CI-logo.pngHDS.pngabb.pnghtz.pngina.pngklovicevi-logo.pnglisinski_logo.jpglogo-MAGDALENA_hr.pnglogo_vio_ektorski.jpgmedikol-logo.pngplinara.pngtzgz.pngzf_logo.jpg

Biba Salata

Pročitajte i krenite u doživljaj!

 

Posljednja topla zraka ostala je iznad oblaka, a kiša je izbrisala žarke boje grada. Iz japanki u čizme – prati nas već nekoliko posljednjih jeseni. Nadam se da ste sakupili dovoljnu zalihu sunca i ljeta, ali ako niste – možete je kupiti na glavnom trgu. Kako? U stotinama šarenih staklenki sačuvani su svi vitamini i osunčani plodovi domaćih proizvođača iz Lijepe Naše. Kupujmo hrvatsko i živimo koliko možemo zdravije!

Gradski ured za zdravstvo i Liga protiv raka obilježili su Dan dojki i Bra Day te akciju Oživi me na Cvjetnom i na Trgu bana Jelačića, a mnogi od vas svojim dolaskom pokazali ste koliko su nam takva događanja važna i potrebna. Naši gradski brižnici pripremaju i u predstojećim danima nove spoznaje o zdravlju, kulturi i životu općenito.

I zagrebačka jesen je lijepa, kada dođu dani smiraja, prozračnih maglica i mekog svjetla, kad se razliju zlatne boje po parkovima, pa ne znaš gdje završavaju krošnje a gdje počinje nebo...

Uživajte u takvim danima i atraktivnoj kulturnoj jeseni: koncertima, izložbama Bukovca i Cabanela, Reisera i Becića te brojnim događanjima o kojima pišemo u ovom broju. Čitajući naš časopis, ne izostavite ni priče o povijesti Zagreba jer i vi ste njezini sudionici i tvorci. Upoznajte bolje i druge gradove Hrvatske s kojima vas možda vežu lijepe uspomene. Sve najbolje želimo podijeliti s vama. Uvjerite se i sami – pročitajte i krenite u doživljaj!

 

Iz sadržaja 68. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

TRG S POGLEDOM NA KSAVERSKU DOLINU
Gupčeva zvijezda - prometni rundeau

Među zagrebačkim povijesnim trgovima, formiranima prije nastupa moderne, Gupčeva zvijezda pripada mlađima. Njegov nastanak povezan je s realizacijom jednog od najvećih gradskih projekata: premještanjem potoka Medveščaka istočno od staroga korita, u sklopu gradnje kanalizacije grada Zagreba. Na brijegu, sa sjeverne strane trga podignuta je 1928. veličajna palača Higijenskog zavoda, remek-djelo moderne arhitekture. Međuratno razdoblje podarilo je trgu funkcionalistički biser: tramvajsku čekaonicu koju je projektirao Juraj Denzler i koja je donijela na trg s ponešto primitivnim kvartovskim placom velegradsku čaroliju...

 
MALLINOVA GOSTIONICA U KSAVERSKOM DOLU
Pri slavuju u liepome hladu

U dijelu opsežnog feljtona Viktor Kučinić prikazuje gostionicu na posjedu obitelji Mallin, kakva je bila sredinom 19. stoljeća, nakon što je Ivan Krstitelj Mallin 1840. kupio isusovački posjed i kuriju pretvorio u gostionicu, a ona se održala i u doba njegova sina Nauma Mallina i Naumova sina dr. Ive Mallina. Kurija-gostionica postoji i danas, ali u potpuno izmijenjenom obliku...
„A sve to izprepleteno je množtvom suhih kobasica, koje se vitlaju oko ovih prasećih blagodati kao papirnati lančići oko staklenih krugljica na božićnome drvcu...“

 

IVO MALLIN, PRAVNIK I GOSPODARSTVENI DJELATNIK
Preporoditelj hrvatske poljoprivrede

Najpoznatiji pripadnik ugledne zagrebačke obitelji Mallin bio je Ivo Mallin, pravnik i gospodarstveni djelatnik koji je ostavio dubok trag u hrvatskom gospodarstvu i poljoprivredi. Mallin je bio vladin povjerenik na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., zbog čega ga je Francuska odlikovala Legijom časti. Ime Ive Mallina nosi ulica u blizini Gupčeve zvijezde, a po njegovom ocu Naumu i bratu Teodoru (Toši) nazvane su ulice Naumovac i Tošovac na Ksaveru...
„Iz tih razloga mora svaki rodoljub nastojati, da si domovinu podigne na što viši etični i kulturni niveau. Podizanju kulture u prvom redu ima da služe naučni zavodi... Samo prosvjeta zajamčuje slobodu političku i materijalnu“, pisao je Mallin 1906.

 

 

 

 

 

 

 

 INTERVJU

 

HRVATSKA PIJANISTIČKA ZVIJEZDA ALJOŠA JURINIĆ

Tek kad sam glazbu izbacio iz života, shvatio sam koliko mi znači

Na glazbenome nebu zabljesnuo je 2012. nakon pobjede na uglednom pijanističkom natjecanju „Robert Schumann“ u Zwickauu. U finale svjetskog pijanističkog natjecanja „Frédéric Chopin“ ušao je 2015. Sa 29 godina Aljoša Jurinić ima zavidnu međunarodnu pijanističku karijeru i nastupa po čitavom svijetu. Trenutačno je u svojem rodnom Zagrebu...

