KONCAR_logo_RGB.jpgabb.pngbernarda.jpggradska-ljekarna-logo.jpghtz.jpgkersch.jpglogo.jpgmimara.jpgslunj.jpegvukas.pngzgb.jpgzgb2.jpg

Biba Salata

Živjeti Zagreb

Napokon hodam gradom bez kišobrana. Dečki iz Zrinjevca uređuju travnjake, dok se miris pokošene trave i miris jagoda koje nas mame iza gotovo svakog ugla pretapaju s lipanjskim svjetlom u čarobnoj jutarnjoj svježini. Osunčanim pročeljima starozagrebačkih vila igraju se sjene bujnog zelenila. Sve te male usputne sličice pršte znakovitošću i najavljuju veća i važnija zbivanja u gradu. I eto nas opet pred novim kulturnim Ljetom u Zagrebu.

Razmišljam o tome koliko bi dug bio ovaj uvodnik, da vam samo nabrojim sadržaje koji čekaju da budu pročitani. Od 350. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, stote obljetnice Zagrebačkog kvarteta, spomena na važne ljude koji su ostavili svoj pečat i obogatili naš kulturni identitet do poziva na prebogate programe tijekom iduća tri mjeseca za stanovnike i goste Zagreba. Naš časopis može fotografijama i tekstovima zaustaviti brojne prizore i događaje, ali samo ih vi možete doživjeti, osjetiti, okusiti, prepričati, razumjeti i pospremiti u sjećanje na svoj osobit način. Drago mi je kad vas možemo nečemu poučiti, ali istodobno želim da i dalje budete radoznali i krenete istražiti sve što vas zanima. No, bez obzira na to kojim ćete događajima ispuniti svoje dane, sigurno ćete susretati stare prijatelje ili upoznati nove, a već i to je događaj za dušu.

Dani su dugi, večeri ugodne i sve se može stići, tim više jer su mnogi programi besplatni, a organizatorima će najljepša nagrada biti vaša prisutnost. Neka naš lijepi grad živi u našem životu. Živite Zagreb!

A ako želite putovati, predlažemo da posjetite očaravajući Slunj i Rastoke – o kojima objavljujemo reportažu, kako biste ih bolje upoznali.

Iz sadržaja 71. broja izdvajamo:  

POVIJEST GRADA

ZABORAVLJENA POVIJEST URBANE KULTURE NA TUŠKANCU
Vrhunski domet rezidencijalne arhitekture

Zagrebački Tuškanac i Gvozd, usprkos bespoštednim intervencijama koje su do neprepoznatljivosti izmijenile prvobitni izgled pojedinih kuća, i danas ima obilježja vrhunske kvalitete življenja. Mnogima je ta odlika ideal, drugima sinonim za elitnu, kozmopolitsku urbanu kulturu, rekli bismo gotovo dostignuta težnja modernizacije s krajnjim ciljem pretvaranja Zagreba u srednjoeuropsku metropolu po mjeri čovjeka.

Što činimo suočeni s „nepodnošljivom lakoćom postojanja“ paralelnih svjetova u kojima s jedne strane žive oni u posjedu vlasničkih listova, dok s druge strane ostaju svi koji su svjesni rastakanja baštine – njezina vrijednost nije stvar posjedovanja, nego pamćenja...

 
DOM KIPARA ROBERTA FRANGEŠA MIHANOVIĆA
Vila s pogledom na Rokovu perivoju 2

Vila Frangeš je gotovo četvrt stoljeća bila zajednički dom kiparu Robertu Frangešu Mihanoviću, supruzi Eugeniji i njihovoj djeci Marku i Branki. Osobitost interijeru pridaju ugrađena drvena oprema i namještaj, sastavljeni od demontirane drvene zidne obloge i fragmenata klupa i ormara zagrebačke prvostolnice. Izvana skladna i odmjerena, klasična i moderna, diskretna i racionalna, vila se razigrala u nutrini, bogata i zasićena, posvećena umjetnosti...

