožujka, zalaganjem đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, utemeljena je Akademia scientiarum et artium Slavorum meridionalium – Južnoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, od 1991. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
• izgrađena je sinagoga u Praškoj ulici, prema projektu arhitekta Franje Kleina, posvećena 27. rujna 1867. Srušena je početkom Drugoga svjetskoga rata, 1941.
• u Zagrebu je tiskan prvijenac Augusta Šenoe, roman Ljubica – izvorna vesela igra iz zagrebačkog života.
1866. 21. listopada, posvećena je pravoslavna crkva Sv. Preobraženja na Preradovićevu trgu.
1866., 26. studenoga, prigodom proslave tristogodišnjice smrti bana Nikole Šubića Zrinskog, Novi trg u Donjem gradu prozvan je Zrinski trg ili Zrinjevac.
1866., 16. prosinca, svečano je otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću na istoimenom trgu, djelo poznatog bečkog kipara, majstora konjaničkih statua, Dominika Fernkorna.
1867., 28. srpnja, u zgradi Narodnog doma (Opatička 18) svečano je otvorena Južnoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
• zagrebački nadbiskup Juraj Haulik otkupio je u Beču cinčani odljev spomenika Sv. Jurju i dao ga postaviti na ulaz u perivoj Jurjaves (danas Maksimir). Zagrebačka nadbiskupija je konjaničku skulpturu darovala gradu, pa je spomenik 1884. postavljen na današnjem Strossmayerovu trgu, iza Akademije. Budući da je kip godinama propadao, naručen je 1908. novi brončani odljev koji je, na prijedlog Ise Kršnjavoga, postavljen na današnjem mjestu na Kazališnom trgu.
1868. osnovano je u Zagrebu prvo hrvatsko umjetničko društvo, pod nazivom Društvo umjetnosti, koje od 1879. do danas djeluje neprekidno kao matično društvo hrvatskih likovnih umjetnika.
1869. car i kralj Franjo Josip I. sa suprugom Elizabetom posjetio je drugi put Zagreb. Car je s brojnom pratnjom stigao posebnim vlakom, 8. ožujka u 20 sati. Grad je bio svečano osvijetljen i okićen zastavama, sagovima, zelenilom i cvijećem. U raskošno opremljenoj šesteroprežnoj kočiji uputio se do svog konačišta u banskoj palači.
• Levin Rauch, provoditelj nagodbe s Mađarima, svečano je ustoličen za hrvatskoga bana. Bilo je to posljednje ustoličenje po starom hrvatskom običaju.
• na početku današnje Medvedgradske ulice izgrađena je tvornica koža (danas Gliptoteka HAZU-a). Bila je jedan od rijetkih veleindustrijskih pogona u gradu, a poslovala je do 1938.
• proradila je državna Tvornica duhana u zgradi neiskorištene Zemaljske bolnice, današnjoj zgradi Rektorata Sveučilišta na Trgu maršala Tita. Zaposleno je 500-tinjak radnika, uglavnom žena.
1870. dolazi iz Beča u Zagreb skladatelj Ivan pl. Zajc koji osniva operni ansambl. Izvedbom njegove opere Mislav, otvorena je prva sezona hrvatske opere. Prva talijanska opera pjevana na hrvatskom bio je Verdijev Trubadur (1871).
1870., 4. siječnja, Zagreb je dobio željezničku vezu s Budimpeštom, na relaciji Zagreb – Žakanj – Kanjiža – Budimpešta.
1871. osnovano prvo Vatrogasno društvo u Zagrebu.
• objavljen je jedan od najljepših povijesnih romana iz života zagrebačkoga Griča – Zlatarevo zlato Augusta Šenoe.
• utemeljena je Dionička tiskara koja je tiskala dnevne novine Obzor i Narodne novine.
1872. Obrtnim zakonom ukinuti su cehovi u Hrvatskoj, a zagrebački obrtnici nastavljaju svoju funkciju u gospodarskom životu Zagreba, u međusobnom neograničenom proizvodnom natjecanju.
1872., 20. travnja, u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici umro je Ljudevit Gaj, vođa Hrvatskog narodnog preporoda. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju, a 1885. ostaci su preneseni u zajedničku grobnicu iliraca na Mirogoju.
1873. otvorena je željeznička pruga Zagreb – Karlovac – Rijeka.
• 14. lipnja otvoren je perivoj na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, uz promenadni koncert koji je od tada postao tradicija.
• utemeljena je Tvornica šibica na tadašnjoj periferiji Pregrad Sava, danas Savska cesta 139. Utemeljili su je zagrebački trgovci Lavoslav Pulzer i Samuel Moses.