"Zbog Marijinog posla smo otišli u New York i ja sam tamo imao angažmane. U mojoj je profesiji svejedno gdje živim, a živjeti na puno mjesta, ako možeš, je prekrasno!

U Lisinskom nastupam 28. prosinca, no prvi sljedeći koncert imam u Beču 16. listopada u Musikvereinu..."

 

 

AKADEMSKA SLIKARICA DIANA SOKOLIĆ

Moj nakit izaziva osmijeh i radost

Akademska slikarica Diana Sokolić autorica je međunarodno nagrađivanih radova: svjetlosnih instalacija, fotografija, nakita i modnih dodataka. Nedavno je u Muzeju za umjetnost i obrt otvorena izložba njezinog nakita, koja se može pogledati do 4. studenoga. Mala je to retrospektiva radova nastalih u zadnjih šest godina...

"Pleksiglas je lagan, sjajan, ima čiste boje, lijepo se obrađuje, matira… Iako je plastika u zadnje vrijeme omražena, uspjela sam od te plemenite vrste plastike napraviti predmet želja..."

"Najdraža mi je nagrada za svjetleće štapove od pleksiglasa, u kategoriji pomagala za treću životnu dob na međunarodnom natječaju za dizajn..."

 

KULTURA

Djela Vlahe Bukovca i Alexandrea Cabanela

 

 

Vlaho Bukovac bio je inicijator osnutka Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Zahvaljujući njegovoj inicijativi, 1896. za izlaganje djela hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti sagrađen je montažni paviljon. U povodu obilježavanja 120 godina Umjetničkog paviljona, prvi put su izložena zajedno djela učenika Vlahe Bukovca i učitelja Alexandera Cabanela, važnog francuskog slikara u 19. stoljeću i Bukovčevog profesora na Ecoledes Beaux-Arts u Parizu...

 

Krapje – selo graditeljske baštine

 

 

Pretpostavlja se da je naselje nastalo potkraj 17. stoljeća kad se ovdje naseljava hrvatsko stanovništvo iz križevačkog i sisačkog kraja. Zbog iznimno vrijedne jezgre očuvanih starih drvenih kuća dio sela Krapja upisan je u Registar spomenika kulture, a 1995. Krapje je proglašeno selom graditeljske baštine.
Edukacijsko-rekreacijska pješačka Staza graničara vodi prema prvom ornitološkom rezervatu u Hrvatskoj – Krapje đolu...

 

 

 

OBLJETNICE

 

120 GODINA UMJETNIČKOG PAVILJONA

Raskošni salon umjetnosti

Umjetnički paviljon jedan je od četiri paviljona u kojima su se kultura i gospodarsvo Kraljevine Hrvatske i Slavonije predstavili na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. Podignut je kao funkcionalno zdanje, premda stilski nedjeljivo od svrhe reprezentacije. A njegova ponovna izgradnja u Zagrebu od 1897. do 1898. daje mu posebno značenje na kulturnoj i arhitektonsko-urbanističkoj sceni grada. Postavljena u osi zelenih trgova, zgrada postaje monument, stvara s Trgom Franje Josipa I. (današnjim Trgom kralja Tomislava) i pozadinom sa zvonicima katedrale klasičnu vedutu Zagreba...

OBNOVA PROČELJA, KUPOLE I KROVOVA

Umjetničkom paviljonu vraćen izvorni izgled

Sveobuhvatnom obnovom krovova i pročelja, koja je trajala sedam godina (od 2006. do 2013.), Umjetničkom paviljonu potpuno je vraćen izgled kakav je imao kad je sagrađen 1898. ...

 

150 GODINA HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA (2)

Od socrealizma do Zagrebačkog salona

Razlozi obustave djelovanja HDU-a u razdoblju NDH leže i u ideološkoj nepodobnosti nekih njegovih uglednih članova, poput Meštrovića i Kljakovića. Novo Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske u proljeće 1946. dobiva novu adresu: Starčevićev dom na Tomislavovu trgu. U socrealističkom društvu od umjetnika se očekivalo da vizualizira ključne ideje socrealističke ideologije i prevede ih u jezik umjetnosti. Društvo 1950-ih i 1960-ih proživljava tranziciju iz monopolističke centralističke doktrinarne.

 

SEDAMDESET GODINA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ

Očuvanje hrvatske kulturne baštine

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu otvorit će se potkraj godine izložba kojom će se predstaviti ključni dionici i događaji vezani uz povijest restauriranja u 20. stoljeću u Hrvatskoj...

 

PRIMJER OBNOVE: OLTAR SV. ROKA IZ KAPELE NA ROKOVOM PERIVOJU

Otkrivena poveznica s crkvom sv. Marka

Hrvatski restauratorski zavod od 2013. do 2015. proveo je konzervatorsko-restauratorske radove kojima je obnovljen oltar sv. Roka te protumačen važan dio povijesti crkve sv. Marka i pobožnosti stanovnika Gradeca...

