Nakon katastrofalnog potresa koji je 1880. porušio niz vrijednih zdanja, načelnikovanje dr. Josipa Hoffmana (1881. – 1885.) značilo je, u graditeljskom smislu, vrijeme napredovanja grada Zagreba.
Napisao: Branimir Špoljarić
Foto: Arhiv MGZ
Na uglu Duge, danas Radićeve ulice, gradi se Pongarcova palača koja je svojom vizurom lijepo povezivala Gornji grad s trgom, što nažalost nestaje kada je zgrada porušena 1934. te na njeno mjesto dolazi zgradurina godinama poznata kao Centralna apoteka.
Nakon najtužnijeg gradonačelnika Matije Mrazovića, vođenje grada preuzeo je dr. Josip Hoffman. Kad kažemo ”naj tužniji gradonačelnik” mislimo na vrijeme kada je Zagreb pogodio katastrofalni potres 1880., porušivši niz vrijednih zdanja među kojima valja spomenuti staru zagrebačku katedralu s jednim tornjem, a tu su i velika oštećenja kako na Gornjem, tako i u Donjem gradu. Sjetimo se samo kako tek sagrađena palača Akademije znanosti i umjetnosti nije mogla biti otvorena jer je napukla na nekoliko mjesta. Tako je svečano otvorena godinu nakon što je gradonačelnik postao dr. Josip Hoffman koji je na toj dužnosti ostao do 1885. Tijekom te četiri godine Zagreb se ponovno rađao. Počela je ponovna izgradnja, obnavljati se počela i zagrebačka katedrala, a Jelačićevom trgu na uglu s Bakačevom gradi se prva velika zgrada, danas robna kuća ”Varteks”, a ruše se male kuće na sjevernoj strani trga; među njima i rodna kuća pjesnika hrvatske himne Antuna Mihanovića. Na uglu Duge, danas Radićeve ulice, gradi se Pongarcova palača (prema nacrtima Hermana Bollea) koja je svojom vizurom lijepo povezivala Gornji grad s trgom, što nažalost nestaje ka da je zgrada porušena 1934. te na njeno mjesto dolazi velika zgradurina tršćanskoga osiguravajućeg društva, godinama poznata kao Centralna apoteka. Hoffmanovo vrijeme obilježava i formiranje novog trga oko zgrade Sveučilišta, pa se tako, prema Bolleovim nacrtima, dovršava Obrtna škola. Možemo reći da je tu početak svekolike angažiranosti u graditeljstvu Hermana Bollea s obzirom da se tu nalaze projekti kao što su Muzej za umjetnost i obrt i Škola primijenjene umjetnosti. Uz palaču Akademije sagrađen je i Kemijski laboratorij, a tu je i reprezentativna palača baruna Vranyczanyja u kojoj se danas nalazi Moderna galerija. Treba spomenuti i zgradu Kola i Hrvatskoga sokola, ali i početak izgradnje mirogojskih arkada (također prema nacrtima Hermana Bollea); koja će potrajati još nekoliko idućih desetljeća. Za vrijeme tako intenzivne izgradnje Zagreb počinje rasti i po broju stanovnika, radnika, posebice graditeljske struke. Jednako tako počinju raditi male manufakture, a time i gradnja radničkih naselja. Sve više doseljenika dolazi na područje Trešnjevke i Martinovke, Josipov dol postaje Radnički dol jer se tu otvara tvornica parketa, no nažalost nju je ubrzo poharao požar. Kustošija također dobiva nove stanovnike zato što se razvija ciglarstvo podno brijega Grmošćica. Možemo reći da je Hoffmanovo četverogodišnje načelnikovanje (1881. –1885.) donijelo relativno dobro vrijeme napretka s obzirom na potres koji je nanio velike štete gradu. Kao da je potres dao novi polet gradu.
unjegovom napredovanju, posebice u gra-diteljskomsmislu.