• utemeljena je Tvornica parketa i parna pilana, 1881. proširena pogonom za proizvodnju pokućstva.
• utemeljeno je prvo zagrebačko radničko društvo.
1874. ban Ivan Mažuranić svečano je otvorio moderno Sveučilište.
1874., 19. listopada, u dvorani nekadašnjeg Narodnog doma, u povodu otvorenja Sveučilišta, otvorena je prva umjetnička izložba u Zagrebu.
• osnovano je športsko društvo Hrvatski sokol. Važnu je ulogu imalo u organiziranju tjelovježbe u pučkim školama.
• utemeljeno je Hrvatsko planinarsko društvo koje je rodoljubnim izletima poticalo upoznavanje domovine i druženje.
• osnovano je Hrvatsko radničko pjevačko društvo Sloboda.
1875., 1. ožujka, otvorena je Pučka kuhinja Društva čovječnosti.
1876., 6. studenoga, na obroncima brežuljaka na sjeveru grada otvoreno je središnje zagrebačko groblje Mirogoj, koje je koncepcijom i arhitekturom postalo značajna urbana sastavnica grada. Neorenesansne arkade, crkva Krista Kralja i mrtvačnica djelo su arhitekta Hermanna Bolléa i njegovo najbolje urbanističko i arhitektonsko ostvarenje.
• srušena je Kaptolska vijećnica (izgrađena i oslikana u 17. stoljeću), s obrazloženjem da je zgrada bez ukusa, kako su je tada vrednovali “stručnjaci” u Osnovi za poljepšanje grada Zagreba.
• Hrvatski glazbeni zavod, osnovan 1827. kao Musikverein (Društvo ljubitelja glazbe), uselio je 1876. u vlastitu zgradu u Gundulićevoj 6, gdje je i danas.
• praizvedena je Zajčeva opera Nikola Šubić Zrinjski.
1877. na Novu godinu prvi se put oglasio Grički top, tada smješten u Kraljevskom institutu za meteorologiju na Strossmayerovu šetalištu.
• 1. listopada započela je nastava u današnjoj velikoj školskoj zgradi na Kaptolu.
• u Zagrebu je osnovano Prvo hrvatsko sklizalačko društvo. Klizali su na Južnom perivoju u današnjoj Mihanovićevoj ulici.
1878., 7. srpnja, velikom svečanošću otvoren je Gradski vodovod. Prema programu slavlja, pušteni su visoki mlazovi vode iz zdenca Manduševca na Trgu bana Jelačića.
• u Zagrebu je osnovan Klub inžinirah i arhitektah.
• prema planu gradskog vrtlara Josipa Peklara, preuređuje se zrinjevački perivoj, biljnim sagovima, šišanim grmljem i s četiri bazena.
• uvedena nova “numeracija” kuća u Zagrebu; ulicama se daju nova imena i kućni brojevi.
1878., 20. kolovoza, osnovan Hrvatski crveni križ u kući prve predsjednice, grofice Aleksandre Kulmer na Katarinskom trgu broj 6.
• osnovano je u Zagrebu Hrvatsko arheologičko društvo. Prvi predsjednik postao je Ivan Kukuljević Sakcinski.
1879. osnovana je Prva zagrebačka tvornica salame, suhomenate robe, vlasništvo K. Rabusa i sina.
• otvoren je u Stenjevcu Zavod za umobolne, građen prema nacrtu arh. Kune Waidmanna. To je današnja Psihijatrijska bolnica Vrapče.
• osnovano je u Zagrebu ekskluzivno muško društvo Kvak sa sjedištem u kući u Demetrovoj 3. Priređivali su šaljive igrokaze, izdavali vlastite novine Kvakački viesnik, a priredbama na Silvestrovo i pokladni utorak mogle su prisustvovati i dame.
1880., 9. studenoga u 7 sati, 33 minute i 53 sekunde pogodio je Zagreb katastrofalni potres. Porušeno je i oštećeno 1758 objekata, među kojima gotovo sve crkve i Zagrebačka katedrala.
• počela obnova katedrale, prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa.
• osnovan je Muzej za umjetnost i obrt kao zavod Društva umjetnosti.
1881., 13. prosinca, umro je August Šenoa, pjesnik Zagreba i istaknuti senator gradske uprave.
• slavni bečki arhitekti Hellmer i Felner donose projekte za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta. Predlaže se lokacija na početku Ilice za kazališnu zgradu s plesnom dvoranom, blagovalištem, slastičarnicom i u prizemlju gostionicom s kavanom.
