Nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, 24. srpnja 1868., u Zagrebu su postavljani gradonačelnici koji su bili odani režimu i ostajali su na toj dužnosti vrlo kratko vrijeme. Tako je godine 1869. za gradonačelnika postavljen Dragutin Cekuš i to samo privremeno, ali se održao na toj funkciji sve do 1872. Zagreb je nakon njegovog postavljanja posjetio car i kralj Franjo Josip I. te je, da bi smirio negodovanje hrvatskih političkih krugova zbog Hrvatsko-ugarske nagodbe, odobrio osnutak sveučilišta i najavio ukidanje Vojne krajine. To je trebalo pokazati kako su i u sklopu nagodbene autonomije mogući znanstveno kulturni i politički pomaci. Te je godine počeo izlaziti Vijenac, tjedno izdanje Matice ilirske, jednoga od najznačajnijih časopisa hrvatske književnosti i kulture u kojem su objavljivali svi suvremeni pisci i publicisti. Prvi urednik bio je Gjuro Deželić, a godine 1871. u njemu u nastavcima August Šenoa objavljuje ”Zlatarevo zlato” – ”roman iz prošlosti zagrebačke”, prvi hrvatski povijesni roman. Godine 1870. u Zagreb iz Beča dolazi Ivan pl. Zajc i u hrvatskoj glazbenoj kulturi počinje tzv. Zajčevo doba. Zahvaljujući Zajčevom djelovanju kao dirigenta i ravnatelja škole Hrvatskoga glazbenog zavoda, uzdižu se glazbeno školovanje i organizacija glazbenoga života, kvaliteta muziciranja i ukus publike. U Zagrebu je utemeljena prva hrvatska stalna opera s njime na čelu, a za otvorenje prve sezone Zajc sklada operu ”Mislav”. Za gradonačelnika Cekuša s radom je započela državna tvornica duhana u zgradi u kojoj se danas nalazi rektorat sveučilišta i Pravni fakultet. U tvornici je bilo uposleno oko 500 radnika. Stupila su na snagu i pravila Tipografskog društva, za podupiranje i naobraženje, prvoga sindikalnog društva u Hrvatskoj. Bilo je to 24. srpnja 1870. godine. Godinu dana kasnije osnovan je Hrvatski pedagogijsko-književni zbor, a usvojen je Obrtni zakon kojim se u članku 17. dokidaju cehovi, čime je obrtu dana puna sloboda te je omogućen razvitak obrtništva. Osnovane su Hrvatska komercijalna banka i Opća zagrebačka štedionica i zalagaonica, a iza toga 1873. i Zagrebačka štedionica, koja postoji i danas. Te je godine 2. veljače na glavnoj godišnjoj skupštini Matica ilirska promijenila ime u Matica hrvatska. U rješavanju komunalnih problema za vrijeme gradonačelnika Dragutina Cekuša očišćeni su gradski potoci i uređena njihova korita da ne bi dolazilo do poplava za vrijeme velikih kiša i otapanja snijega. Cekuš je započeo akciju za uvođenje gradskoga vodovoda, a dao je pro-širiti i nadograditi zgradu Pravoslavne akademije, gdje će se kasnije smjestiti Sveučilište.
Napisala: Biba Salata
Foto: Arhiv MGZ
Foto: Dragutin Cekuš, gradonačelnik Zagreba od 1869. do 1872. godine
