CI-logo.pngJana_logo.jpgMUO_logo.jpgabb.pngamerican_express_logo.jpghtz.pngilocki_podrumi_trijumfirali_na_sajmu_vina_u_mostaru_154851_127812_big.jpglisinski_logo.jpgmuzej-mimara-logo.jpgtzgz.pngzf_logo.jpgzrinjevac.jpg

Biba Salata

Uživajmo u bojama i zvukovima ljeta!

 

Ušli smo u ljeto već prije početka lipnja. Zagreb svojim bojama, zvucima i mirisima prolazi kroz mene i liječi me, dok hodam gradom kao rajskim vrtom. Voće, cvijeće, mirisi, cvrkut, zujanje, zvuci... život u prštavim bojama, svim nijansama i varijacijama. Otvaram se svakom osjetu i šapćem: Evo me, grade moj, sa zadovoljstvom te zovem svojim. Raskoš sadržaja kojima obiluješ i sloboda odabira hrane mi dušu.

Sve na ovom svijetu ima svoj vrhunac sjaja i mračni period. Uhvati me tuga kad vidim da su u našem gradu neke kuće, u kojima su živjeli i radili uvaženi građani, prepuštene zaboravu, propadaju, a bile bi itekako zanimljive turistima i našim sugrađanima. Takva jedna lijepa kuća u centru grada je kuća u kojoj je živio veliki arhitekt Herman Bollé. Zato vam zajedno s povjesničarima umjetnosti u ovom broju časopisa predstavljam tu kuću i vjerujem da će se sadašnji vlasnik „probuditi“ i početi uređivati tu ljepoticu, a Grad je zaštititi kao kulturnu baštinu.

Ali nećemo se baviti zamjeranjem i propustima. Nastavit ćemo prema novom danu, novim doživljajima i s užitkom iskoristiti prednost življenja u Zagrebu, na koju vam i u ovom broju ukazujemo. ZgKul je ove godine bogatiji za novi i zanimljivi program: od koncerata, kazališnih predstava do druženja na različitim i lijepim lokacijama. Odabirući sadržaj za ovaj broj, shvatila sam da bi nam bilo potrebno još stotinu stranica, kako bismo vam opisali sva događanja ovog ljeta, kojima se otkrivaju nove dimenzije našega kozmopolitskoga grada. Prepustite se akciji, mašti i pozitivi jer stotine kreativaca i organizatora upravo to očekuje od nas!

Sve vas volim i uživajte u ovom što imamo, u dugim ljetnim danima, suncu, susretima, poljupcima, sladoledu i zanimljivom sadržaju. Živite svoj grad!

 

Iz sadržaja 67. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

LJETNIKOVAC BISKUPA ALEKSANDRA ALAGOVIĆA
Jedini trag ladanjskog krajolika doline Medveščaka

Skutren između agresivnih susjeda: predimenzionirane nove stambeno-poslovne kuće (Medveščak 103) i stare gostionice Franz-Josephs-Gartena, preuređene u kineski restoran s drečećom scenografijom ulaza (Medveščak 107 / Nova Ves 88), nekadašnji ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovića sa svojim njegovanim vrtom doima se kao nestvarna oaza idile i zaustavljena vremena. Ljupka jednokatnica s oba svoja podjednako prijazna lica, novoveškim i medveščačkim, jedini je ostatak povijesti prvog, zadugo najvećeg i najljepšeg zagrebačkog perivoja – najprije privatnog, poslije dugo vremena javnog i nadasve omiljenog u cijelom 19. stoljeću...

 
IZ POVIJESTI ZAGREBAČKOG MLINARSTVA
Trideset vodenica na sljemenskim potocima

Dvadesetak potoka i potočića koji se s Medvednice slijevaju kroz grad prema Savi prirodno su bogatstvo koje su Zagrepčani u prošlosti koristili za pokretanje mlinova – kojih je u Zagrebu, brojeći od istočnog do zapadnog zagrljaja Zagrebačke gore, bilo više od trideset! Osim u vodenicama, u 19. i početkom 20. stoljeća žito se mljelo i u desetak motornih mlinova, a cijeli je posao 1863. preuzeo veliki paromlin na današnjoj Trnjanskoj cesti.

Danas je samo Gospodarićeva (nekad Kulmerova) vodenica iz 1832. u Mlinovima 5 jedina potpuno sačuvana u izvornom stanju...

