Badel.pngCI-logo.pngHDS.pngabb.pngca.pnghtz.pngina.pnglisinski_logo.jpgtzgz.pngzf_logo.jpg

Biba Salata

Zagrebu pripadamo

 

Dani su se malo produžili, sve smo dalje od svojih novogodišnjih obećanja. No, vrijeme korizme opet nas potiče na duhovnost, pripremu za nove početke. Posvuda članci i upute za detoksikaciju organizma. Pitam se kako bi bilo detoksicirati se od materijalizma.

Ne mogu se oteti dojmu kako brzo odlaze i prolaze godišnja doba. Početkom ožujka oštar dah zime odgodio je miris proljeća, ali ipak nadolazi neka nova energija. Osjećam energiju koju mi daje naše jedanaestogodišnje prekrasno zajedništvo u kojem smo osvijestili mnoge ljepote i vrijednosti grada. Zagrebu pripadam jer mi pruža slobodu, prijatelje, posao i životnu sreću.

Radujem se što vam i u ovom broju otkrivam komadiće zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, nove sadržaje i poglede na naš Zagreb. Svi smo mi – zagrebački gradoljubi – ponosni na baštinjene stoljetne vrijednosti, najljepše građevine koje oblikuju kulturni život grada, Umjetnički paviljon, MUO, Glavni kolodvor, Mimaru, HNK.

Raznolikost i bogatstvo prezentiranih kulturnih događanja (a nakon puno godina opet je otvoren i jedan kabaret) uvjerit će nas da je Zagreb doista metropola kulturnog života.  

Upoznajemo vas s kućama u kojima su stvarali i živjeli značajni umjetnici – počinjemo s prelijepom kućom Vlahe Bukovca na Trgu kralja Tomislava, u kojoj je danas atelier Ede Murtića.

Nastavljamo i šetnju kroz povijest hrvatskih gradova – nakon Opatije, Pule, Rovinja i drugih gradova u Istri, preselili smo se u Slavoniju i predstavljamo Vukovar.

Nastojimo ono najbolje što znamo podijeliti s vama. Vjerujem da ćemo, oplemenjujući život znanjem, osjećati ispunjenost ponosom i zadovoljstvom što smo žitelji grada Zagreba. Zato, čitajte nas i podržavajte, kako bismo mogli jednog dana postati dio kronologije i vama i vašim potomcima biti duhovna podrška u učitavanju ljubavi prema gradu.

 

Iz sadržaja 66. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

VILLA NOVA - TREĆE NAJSTARIJE ZAGREBAČKO NASELJE (2)
Novoveške kurije, majuri, kuće i tvornice

Najstariji popis vlasnika kuća i zemljišta iz 1663. potvrđuje da je bilo 12 prebendara, a njihove su kurije u katastru iz 1862. upisane imenima svetaca zaštitnika. Među kurijama ističu se dvije ljepotice - barokne jednokatnice: sv. Doroteje na Novoj Vesi 6 i sv. Magdalene na Novoj Vesi 7.

Gradnjom stambenih objekata krajem 19. i tijekom 20. stoljeća Nova Ves je od naselja punog zelenila pretvorena u usku dugu gradsku ulicu; od zanimljive prošlosti ostali su samo tragovi nekih objekata i spomenika kulture...

 
CRKVA SV. IVANA I KAPELA MAJKE BOŽJE ŽALOSNE
Barokno-klasicistička samozatajna crkva

Osobitu vrijednost crkvi sv. Ivana na Novoj Vesi pridaju tri mramorna oltara prenesena iz zagrebačke katedrale i postavljena na sadašnja mjesta 1884.

U kapeli Majke Božje žalosne nalazi se jedini rokoko oslik u Zagrebu, i to iznimne kvalitete unatoč malim dimenzijama; nažalost, zbog goleme količine vlage i nestručno obavljenih popravaka pojedinih dijelova, slikani sloj otpada...

 

 

KUĆE ZAGREBAČKIH UMJETNIKA I ARHITEKATA

 

KUĆA I ATELIJER VLAHE BUKOVCA

Palača natkriljena Genijem umjetnosti

Dok monumentalni Genij Rudolfa Valdeca još uvijek natkriljuje i nadvisuje ovu palaču, statueta Nike više ne postoji. U dvorišnom dijelu kuće na Trgu Franje Josipa 16 prvi privatni atelijerski prostor u Zagrebu impresionirao je suvremenike veličinom i neobičnim izgledom.

