Grad Zagreb želi se razviti u zajednicu koja se odnosi prijateljski prema osobama s demencijom i unapređenjem zdravstvenih usluga doprinijeti njihovom što dužem i kvalitetnijem samostalnom životu
Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a očituje se progresivnim
propadanjem kognitivnih funkcija te karakterističnom pojavom senilnih plakova
i stvaranjem neurofibrilarnih tračaka u kori mozga i subkortikalnoj sivoj tvari.
Napredujući, dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u
ponašanju i osobnosti bolesnika. Iako se Alzheimerova bolest može javiti i
mladim ljudima, ipak je to bolest starije populacije i znatno se češće javlja
nakon 65. godine života. Smatra se da više od pet posto opće populacije starije
od 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti, dok u populaciji starijoj od 85
godina i više od 30 posto. Bolest je dvostruko češća kod žena nego muškaraca,
djelomice stoga što žene imaju očekivano duži životni vijek.
Procjene govore kako u Zagrebu Alzheimerovu demenciju ima više od 17.000
stanovnika. Iako se pojavljuje češće u starijoj dobi, Alzheimerova bolest nije
uobičajeni dio starenja. U većini slučajeva bolest nastaje sporadično, s kasnim
početkom nakon 60. godine života i vrlo nejasnom etiologijom. Ipak, u otprilike
pet do 15 posto slučajeva javlja se obiteljski, a tada je češći rani početak bolesti
(prije 60. godine života) i takvi slučajevi povezani su sa specifičnim genetskim
poremećajima.
Simptomi i znakovi Alzheimerove bolesti slični su onima kod drugih
demencija, a najčešći je prvi znak bolesti gubitak kratkotrajnog pamćenja.
Bolest napreduje postupno, na gubitak pamćenja nastavlja se psihičko
propadanje, ali dugo zadržavanje dobrog fizičkog izgleda, no potom dolazi i do
fizičkog propadanja i nepokretnosti.
Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, zdravstvena skrb i skrb okoline
poboljšavaju kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati ovaj niz
simptoma koji mogu ukazivati na početak bolesti. Važno je i rano upućivanje
osobe liječniku, kao i kontaktiranje Savjetovališta za članove obitelji osobe
oboljele od Alzheimerove bolesti (Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest).
Deset znakova Alzheimerove bolesti
- Poremećaj pamćenja: razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju
događaji koji su se nedavno dogodili. - Poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti: održavanju osobne
higijene, snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zaboravljanje gdje
su male stvari – ključevi, naočale i sl. - Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi u svakodnevnom
govoru, zamjena istih riječi sličnim riječima, nerazumljivo izgovaranje
riječi koje nemaju svrhu niti smisao ili se često služi podjednakim
odgovorima – frazama. - Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je
mjesec, dan ili godina, koje je godišnje doba, ne snalazi se na ranije
poznatim mjestima. - Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno
se odijeva u odnosu na godišnje doba. - Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog
formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“. - Često gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima,
traženje stvari u džepovima. - Promjene raspoloženja i ponašanja: na primjer, iz nemira, nervoze, ljutnje
nagla promjena u preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje
oko sebe, bezrazložna tuga i plač s izmjenom dobrog raspoloženja i
smijeha. - Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za
krađu novca, stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje,
strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje. - Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna
nezainteresiranost, osjećaj napuštenosti, osamljenosti i straha.
Grad Zagreb – demenciji prijateljska zajednica
Grad Zagreb je 2017. pokrenuo program kojim je započeo prilagodbu u
demenciji prijateljsku zajednicu koja pomaže osobama s demencijom da duže
žive bolje. Podaci o stanovništvu u 2017. godini govore da u Zagrebu živi
204.525 osoba starijih 60 godina, među kojima je otprilike 17.000 s
demencijom.
Grad Zagreb želi se razviti u zajednicu koja se odnosi prijateljski prema
osobama s demencijom i unapređenjem zdravstvenih usluga doprinijeti
njihovom što dužem i kvalitetnijem samostalnom životu. Razvijaju se programi
ranog dijagnosticiranja simptoma demencije i uvođenja registra osoba s
demencijom u zajednici. Educiraju se liječnici hitne službe, specijalisti
obiteljske medicine, medicine rada i drugo medicinsko i prateće osoblje.
Educiraju se djelatnici u javnom prijevozu, službi 112, policiji i vatrogasci te
oni koji djeluju u slučajevima općih opasnosti. Educiraju se i djelatnici gradskih
ureda i službi za građane, koji se susreću s osobama s demencijom. Program
osnovne edukacije u sklopu razvoja grada Zagreba u demenciji prijateljsku
zajednicu održan je za djelatnike ZET-a, komunalne redare i djelatnike
Policijske uprave zagrebačke.
Jedna od najvažnijih zadaća Grada Zagreba i inicijative Grad Zagreb –
demenciji prijateljska zajednica je borba protiv stigmatizacije osoba s
demencijom i njihove rodbine, ponajprije:
- medijskim aktivnostima, izdavanjem odgovarajućih informativnih
materijala te organiziranjem i podržavanjem javnih događanja koja
svojim sadržajima jačaju svijest o demenciji, njezinim simptomima,
potrebi ranog prepoznavanja i načinima kojima zajednica pomaže - osobama s demencijom i njihovoj rodbini; poticanjem obrazovnih ustanova na gradskom području da djeci i
mladima objašnjavaju uzročnike i simptome demencije, načine komuniciranja s osobama s demencijom i mjere koje doprinose mentalnom zdravlju; - uspostava Centra za demencije Grada Zagreba s ciljem organiziranja
sveobuhvatne pomoći osobama s demencijom i članovima njihovih
obitelji.
(PR)