1882., 11. travnja, u starom kazalištu na Markovu trgu započela je karijeru jedna od najvećih opernih pjevačica svijeta, Milka Trnina, kao Amelia u Verdijevu Krabuljnome plesu.
1882., 10. prosinca, svečano je otvorena Obrtna škola u Zagrebu.
• pogoni Tvornice duhana, koji su isprva smješteni u zgradi Zemaljske bolnice (danas zgrada Rektorata Sveučilišta) preseljeni su 1882. u novoizgrađenu tvornicu na Ciglani, današnja Klaićeva ulica 13.
• zgrada Tvornice duhana na bivšem Sajmištu (današnjem Trgu maršala Tita), prema odluci Zemaljske vlade, namijenjena je Sveučilištu koje je u nju odmah i uselilo te je i danas na istoj adresi.
1883., 1. prosinca, za bana je
postavljen Dragutin Khu-
en Héderváry.
1884. u zgradi Akademije na Zrinskom trgu otvorena je Strossmayerova galerija starih majstora, prva umjetnička galerija u Hrvatskoj.
• izgrađena je, prema projektu Hermana Bolléa, evangelička crkva u Gun-
dulićevoj ulici.
1886. počinje asfaltiranje ulica i trgova.
1887. predložena je nova regulacijska osnova Zagreba. Njezin je najkreativniji dio ustroj Zelene potkove – trgova perivoja u slijedu od Trga Nikole Šubića Zrinskog, Strossmayerova i Tomislavova trga do Glavnoga kolodvora i Južnoga perivoja (danas Botanički vrt) preko Trga Marka Marulića, Mažuranićeva trga do Trga maršala Tita. Taj monumentalni i reprezentativni projekt najviši je domet historizma kod nas. Njime je ostvaren jedinstveni urbanističko-arhitektonski sklop poluprstena na kojem se, u duhu utemeljiteljskog razdoblja (Gründerzeita),
nižu reprezentativni javni objekti: Akademija sa Strossmayerovom galerijom (arh. Fridrich Schmidt, 1878.), Umjetnički paviljon (Floris Korb i Kalman Giergl, re-interpretacija u Zagrebu F. Fellner i H. Helmer, 1898.), Državni kolodvor (Ferenz Pfaff, 1892.), zgrada Kola (Matija Antolec, 1884.), Obrtna škola (Hermann Bollé, 1891.) i konačno, reprezentativna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, koju 1894./1895. grade arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer. Na obodnim zonama trgova grade se palače u stilu najboljeg europskog historizma.
1887., 1. siječnja, u kući koncesionara prve gradske telefonske mreže, Vilima Schwartza, na Krvavom mostu puštena je u rad prva telefonska centrala.
1888. podignuta je zgrada Obrtne škole i muzeja na današnjem Trgu maršala Tita, prema projektu Hermanna Bolléa.
1888., 10. lipnja, posjetili su Zagreb carević i kraljević Rudolf i njegova supruga Štefanija, u povodu postavljanja kamena-temeljca za novu vojarnu u današnjoj Ulici Republike Austrije.
1889. puštena je u promet parna uspinjača.
• uređeno je tržište na današnjem Kvaternikovu trgu.
• utemeljen je Botanički vrt. Osnivač vrta bio je Antun Heinz, profesor botanike.
• u Zagrebu je održana prva prvosvibanjska proslava u Hrvatskoj.
1890. intenzivno se grade škole: Dječačka učiona u Samostanskoj (Varšavskoj), Pučka škola u Krajiškoj itd.
1891., od 15. kolovoza do 15. listopada, održana je Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba na tadašnjem Sajmištu (danas Trg maršala Tita); bio je to najveći gospodarski i urbani spektakl stoljeća.
• uređen je perivoj na Tuškancu, prema projektu gradskog vrtlara Josipa Peklara.
1891., 5. rujna, pušten je u promet konjski tramvaj (koji je tek 1910. elektrificiran). Događaj je za tadašnji grad bio velika atrakcija, pa se prvoga dana tramvajem prevezlo više od 20.000 Zagrepčana. Zagreb je tada imao 42.000 stanovnika.
• u povodu Jubilarne gospodarske izložbe, otkriven je na početku Mesničke ulice spomenik Andriji Kačiću Miošiću, rad hrvatskog kipara Ivana Rendića.
• na sredini Zrinjevca podignut je Glazbeni paviljon, donacija Eduarda Priestera, pripadnika ugledne židovske obitelji.
1892. dovršena je zgrada Državnoga kolodvora (danas Glavni kolodvor), prema projektu mađarskog arhitekta Ferenza Pfaffa.