„Bio je to ne samo jedan od društvenih kulturnih centara mirnoga, predratnog Zagreba, već pravi, mali umjetnički salon, pun duha i unutrašnje profinjenosti“...

  

 

 INTERVJU

 

GITARISTIČKI VIRTUOZ PETRIT ÇEKU

Teško je raspjevati gitaru

Rođen je 1985. u Prizrenu na Kosovu, školovan i živi u Zagrebu. Dobitnik je brojnih važnih prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima, a iznimnom ekspresivnošću i senzibilnošću osvojio je svjetsku publiku i kritiku.

  • Gitara i ja zajedno stvaramo zvuk, ljepotu koja dolazi iz nje. Ima nešto čarobno u tom zvuku, traje jako kratko, poput zvona, to je onaj gong i nestaje. A ja sam tu da izvučem tu ljepotu koja pruža slušateljima veliku radost...
  • Diplomirao sam na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu profesora Darka Petrinjaka; on je mentor za život i jedan od ljudi kakvih više nema...
  • Nemam omiljenog skladatelja jer su oni poput prirode – ja ne bih mogao izdvojiti svoje omiljeno lišće na drvetu; a jedina osoba koja je imala na mene velik utjecaj bio je Ivo Pogorelić...

 

DR. SC. DUBRAVKA BREZAK STAMAĆ, ZNANSTVENICA, KNJIŽEVNICA I PROFESORICA

Pokušavam živjeti poput Petra Hektorovića

Doktorica je filoloških znanosti u granama teorije i povijesti književnosti. Područje njezinog znanstvenog interesa prvenstveno je hrvatska renesansna književnost, te komparatističke veze hrvatske književnosti, jezika i kulture u kontekstu europskih književnosti. Arhivski je istraživala povijest hrvatskoga školstva na primjerima poučavanja hrvatskoga jezika u nastavi u 19. stoljeću.

  • Sviđa mi se duh obrazovanoga renesansnog pjesnika koji je pravi intelektualac, radoznali duh umjetnika koji se odvažio i slikati, ploviti, baviti se trgovinom, hodati antičkom Salonom i otkrivati svijet kasnoga Rimskoga Carstva, graditi zamak s ribnjakom i njegovati svoj mediteranski vrt...
  • I danas kad na satu u razredu čitam ulomak iz Homerove Ilijade, trojanskoga kralja Prijama zamišljam kao profesora Ratimira Mardešića...
  • Moje prezime je veliki teret koji nosim, traži stalno dokazivanje da mi ništa nije bilo unaprijed zajamčeno...

 

 

KULTURA

Sto godina Zagrebačkog kvarteta

 

 

Točno stotinu godina nakon što je 25. travnja 1919. održao svoj prvi, inauguracijski koncert, Zagrebački je kvartet proslavio stotu obljetnicu svojeg osnutka. Pred punom dvoranom Hrvatskoga glazbenog zavoda predstavio se recentni sastav ansambla u reprezentativnom programu na kojem su bile i skladbe iz večeri inauguracije. Predstavljena je i nova monografija, objavljena u povodu stote obljetnice.
Tog 25. travnja 1919. u Zagrebačkom kvartetu nastupili su violinisti Václav Huml i Milan Graf, violist Ladislav Škatula i violončelist Umberto Fabbri...

 

Oton Iveković: Slikar hrvatske povijesti

 

 

Pun poletne energije, druželjubiv, temperamentan, ljubitelj ljudi, prirode i životinja, široka srca i rasipne ruke, idealist – tip buntovnika bez razloga, lako je sklapao prijateljstva, ali ih je i lako raskidao...
Njegove slike s temama iz hrvatske povijesti bile su reproducirane u obliku oleografija i vrlo popularne. Ističe se niz slika s istom temom: rastankom Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske u Čakovcu...

