Foto: grad-svetanedelja.hr
Zbog svoje pozitivne politike prema poduzetništvu, koja uključuje nulte stope prireza i poreza na potrošnju, Sveta Nedelja već nekoliko godina nosi titulu najpoželjnijeg mjesta za gospodarstvo u Hrvatskoj
Sveta Nedelja je najmlađi grad u Zagrebačkoj županiji, s obzirom da je taj status dobila 2006. godine. Slikovito mjesto nedaleko od Zagreba, uzdiže se pokraj stare Samoborske ceste i suvremene autoceste prema slovenskoj granici. Kombinacija napredne infrastrukturne razvijenosti te izvrsne povezanosti sa Zagrebom i Samoborom čine Svetu Nedelju savršenim gradom za ugodan i kvalitetan obiteljski život. Među prvim je gradovima u Hrvatskoj koji su omogućili besplatan unutargradski javni prijevoz za svoje sugrađane, a zbog svoje pozitivne politike prema poduzetništvu, koja uključuje nulte stope prireza i poreza na potrošnju, Sveta Nedelja već nekoliko godina nosi titulu najpoželjnijeg mjesta za gospodarstvo u Hrvatskoj. Jedan je od gospodarski najrazvijenijih manjih gradova i predvodnik trenda sve veće transparentnosti lokalne uprave, poboljšanja poslovne klime i povećanja kvalitete života.
Sveta Nedelja se prvi put spominje 1301. godine kao jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije. Zakonom o lokalnoj samoupravi, 30. prosinca 1992. utvrđena je Općina Sveta Nedelja u koju su ušle tadašnje mjesne zajednice: Bestovje, Brezje, Kerestinec sa Žitarkom i Kalinovica, Mala Gorica sa Srebrnjakom, Novaki, Orešje, Rakitje, Strmec, Jagnjić Dol i Sveta Nedelja i Svetonedeljski Breg. To područje, površine 65 km², poklapa se s bivšom općinom i Župom Presvetog Trojstva, a nalazi se zapadno od Zagreba između Save te Okićkog i Samoborskoga gorja.
Čitav svetonedeljski kraj leži na aluvijalnoj savskoj nizini, naslonjen na trup Samoborskoga gorja koje je nastalo u mezozoiku u formaciji trijasa i krede. Iz miocena potječu naslage vapnenca i lapora, a iz pliocena slojevi belvederskog šljunka. U pleistocenu su nastale naslage ilovače i šljunka kojima su pokriveni najniži ogranci Samoborskoga gorja.
O doseljavanju Hrvata na ovo područje ima malo pouzdanih podataka i tek od Ladislavove darovnice (druga polovica 13. stoljeća) možemo koliko-toliko pratiti povijesni tijek u Svetoj Nedelji. Naime, čitav kraj do Save pripadao je vlasnicima Okić-grada, a tadašnja Župa Sveta Nedelja i danas je pod okićkim dekanatom.
S etnološkog stajališta, do kraja Drugog svjetskog rata ovaj kraj predstavlja zasebnu cjelinu. Nošnju možemo pratiti od polovice 19. stoljeća u njezinim osnovnim oblicima i funkcijama koje su u stalnoj promjeni. Sela se nalaze na pola puta između Samobora i Zagreba i otvorena su njihovim utjecajima više od većine prometno izoliranih sela samoborske općine. Žitelji su u prošlosti, uz ostale kulture, uzgajali lan i konoplju, čija su vlakna osnova muške i ženske nošnje.
Nekoć je to bio isključivo poljodjelski kraj. Prvi industrijski pogoni otvaraju se pred kraj Drugog svjetskog rata, da bi do prave industrijske eksplozije došlo potkraj 60-ih godina. Uz već formirana industrijska središta Kerestinec, Brezje i Rakitje, stvara se tzv. industrijska zona Novaki-Bestovje, južno od ceste Samobor – Podsused, koja se proširuje i na sjevernu stranu prema Strmcu i dalje prema trokutu Betonska cesta – Potok Rakovica – autocesta u Svetoj Nedelji.
Najveća povijesna i kulturna zanimljivost svetonedeljskoga kraja je nekoć dvokatni, a poslije potresa 1880. prizemni dvorac Kerestinec, spomenik kulture prve kategorije.
Župna crkva Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji barokna je građevina s dopadljivim ornamentiranim stropom, spomenik druge kategorije. Pretpostavlja se da je građena prigodom osnutka župe, 1501. godine. Od 1608. do 1783. crkvi je bila prigrađena kapela sv. Petra kao mauzolej Petra III. Erdödya. Kasnije je kapela uklonjena, a u spomen Petru Erdödyju u današnju je crkvu uzidana njegova nadgrobna ploča. Tijekom 18. stoljeća crkva je nekoliko puta rekonstruirana. Župnik Adam Vidaković dao ju je produljiti i u njoj sagraditi kor i pjevalište. Od 1760. do 1787. župnik je bio Mihalj Šilobod Bolšić, tvorac prve hrvatske aritmetike „Arithmetika Horvatszka”, koji je dao iznova izgraditi donji dio crkve, lađu s pjevalištem i novi zvonik, a prethodno je uredio svetište. Značajni su: glavni oltar iz 1811., bočni oltar s kipom Majke Božje žalosne – Pieta u kamenu iz 17. stoljeća, propovjedaonica i orgulje iz 1800. godine.
Turizam, rekreacija, manifestacije
Pješačke i biciklističke staze vode po svetonedeljskim pitoresknim brežuljicima s prekrasnim pogledom na Zagreb, Sloveniju, Samoborsko gorje, Hrvatsko zagorje. Posebni doživljaj je vožnja biciklističkom rutom uz rijeku Savu i svetonedeljska jezera. Staze su opremljene turističkim putokazima, interpretacijskim pločama i klupama za odmor.
Brojna svetonedeljska jezera omiljeno su odredište ribolovaca, posebice najveća i najpoznatija jezera u Rakitju na 200-tinjak hektara, jezera u Strmcu te jezero Orešje i Kerestinec s kapitalnim primjercima šarana, amura i ostalih vrsta riba. Na jezerima se održavaju i međunarodna natjecanja u sportskom ribolovu. Tu su ulovljeni i šaran od 31,10 kilograma te som dug 2,5 metra i težak 122,20 kilograma. Jezera su idealna za obiteljske izlete, šetnju i vožnju biciklima.
Adrenalinski park Sveta Nedelja idealan je za obiteljske izlete i team-building programe.Tradicionalne turističke manifestacije u Svetoj
Nedelji su: Svetonedeljski fašnik (veljača), Radost Uskrsa (travanj-svibanj), Domenikana – Ljeto u Svetoj Nedelji (lipanj-rujan), Svetonedeljska fišijada (prvi vikend u rujnu), Domenica Fest (rujan), Rally Show Santa Domenica (studeni), Zimski cajti (prosinac-siječanj).
(PR)