• utemeljena je Tvornica cikorije i kave Franck u Vodovodnoj ulici.
• utemeljena je Zagrebačka pivovara u Ilici.
• izgrađena je tvornica octa.
• na Ksaveru je utemeljena Tvornica keramičkog posuđa i peći I. Kalline.
• osnovan je Ženski licej; tek tada je riješeno pitanje višeg obrazovanja žena.
• objavljen je prvi moderni turistički vodič “Zagreb i okolica. Kažiput za urodjenike i strance”. Objavio ga je gradski vijećnik Adolf Hudovski. Tiskan je na hrvatskom i njemačkom jeziku.
• izrađena je osnova za preloženje i nadsvođenje potoka Medveščaka te je time počela sustavna izgradnja gradske kanalizacije.
• osnovan je Klub fotoamatera, na poticaj predstojnika Ureda za bogoštovlje i nastavu, Izidora Kršnjavog.
• preuređuje se Vladina palača u Opatičkoj 10, prema programu Ise Kršnjavoga, predstojnika Ureda za bogoštovlje i nastavu. Kršnjavi je pozvao mlade umjetnike da prema njegovom likovnom programu oslikaju palaču, a u izvedbi su sudjelovali kipari Robert Frangeš i Rudolf Valdec te slikari Ivan Tišov, Bela Čikoš-Sesija, Celestin Medović, Oton Iveković i Vlaho Bukovac. Najpoznatija i najveća je srednja dvorana, nazvana Zlatna, zbog bogato pozlaćene dekoracije u stilu visoke renesanse. Uređenje palače cjelovito je umjetničko djelo historizma u Hrvatskoj.
1893. raspisan je međunarodni pozivni natječaj za Srednjoškolski forum, prvi javni natječaj u našoj graditeljskoj praksi. Najpovoljniji su bili projekti lajpciških arhitekata Alfreda Ludwiga i Theodora Hülsnera. Prodoran i svestran ministar obrazovanja i kulture Isidor Kršnjavi svojim je programom odgoja i prosvjete izgradio Školski forum, srednjoškolski centar s gimnazijom, Trgovačkom školom i osnovnom školom sa sportskim igralištem. U zgradi gimnazije prema Rooseweltovu trgu od 1987. je Muzej Mimara. Gradnja tog velikog kompleksa započela je u kolovozu 1894., a Školski forum svečano je otvoren prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu, u listopadu 1895.
• slikar Vlaho Bukovac, na nagovor Ise Kršnjavoga, napušta Pariz i Englesku i dolazi u Zagreb, gdje potiče intenzivan likovni život. Slika brojne portrete Zagrepčana i velike kompozicije, među kojima i Hrvatski preporod za zastor Hrvatskog narodnog kazališta.
• osnovana je Tvornica papira na Zavrtnici, koja je proradila 10. studenoga 1895.
• započela je s radom nova pivovara u Ilici 224.
• Franjo Bučar dolazi u Zagreb sa studija u Institutu za gimnastiku u Stokholmu i donosi prvu nogometnu loptu te počinje poduku u nogometu.
• iako je regulacija potoka Medveščaka predložena već 1865., prelaganje potoka započelo je tek 1893., u sklopu izgradnje kanalizacije, za vrijeme načelnikovanja Adolfa Mošinskog.
• osnovana je bolnica na Zelenom brijegu sa 60 postelja. Bila je to bolnica za zarazne bolesti u slučaju velikih epidemija u gradu. Na tom je mjestu i danas Bolnica za infektivne bolesti.
1894., 22. svibnja, započela je gradnja Hrvatskog narodnog kazališta, koje je već u listopadu 1895. svečano otvoreno.
• postavljen je spomenik Petru Preradoviću, djelo kipara Ivana Rendića. Postavljen je ispred Kemijskog laboratorija u središnjoj osi Istočnog perivoja, s pogledom prema kasnije izgrađenom Umjetničkom paviljonu. Svečano otkrivanje spomenika uslijedilo je 23. svibnja 1895.
• milosrdne sestre izgradile su, prema projektu arhitekta Kune Waidmanna, veliku bolnicu paviljonskog tipa u Vinogradskoj ulici.
1895., 14., 15., i 16. listopada, car i kralj Franjo Josip I. boravio je u Zagrebu. Na poziv bana Khuena Hedervaryja i predstojnika Ureda za bogoštovje i nastavu, Izidora Kršnjavoga, u skladu s monumentalnošću Gründerzeita, Zagreb se priprema za njegov doček cara i kralja. Prema nacrtima uglednih arhitekata (Martina Pilara, Hermanna Bolléa, Lava Hönigsberga i Julija Deutscha), izgrađena je arhitektonska dekoracija. Grade se slavoluci i jarboli, girlandama i cvijećem ukrašavaju pročelja, sve u stilu makarta. Caru u čast, njegovim je imenom prozvan i trg ispred Glavnoga kolodvora. Međutim, istodobno su studenti pred Jelačićevim spomenikom javno spalili mađarsku zastavu, kako bi pokazali protumađarsko i protukhuenovsko raspoloženje.