 

 

 

 

 

 

 

 

Galerija Symbol Quorum 

 

 

Na adresi Ribnjak 40 pokrenut je jedinstveni i originalni poslovni koncept, projekt – galerija odnosno showroom posvećen umjetnosti te luksuznim proizvodima i brendovima. Naziv projekta je Symbol Quorum realm, a osnivači su zagrebački odvjetnik Silvije Hraste i njegov partner, legendarni Čedomir Komljenović, poznat i kao Monty Shadow...

 

 

 

OBLJETNICE

 

NAJSTARIJE HRVATSKO SVEUČILIŠTE

350 godina Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je prije 350 godina; najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669., kad su tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojeg utemeljenja, a 3. studenoga kao dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno javnopravna visokoškolska ustanova...

 

STO GODINA STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Perjanice razvoja gospodarstva i generator ideja

Milan Rojc, predstojnik za bogoštovlje i nastavu, otvorio je 1. listopada 1919. Visoku kraljevsku tehničku školu u kojoj su odmah počeli i studiji strojarstva i brodogradnje. U proteklih sto godina studiji strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (od 1919. na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi, a od 1926. na Sveučilištu u Zagrebu) svojim su sadržajem težili suvremenosti, prije svega zbog dobre sinteze općih i stručnih temeljnih znanja sa specifičnim znanjima u skladu s razvojem tehničkih znanosti. Od utemeljenja Fakultet strojarstva i brodogradnje vodeća je institucija u obrazovanju, znanosti i stručnosti u Republici Hrvatskoj u području strojarstva i brodogradnje, a zadnja dva desetljeća i u području zrakoplovstva...

 

150 GODINA OD SMRTI PRVOG ZAGREBAČKOG NADBISKUPA I KARDINALA JURJA HAULIKA

Znamenit po dobru glasu, znamenitiji po djelima

Park Maksimir, Klinička bolnica „Sestre milosrdnice“, crkva svetog Vinka u Frankopanskoj ulici sa samostanom sestara milosrdnica, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, prva javna knjižnica u Zagrebu, prvo radničko udruženje u Hrvatskoj, konjanički spomenik svetog Jurja, najveće zvono, orgulje i vitraji u zagrebačkoj katedrali – najznačajniji su i najvidljiviji tragovi djelovanja kardinala Jurja Haulika, prvog zagrebačkog nadbiskupa koji je umro prije 150 godina, 11. svibnja 1869. Haulik je jedna od najvažnijih osoba hrvatske i zagrebačke crkvene, ali i društvene i kulturne povijesti...

 

STOTA OBLJETNICA SMRTI LIJEČNIKA I POLITIČARA MILANA AMRUŠA

Gradonačenik koji je osvijetlio Zagreb

Amruš je zajedno s tisućama Zagrepčana na Jelačićevom trgu dočekao trenutak kad su upaljene krune električnih svjetiljki... Osim za uvođenje električne javne rasvjete, Amruš je zaslužan i za otvorenje gradskog pučkog kupališta, javnog zahoda na Jelačićevu trgu, uređenje istočnog dijela Strossmayerovog šetališta, izradu osnove za gradnju nove plinare, elektrifikaciju tramvaja, izgradnju Brestovca...
Svoj imetak ostavio je u dobrotvornu svrhu: dvije zgrade u Zagrebu, imanje u Klinča-Selu i fond za Dječju polikliniku...

 

U POVODU EUROPSKOG DANA PARKOVA

Kensington Gardens - perivoj Petera Pana

Perivoj Kensington u Londonu ima dva lica: stvarno i fikcionalno. Potonje je povezano s mitom o Peteru Panu, kojem je ondje sjedište našao viktorijanski škotski književnik James Mattew Barrie (1860.-1937.). Otkako ga je predstavio na početku 20. stoljeća, svijet Petera Pana i njegova perivoja ušao je u svjetski imaginarij. Izmišljeni perivoj nadmašio je stvarni i omogućio mu ugled gotovo bez premca. Topografiju povijesnog perivoja Barrie je prevukao prozračnom i ujedno gustom mrežom magije. No, očuđeni perivoj nije izgubio svoja obilježja i mjesta, forme i simbole: oni su samo dobili drukčiju funkciju u imaginarnom, poetskom svijetu koji je dozvala mašta...