Uspjesi koje je postigao u Zagrebu, nova poznanstva i prijateljstva te perspektiva koja mu se nudila nagnali su Bukovca da nakon godina lutanja svijetom baci sidro upravo u Zagrebu; nažalost otišao je zbog provincijalnog zagrebačkog jala...

 

OBLJETNICE

 

STOTA OBLJETNICA SMRTI KÁROLYJA KHUEN-HÉDERVÁRYJA

Omraženi ban koji je unaprijedio Hrvatsku

Hrvatski narod ga je kao Mađara smatrao strancem; u Mađarskoj su ga smatrali Hrvatom i predbacivali mu nedovoljnu odlučnost u borbi za mađarske nacionalne ciljeve.

Zasluge na području kulture i gospodarstva mu se pomalo priznaju, ali zbog negativne uloge u političkom životu ne pripisuju se brizi i ljubavi za Hrvatsku, nego doživljavaju kao ponašanje kolonijalnoga guvernera. Tragovi Khuenove kontroverzne vladavine najvidljiviji su u Zagrebu...

 

DVJESTOTA OBLJETNICA ROĐENJA PETRA PRERADOVIĆA

Ljub' si, rode, jezik iznad svega

Prije dvjesto godina, u vrijeme kad su stvarani temelji moderne hrvatske nacije u procijepu između austrijskog centralizma i mađarskog hegemonizma, rodio se u Grabrovnici Petar Preradović. U njegovim slavenskim i jugoslavenskim idejama prevladavaju hrvatsko domoljublje i pitanje slobode hrvatskog naroda.

Za pjesme „Mrtva ljubav“ i „Miruj, miruj, srce moje“ imao je nažalost nesretnih povoda u vlastitom životu – umrli su mu supruga, sin i kći...

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

KLASICISTIČKA ARHITEKTURA EUROPSKE RAZINE

 

 Januševec – najljepši dvorac u Hrvatskoj

Dvorac Januševec po mnogočemu je poseban hrvatski dvorac. Mnogi ga smatraju najvišim dometom klasicističke arhitekture u Hrvatskoj, a Gjuro Szabo ga naziva najljepšim dvorcem Hrvatske. Neki će reći da je to jedan od najznačajnijih primjera rekonstruiranoga graditeljskoga naslijeđa u Hrvatskoj jer je vraćen u život nakon velikog razaranja 1945. godine.

Nakon iseljenja Arhiva u budućnosti, Januševec će opet imati novu priliku za novi život; od izgradnje bit će to njegova deseta namjena...

 

KULTURA

„Bogorodica s djetetom“ Andrije Medulića u stalnom postavu MUO-a

 

 

Slika Bogorodica s djetetom zrelo je djelo ovog velikog manirističkog slikara; potječe iz privatne zbirke uglednog njujorškog psihijatra dr. Dinka Podruga koji ju je kupio s namjerom da u Hrvatskoj podijeli mogućnost uživanja u njezinoj ljepoti. Remek-djelo Bogorodica s djetetom Andrije Medulića (Andrea Schiavone, pravim imenom Andrea Meldolla) postavljeno je dan prije Badnjaka u stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt, gdje se sljedećih nekoliko godina može vidjeti u dvorani renesanse...

 

Katarina Velika iz Ermitaža

 

Galerija Klovićevi dvori ugostit će veliku izložbu djela iz jednog od najvećih svjetskih muzeja – Državnog muzeja Ermitaža iz St. Peterburga. Izložba pod naslovom Katarina Velika, carica svih Rusa održat će se od 12. travnja do 29. srpnja. Izložba je to o vladavini jedne od najmoćnijih žena u povijesti, koja donosi presjek kroz to jedinstveno razdoblje ruske povijesti, prikazujući caričine osobne predmete, predmete iz svakodnevnog života, vladanja te umjetnička djela koje je prikupljala kao strastvena kolekcionarka i utemeljila jednu od najvećih i najvažnijih zbirki svijeta...

 

Cjelovit opus Emanuela Vidovića

 

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 24. ožujka do 13. svibnja otvorena je monografska izložba jednog od nezaobilaznih imena hrvatske likovne scene 20. stoljeća – slavnog splitskog slikara Emanuela Vidovića, u povodu obilježavanja 150 godina njegova rođenja i 65 godina smrti. To je prvo cjelovito predstavljanje Vidovićeva opusa nakon 30 godina! Kroz izbor približno 120 djela svako umjetnikovo razdoblje zastupljeno je s nekoliko remek-djela, među kojima najveći broj ulja na platnu posuđenih iz zbirki hrvatskih muzeja i privatnog vlasništva...