 

 

Očuvanje hrvatske kulturne baštine

Drvena polikromna skulptura: rekonstrukcija rezbarije grba s oltara Sv, Marije Magdalene iz kapele Sv. Petra u Gotalovcu.

  

140 GODINA JAVNE VODOOPSKRBE U GRADU

Zagreb ima dovoljno kvalitetne vode

Inž. Melkus je 1871. smatrao da izvorišta s Medvednice nisu dovoljna te da potrebna količina vode stoji na nizinskom terenu uz rijeku Savu. Car Franjo Josip II. i ban Ivan Mažuranić 7. srpnja 1878. potpisali su svečanu Povelju o osnutku vodovoda te je uz pjesmu, ples i puštanje vode iz Manduševca vodovod svečano otvoren – pet godina prije minhenskog i samo pet godina poslije bečkog...

Zagreb danas pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta s tridesetak zdenaca; najznačajniji su: Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak, Strmec i Zapruđe...

 

155 GODINA PLINSKE RASVJETE U ZAGREBU

Na Griču lanterne plinske, starinske

Prije uvođenja plinske rasvjete ulice na Gornjem gradu bile su osvijetljene pokojom uljanicom. Plinska rasvjeta uvedena je 31. listopada 1863., kad je na Gornjem gradu i uskom dijelu Donjega grada svijetlilo 312 plinskih svjetiljki i 67 uljanica, a u trenutku kad je 1987. donesena odluka da se plinska javna rasvjeta revitalizira, na Gornjem gradu bile su 43 stare plinske svjetiljke...
Ambijentalno osvjetljenje Gornjega grada plinskim svjetlom radi se replikama starih svjetiljki, prema projektu Josipa Ušaja, a trenutačno je na Gornjem gradu 246 plinskih lanterni koje u svaki sumrak pale i u svitanje gase dvojica nažigača...

  

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

BAROKNI DVORAC GROFOVA ORŠIĆA U GORNJOJ STUBICI

 

 Dvorac – muzej na sjevernim obroncima Medvednice

U ogrlici dvoraca u kulturnom krajoliku širega stubičkoga kraja dvorac Oršić u Gornjoj Stubici šarmantan je primjer koji pokazuje kako se može od napuštenog dvorca napraviti suvremeno kulturno središte koje već četiri i pol desetljeća privlači brojne posjetitelje. U njegovoj povijesti dugoj gotovo osam stoljeća tri su prepoznatljiva razdoblja: srednjovjekovno, barokno i suvremeno.
U srednjem vijeku bio je feudalni/plemićki grad (burg) koji se prvi put dokumentirano spominje u 13. stoljeću. U baroknom 18. stoljeću izgrađen je današnji dvorac i Oršići su u njemu živjeli 168 godina – od izgradnje 1756. do 1924. ...

 

ZDRAVLJE

 

Aritmija se može trajno izliječiti

Janko Szavits Nossan, dr. med., specijalist kardiolog iz Magdalene, klinike za kardiovaskularne bolesti u Krapinskim Toplicama, govori o tome što je aritmija te kako je otkriti i liječiti.

"Kada dijagnosticiramo određeni poremećaj ritma, vrlo je važno otkriti javlja li se na inače zdravom srcu ili je pokazatelj određene strukturne bolesti srca kao što su koronarna bolest ili kardiomiopatija..."

"Klinika Magdalena ima telemedicinski centar koji radi 24 sata dnevno tijekom cijele godine..."

 

Otvoren prvi hrvatski Drip & Drop Lounge

Centar za estetsku medicinu i kirurgiju „Dr. Rajković“ otvorio je prvi hrvatski Drip & Drop Lounge, novost u ovom dijelu Europe. U Drip & Drop Loungeu sami možete birati vitaminske koktele koji se sastoje od odabrane kombinacije esencijalnih mikronutrijenata, vitamina, minerala i aminokiselina. Daju se u obliku infuzije...

 

 

 

 

PRILOG: UPOZNAJMO HRVATSKE GRADOVE

 

POŽEGA: NA ORLJAVI POD PSUNJEM I PAPUKOM

Obiteljski gradić u Zlatnoj dolini

Gad Požega smjestio se u kotlini okruženoj planinama Psunjem i Papukom te gorama Diljem, Krndijom i Požeškom gorom. Po velikom geološkom i biološkom bogatstvu i raznolikosti najviše se ističe Papuk koji je od 1999. zaštićen kao park prirode, a 2007. dobio je status geoparka. Požegom teče rijeka Orljava i njezini pritoci Vučjak, Komušanac i Veličanka.
Požega je tijekom 150 godina vladanja Osmanlija postala važno upravno, trgovačko i gospodarsko središte. Prema legendi, odlučujuća se bitka protiv Turaka odigrala na brdu Sokolovac, koje je dobilo ime po nadimku Sokol fra Luke Ibrišimovića, 12. ožujka 1688., na Grgurevo – koje se slavi kao Dan grada Požege...

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.