  

 

ZAGREBAČKI KVARTOVI

 

„Zeleno naselje“ Trnsko

 

Na području predviđenom za izgradnju naselja Trnsko nalazio se manji broj nekvalitetnih prizemnica s pretežitim većim poljoprivrednim površinama, kućnim vrtovima i mjestimično zelenim površinama. Bivši rukavac Save prolazio je sredinom tog prostora, unutar kojeg su se nalazile i tri veće depresije koje su korištene kao materijalne grabe. Naselje se započelo graditi pod nazivom mikrorajon Novi Zagreb I i II, prema Idejnom urbanističkom projektu izrađenom 1959.-60., čiji su autori arhitekti Zdenko Kolacio, Mirko Maretić i Josip Uhlik...
Površine koje imaju funkciju vizualne zaštite i zaštite od buke te onečišćenja graničnih prometnica poželjne su i estetski te su pretpostavka za kvalitetan društveni život i svakodnevna druženja, odnosno optimalan i ugodan život...

 

NOVA GENERACIJA

 

VIKTOR MRŠIĆ OSVOJIO JE ZLATNU MEDALJU NA FILOZOFSKOJ OLIMPIJADI  

 Svijet je sada jako loše mjesto

Viktor Mršić, maturant zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina, govori punim, zrelim, promišljenim rečenicama, kao da čita iz knjige. Igra košarku, pjeva u punk bendu, voli film, crtanje, ističe da treba biti svestran, renesansni čovjek. Razgovaramo u kultnom Milčecovom K&K kafiću, čija kratica zapravo označava kavu i knjigu – dva neizbježna suputnika intelektualaca svih profila i veličina. To je mjesto gdje se Viktor najradije sastaje s prijateljima s kojima raspravlja, promišlja o svijetu i životu. Stoga i ne čudi da je osvojio zlatnu medalju na 27. Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi u Rimu... 

  

ZDRAVLJE

 

KAKO SE ZAŠTITITI OD SUNCA

Ponašajmo se fotoprotektivno!

Fotoprotekcija je skup mjera za zaštitu od sunca, a podrazumijeva izbjegavanje izlaganja suncu, osobito između 10 i 16 sati, nošenje fotoprotektivne odjeće, kape, šešira i naočala te primjenu fotoprotektivnih sredstava... Veći zaštitni faktor ne znači i proporcionalno povećanje vremena sigurnog izlaganja suncu. Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne pružaju dovoljnu zaštitu, budući da oblaci propuštaju i do 95 posto UV zraka...
Djecu mlađu od tri godine ne bi se uopće smjelo direktno izlagati suncu, a sredstva sa SPF-om ne bi se smjela nanositi na kožu djeteta mlađeg od šest mjeseci...

 

 

 

 

 

 

PRILOG  

UPOZNAJMO HRVATSKE GRADOVE

 

SLUNJ I RASTOKE

 Biser na tri rijeke

Mali hrvatski grad Slunj proglašen je drugim najgostoljubivijim gradom na svijetu. Skriveni je biser Hrvatske, mnogima najljepše mjesto za odmor u netaknutoj prirodi... U Slunju se nalazi vodeničarsko naselje Rastoke, nastalo igrom prirode na mjestu gdje se rijeka Slunjčica ulijeva u Koranu, stvarajući pritom mnoštvo slapova. Ljepota Rastoka nadopunjuje se autentičnim mlinicama žličarama koje potječu iz 18. stoljeća...
U slunjskoj okolici trasirano je 110 kilometara biciklističkih staza, 70 kilometara staza za nordijsko hodanje, a rafting, vožnja kajakom, lov, ribolov i kupanje na Korani i Mrežnici nude aktivni odmor. Slunjčica je jedna od rijetkih rijeka čija se voda u današnje doba može piti izravno iz njezina toka...

 

 

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.