 

POVIJEST KABARETA U ZAGREBU

Se dobro, a nikaj zla

Kabaret je malo zabavno kazalište s ugostiteljskom ponudom, u kojem se izvodi šarolik program. Krajem prošle godine u Zagrebu je otvoren jazz & cabaret klub Kontesa u Cesarčevoj 2, kojim upravlja Gradsko kazalište Komedija, a umjetnički ravnatelji su Miro Ungar i Matija Dedić. Tako je zagrebački noćni život ponovno obogaćen programom koji je u našem gradu bio zaboravljen.

Rugalačka i satirička oštrica ni u jednom starom zagrebačkom kabaretu nije postala temeljni stil i namjera; bili su okupljalište građanskog staleža, mjesto lakoprobavljive i šarolike zabave začinjene odmjerenom frivolnošću...

 

INTERVJU

 

MIRO UNGAR, LEGENDA HRVATSKE ZABAVNE GLAZBE

Nek' traje koliko traje

Miro Ungar, jedan od naših najdugovječnijih pjevača zabavne glazbe i nekadašnji član legendarnog sastava 4M, lani je spektakularnim koncertom u kazalištu Komedija proslavio 60 godina karijere i 80. rođendan, a aktivan je i kao producent, voditelj i interpretator u novom zagrebačkom jazz & cabaret klubu Kontesa.   

 

U svibnju ćemo u Kontesi napraviti burlesque gala sa deset zvijezda burleske; bit će to erotski spektakl kakav Zagreb još nije imao...

 

Skijanjem, plivanjem i tenisom uspio sam održati fizičku kondiciju koja mi daje snagu i optimizam; tenis mi je najdraži sport i igram ga najmanje dva puta tjedno. Volim se smijati, volim šalu, dobre viceve...

 

Bridž je divna i interesantna intelektualna igra u kojoj je mozak stalno angažiran, a kažu da bridžisti žive u prosjeku sedam godina duže od običnih smrtnika...

Film je počeo u 10 sati, a malo prije 11 netko je viknuo: Joža, kolko je vur? Neki Joža je odgovorio: Trifrtalj jedanaest, a onaj prvi veli: A tekma?! I onda se više od pola gledališta diglo na pola filma i otišlo na tekmu. Bilo je to veselo i bezbrižno vrijeme...

 

 

FOTOGRAFKINJA SLAVKA PAVIĆ

Tražim ljepotu u detaljima

Malo tko iz kulturnih krugova u gradu Zagrebu ne poznaje Slavku Pavić ili barem nije zamijetio stariju gospođu prisutnu na svim događanjima od otvorenja izložbi, kazališnih predstava, koncerata ili promocija knjiga, uvijek s neizostavnim fotoaparatom oko vrata.

 

Fascinirali su me tamni konji na bijelom snijegu; zamagljeni, zatvoreni vidici, a konji u toj bjelini kao crni punktovi koji su štoviše bili stalno u pokretu... Zagreb je uvijek imao puno snijega... Danas je sve drugačije, nema više onih lijepih sjena rešetke kojom se zatvarala Harmica...

 

Divim se mladim fotografima, uvijek im govorim: otvorite oko i srce, hodajte i gledajte, motivi su na svakom koraku...

 

 

IZLOŽBE

Turbulentne i blistave šezdesete godine

Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost središnji je izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt u 2018., koji će prikazati presjek jednog turbulentnog razdoblja hrvatske povijesti od 1958. do 1971. Izložba se otvara u travnju i donosi jedan od najcjelovitijih uvida u ključno razdoblje novije hrvatske povijesti u području umjetnosti, kulture, dizajna, mode, fotografije, arhitekture, književnosti, kazališta, glazbe, filma i drugih područja...

 

 

 

 

 

 

 

POVIJEST ZAGREBAČKOG SPORTA

 

POČECI KAJAKAŠTVA NA DIVLJIM VODAMA (4)

Zagrebački kanui za Winnetoua i Shatterhanda

Kroniku o povijesti kajakaštva na divljim vodama počeli smo u 63. broju časopisa Zagreb moj grad riječima koje je 1929. napisao dr. Leo Golob, jedan od pionira našega kajakaštva: „Divan je to sport, kada čamci jure po blistavoj rijeci, koja se šumi i pjeni, kada valovi veselo preskakuju čamac, a sunce grije na snažna i suncem opržena tijela veslača.“ 

Svaki član KK Končar obvezno je polazio tečaj samogradnje kanua i kajaka. Prvi sportski kanu u bunkeru sam izgradio osobno na osnovi započete gradnje kanua kojeg nam je poklonio Dalibor Hlavaček, sjeća se Božidar Pažur...

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.