 

INTERVJU

 

OPERNA UMJETNICA MIRJANA BOHANEC VIDOVIĆ - ZAGREPČANKA GODINE

U penziju sam otišla sa 50 godina staža i malo sam umorna

Nagrada Zagrepčanka godine ove je godine dodijeljena Mirjani Bohanec Vidović, proslavljenoj opernoj umjetnici i nezaboravnoj Ani Šafranek u antologijskom filmu „Tko pjeva zlo ne misli“. Kao vrlo vješta i angažirana diplomatkinja, utrla je put mladoj hrvatskoj kulturnoj diplomaciji, a istaknula se i humanitarnim radom.

"Zrinka Cvitešić u predstavi je napravila jednu potpuno drugačiju kreaciju od moje na filmu i mislim da je to sjajno...

Zagreb ima toliko divnih povijesnih mjesta i zgrada, čiju povijest čak ni mi Zagrepčani ponekad ne poznajemo. Mene to silno zanima i htjela bih naučiti ono što još ne znam o svojem gradu, a puno naučim i iz vašeg časopisa..."

 

 

LJUBO ŠIKIĆ, FILMSKI PRODUCENT I UZGAJIVAČ GOLUBOVA

Zaljubljen sam u listonoše

Filmski producent Ljubo Šikić bio je glavni producent HRT-a od 1991. do 1994., radio je kao igranofilmski producent, pomoćni redatelj i direktor filma, sudjelovao u realizaciji sedamdesetak filmova, međunarodnih koprodukcija i tv-serija, surađivao s najuglednijim hrvatskim režiserima. Njegov hobi i ljubav su golubovi pismonoše.

"Golub listonoša ima sve instrumente aerodroma i aviona, ima radiofar – pronađe mjesto koje ga interesira. Ali nikada nitko nije dokazao kako!

Karleka sam prošvercao do broda za Dover i tamo sam ga pustio, 1500 kilometara zračne linije od Zagreba; kad sam se za dva tjedna vratio kući, on je bio na balkonu! Da mi netko dā dvjesto Oscara, to nije ravno veselju kad ugledam goluba na svojoj platformi..."

 

KULTURA

Europska godina kulturne baštine 2018.

 

 

Europski parlament i Vijeće proglasili su 2018. Europskom godinom kulturne baštine. Jedinstvena je to prigoda da tijekom cijele godine sve zemlje članice Europske unije stave kulturnu baštinu u središte interesa: potaknu građane na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe, slave, razumijevaju i štite njezinu jedinstvenu vrijednost te promišljaju o mjestu koje zauzima u našem životu...

 

OBLJETNICE

 

150 GODINA HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA (1)

Od Kršnjavija do Meštrovića

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, koje je po historijskom pravu sljednik Društva umjetnosti, središnja je nacionalna ustanova koja već stoljeće i pol okuplja naše likovne umjetnike. Osnivački sastanak održan je 22. kolovoza 1868. u Preporodnoj dvorani Narodnog doma u Opatičkoj ulici 18, na inicijativu Ise Kršnjavija, a unatoč nepovoljnim političkim, društvenim, a nerijetko i međuljudskim okolnostima, zaživjele su brojne ustanove koje će poticati umjetnički život i dati solidan temelj razvoju likovne umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskoj...

 

PRVE AERONAUTIČKE PRIREDBE U ZAGREBU

Balonom iznad grada

Prvi let balonom u Zagrebu i Hrvatskoj Karlo Mazarević izveo je 15. prosinca 1789. s livade sv. Roka iza stare katedrale u nadbiskupskom parku, a Zagreb je prvi put snimljen iz zraka iz balona Turul, koji je bio punjen toplim plinom iz gradske plinare. Let je održan 2. travnja 1905., a balon se uzdigao s Mažuranićevog trga pred više od 5000 građana.

Zagrepčanin David Schwarz konstruktor je prvog balona na kruti pogon, a nacrte njegova izuma od Schwarzove supruge otkupio je Ferdinand Zeppelin...