• 14. listopada, tijekom trodnevnog boravka u Zagrebu, car je svečano otvorio Hrvatsko narodno kazalište i Školski forum na Rooseveltovu trgu.
• utemeljenja je prva velika tvornica pokućstva Bothe & Ehrmann na Savskoj cesti, na mjestu današnjeg Studentskog centra. Osnivač je bio ugledni zagrebački trgovac Eugen Bothe, vlasnik trgovine mirodija u Ilici 38 i kasnije vlasnik umjetničko-obrtničke trgovine na istoj adresi.
1896., 3. kolovoza, na sjednici skupštine gradskog zastupstva potvrđen je novi službeni grb grada Zagreba. Ustanovljena je tada prvi put modra boja kao znamen Zagreba. Na modrome štitu su tri kule na obrambenom zidu s otvorenim gradskim vratima, lijevo je šestokraka zvijezda zlatne boje, desno srebrni mladi mjesec. Iznad štita je kruna.
1896. gradi se cesta na Sljeme, zaslugom gradonačelnika Rudolfa Mošinskog.
• zagrebački arhitekti Hönigsberg i Deutsch projektiraju kuću s atelijerom za slikara Vlahu Bukovca na Trgu kralja Tomislava br. 18.
1897. osniva se u Zagrebu Društvo hrvatskih umjetnika.
1898. podignut je prvi izložbeni paviljon, današnji Umjetnički paviljon na Tomislavovu trgu. Željezna konstrukcija paviljona prenesena je nakon Milenijske izložbe u Budimpešti, konstruktori su bili mađarski arhitekti Floris Korb i Kalman Giergl. U Zagrebu su paviljon rekonstruirali i prilagodili bečki arhitekti Fellner i Helmer, a radove su izvodili zagrebački graditelji Hönigsberg i Deutsch. U novom Umjetničkom paviljonu odmah se predstavilo Društvo hrvatskih umjetnika, izložbom Prvi hrvatski salon.
• dovršeno je premještanje potoka Medveščaka na potezu današnje Tkalčićeve ulice, Medveščaka i Ribnjaka. Staro potočno korito i kanal za mlinove u današnjoj Tkalčićevoj i Kožarskoj ulici su zatrpani. Poslovi prelaganja potoka odvijali su se etapno, u okviru radova na sustavu gradske kanalizacije. Ponajprije su nadsvedeni kanali od željezničke pruge do Sajmišta (današnje Draškovićeve ulice), pa zatim do križanja s Vlaškom ulicom. Dalje je prokopano i regulirano novo korito Medveščaka od Ribnjaka do Gupčeve zvijezde i napokon, posljednja etapa uređenja novog korita od Zvijezde do Gradske mitnice na Mlinarskoj cesti, gdje su ostali mlinovi, od kojih su neki radili još u prvoj polovici 20. stoljeća.
• srušen je niz jednokatnih kuća na istočnoj strani Jelačićeva trga, pa je umjesto njih izgrađena prva četverokatnica u stilu secesije, takozvani Elza fluid dom.
• 15. prosinca svečano je otvoren Prvi hrvatski salon u Umjetničkom paviljonu. Otvorenjem izložbe otvorena je i zgrada, namijenjena za gradski izložbeni prostor.
• održane prve filmske projekcije u Zagrebu.
• izgrađena je Pučka škola u Trnju.
• Zagrebu je pripojena Laščina, u prošlosti predjel s vinogradima, koji je pripadao zagrebačkom Kaptolu.
• osnovana je Tvornica pokućstva u Zagrebu.
• održan je prvi dogovor o osnutku Društva hrvatskih književnika. Vlada je 1900. potvrdila pravila Društva. Na osnivačkoj skupštini, u nazočnosti 103 književnika, za prvog je predsjednika izabran Ivan Trnski.
1899. izgrađena je Domobranska vojarna u Ilici 242.
• u školskoj godini 1899./1900. na zagrebačkom Sveučilištu Franje Josipa I. studirala su 604 studenta (na Pravnom fakultetu 441, na Filozofskom 79 i na Bogoslovnom 84), a Zagreb je tada imao 61.002 stanovnika.
NASTAVIT ĆE SE…
