Rodio se u Zagrebu godine 1822., a u istom gradu umro pedeset i jednu godinu kasnije. Dužnost gradonačelnika obavljao je 1872. i 1873. godine-
Osim ulica koje su imena dobile po Vjekoslavu Heinzelu i Josipu Freudenreichu, novopridošle stanovnike glavnoga grada najčešće zbunjuju ulice Josipa Hatzea i Pavla Hatza. Prvi je skladatelj i dirigent, a drugi jedan od davnih zagrebačkih gradonačelnika. Što se naziva Froudeove ulice tiče, jednako griješe i stari i novi stanovnici: nema veze s Freudom (Frojdom), već je ime dobila po engleskom inženjeru Froudeu, a on nije Freud.

Pavao Hatz Izvor: Muzej grada Zagreba
Pavao Hatz Izvor: Muzej grada Zagreba

Nakon cijele plejade gradonačelnika koji su se na tom položaju u Zagrebu zadržali kraće vrijeme (Josip F. Härdtl, Svetozar Kušević, Johan Lichtenegger, Vjekoslav Frigan, Makso Mihalić i Dragutin Cekuš), ustoličen je bio Pavao Hatz mlađi. Rodio se u Zagrebu godine 1822., a u istom gradu i umro pedeset i jednu godinu kasnije. Dužnost gradonačelnika obavljao je 1872. i 1873. Bio je sin Pavla Hatza starijeg, uglednog građanina, trgovca i posjednika koji je u Zagreb godine 1808. doselio iz Ugarske. Ubrzo je započeo graditi pivovaru i trgovati u Bolničkoj (današnjoj Gajevoj) ulici, nakon samo deset godina stekao pravo građanstva, a već godine 1828. na Harmici, na uglu današnjega Jelačićeva trga i Gajeve ulice, kočila se njegova dvokatna kuća s vrtom, sagrađena prema nacrtima Bartola Felbingera. Namijenjena je bila i stanovanju i trgovini, a njezin zaštitni znak, kip Merkura na krovu, kad je kuća bila srušena preselio se na pročelje kavane Mallin, današnjeg hotela Dubrovnik.

Pavao Hatz Izvor: Muzej grada Zagreba
Pavao Hatz Izvor: Muzej grada Zagreba

Kao poslovni čovjek sagradio je i kuću na budućem Zrinjevcu koju je iznajmljivao i tako dobro zaradio. Sagradio je i ljetnikovac na Vrhovcu, a trgovinu je postupno preuzimao njegov sin, budući načelnik, a od 1848. i zamjenik zapovjednika građanske čete, istodobno s najviše glasova izabran za zastupnika Zagreba u Hrvatskom saboru. Hatz se svojski zalagao i za utemeljenje prve hrvatske banke – Hrvatske eskomptne banke. Bio je član uprave Narodne dvorane, a marljivo je radio i na osnivanju gradske vatrogasne službe. Uza sve to, imao je vremena i posvetiti se radu streljačkog društva