 

KUĆE ZAGREBAČKIH UMJETNIKA I ARHITEKATA

 

ZAGREBAČKA KUĆA HERMANA BOLLÉA

Ogledalo Bolléove neorenesanse

Kuća u Žerjavićevoj (Rainerovoj) 4 bogatom neorenesansnom dekoracijom na pročelju s alegorijskim prikazima vezanim uz likovnu umjetnost i umjetnički obrt ponajbolje je predstavljala svojeg autora, investitora i vlasnika, arhitekta Hermana Bolléa. Gradnja stambene najamne zgrade trajala je malo manje od godinu dana: građevna dozvola dodijeljena je 23. kolovoza 1898., a stambena 27. srpnja 1899. Iznimnost ove zgrade je dijelom sačuvan dekorativni, uglavnom florealni i vegetabilni oslik na stropu kolnog ulaza i stubišta...

  

PEDESET GODINA NAJPOZNATIJEG CRTIĆA ZAGREBAČKE ŠKOLE CRTANOG FILMA

Kap dobrote iz stroja profesora Baltazara

Jedinstveni serijal priča o profesoru Baltazaru nastajao je u Zagreb filmu od 1968. do 1977. Profesor Baltazar jedan je od najdražih crtića nekoliko generacija, hrvatski brend i izvozni kulturni proizvod u više od 30 zemalja.

U svim epizodama o profesoru Baltazaru mašta i kreativnost pobjeđuju laž i predrasude, propagirajući prijateljstvo, razumijevanje, uzajamnu pomoć i brigu o svijetu u kojem živimo...

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

VELIKI BUKOVEC  – DVORAC GROFOVA DRAŠKOVIĆA

 

 Barokni dvorac u dravskoj nizini

Dvorac Veliki Bukovec 1992. je vraćen je dr. Karlu grofu Draškoviću koji je kao dijete morao s obitelji u kasnu jesen 1944. napustiti Veliki Bukovec. Prvi je to dvorac u Hrvatskoj koji je vraćen nekadašnjim vlasnicima, nakon što su dvorci i posjedi nacionalizirani poslije Drugoga svjetskog rata. U dvorcu se nalaze restoran i sjedište tvrtke obitelji Drašković, koja nastavlja tradiciju poljodjelske proizvodnje na nekadašnjem posjedu. Dvorac i gospodarske zgrade postupno se obnavljaju; veliki je to dvorski sklop kojega nije lako revitalizirati i pronaći mu održivu namjenu...

 

ZDRAVLJE

 

Čovjek je kreator svojeg mozga

Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama: zdrava prehrana (mediteranska), redovna tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom u svakodnevnom životu, vježbe moždanih funkcija, san i spavanje te uključenost u društvo.

Mozgu su najpoželjniji losos, srdela, skuša, tuna, ekstradjevičansko maslinovo ulje, zelena salata, kelj, špinat, brokula, crna čokolada, orasi, grahorice...

 

SAVJETI ZA STARIJE OSOBE

Ne izlazite na sunce od 11 do 16 sati!

Starije osobe ne smiju se izlagati suncu od 11 do 16 sati, a to posebice vrijedi za srčane gerijatrijske bolesnike te osobe oboljele od šećerne i Alzheimerove bolesti, drugih demencija te drugih kroničnih bolesti. Korisno je šetati u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi; ako je kretanje otežano, treba redovno višesatno provjetravati prostorije u kojima se boravi...

 

PRILOG: UPOZNAJMO HRVATSKE GRADOVE

 

ILOK U ZAGRLJAJU FRUŠKE GORE I DUNAVA

Srednjovjekovni grad na granici Istoka i Zapada

Grad Ilok smjestio se na najplodnijoj srijemskoj zemlji na krajnjem istoku Republike Hrvatske, s jedne strane okružen Fruškom gorom, a s druge rijekom Dunav. Rimski car Prob je nakon stoljeća zabrane sadnje vinove loze dopustio ponovnu sadnju, čime je otvorio put tradiciji vinarstva i vinogradarstva. U kolovozu 1526. Ilok je ušao u sastav Osmanskog Carstva, a osvojio ga je Sulejman Veličanstveni. Osim prinčeva i princeza iz obitelji Odescalchi, u Iloku su i druge veleposjedničke obitelji utjecale na razvoj grada, među kojima se ističe obitelj Šamšalović...

Srednjovjekovne zidine, dvorac Odescalchi i franjevački samostan s crkvom najvažnije su i najdojmljivije građevine povijesne jezgre Iloka...

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.