A1_logo.pngCI-logo.pngHDS.pngK_logo.pnghtz.pngklovicevi-logo.pnglisinski_logo.jpgljekarne_logo.pnglogo-MAGDALENA_hr.pngmedikol-logo.pngplinara.pngtzgz.pngzf_logo.jpg

Biba Salata

Svjetiljke prijateljstva

 

Paljenjem lampica započela je adventska priča u Zagrebu i ja ću opet svim svojim osjetilima ući u tu zagrebačku čaroliju, a ljepotu čarobnih trenutaka barem malo podijeliti s vama kroz tekstove u ovom broju. Osviješteni da sreća nije povezana samo s vanjskim okolnostima, organizatori su pripremili manje komercijalno-konzumerističkog, a više božićnog ugođaja koji možete osjetiti na brojnim događanjima u kulturnim institucijama, crkvama i na otvorenim prostorima.

Ipak, kad pomislite na Božić, sigurno u svemu tražite one poznate mirise prošlosti i trenutke koje pamtimo iz djetinjstva, okupljanja oko božićnog drvca, lijepih božićnih napjeva, skromnih darova. Vratimo se zato načas pravim vrijednostima, simbolima našeg Božića: Svetoj obitelji, malom Isusu, narodnim običajima kad smo u vrijeme došašća sami izrađivali nakit za bor i jaslice. Na izložbi u Etnografskome muzeju otkrila sam malu čaroliju časne sestre Samuele koja je od odbačenih i ponovno oživljenih ostataka prirode napravila božićnu izložbu na kojoj ljudi mogu vidjeti i dodirnuti list, slamu, kukuruzovinu, sve ono što nas vraća prirodi i nama samima. Dojmile su me se njezine riječi ljubavi prema ljudima i Zagrebu, pa vam ih prenosim u cijelosti, znajući da se tiču sviju nas koji volimo ovaj grad.

„Zagrebu, koji je već pedeset godina moj dom, darovala sam dio zavičaja koji trajno živi u mojem srcu. Oduvijek sam htjela gradu darovati ono najljepše što je izniklo iz želje da ostanem vjerna ravnici koja me odnjihala, svojoj Slavoniji. Nastojim ga uljepšati, stvarajući tamo dokle moja ruka može doći i kamo moje snage dopiru. Zagreb sam zavoljela zbog ljudi koji u njemu žive! Zbog onih uz koje sam sačuvala oči i srce za lijepo, i zbog onih koji čine srce grada jer grad nisu ni zgrade ni pločnici, nego ljudi koji u tim zgradama snivaju san o još ljepšem i sretnijem gradu i koji, hodajući njegovim pločnicima, nastoje taj san i ostvariti. Naše su oči zvijezde ovoga grada, u njima se pale svjetiljke prijateljstva, dobrote i povjerenja u Boga i čovjeka. Ali kao što razgovaram sa srcem prirode, vjerujem da mogu razgovarati i sa srcima ljudi u čijim je rukama mnogo više snage i čiji su dometi mnogo širi. Ako svatko od njih bar dio svoga sna o ljepšem i sretnijem gradu bude ostvario na svoju radost i radost onih oko sebe, bit će sigurno manje zapuštenih kutaka jer čovjek koji uređuje svijet oko sebe u isto vrijeme oplemenjuje i uljepšava svoju dušu, svoj život. Nemojte me zato pitati zašto volim Zagreb, nego ga volite zajedno sa mnom!“


Volimo naš grad i uživajmo u njegovom najljepšem sjaju za vrijeme trajanja Adventa 2018. Pritom ne zaboravimo da je pravi sjaj u nama!

Dragim čitateljima želim blagoslovljen Božić i neka nam svima svjetiljke prijateljstva, dobrote i zajedništva sjaje cijele 2019. godine.

Od srca, Vaša Biba

Iz sadržaja 69. broja izdvajamo: 

VRIJEME BLAGDANA

 
Advent u Zagrebu

Najbolja turistička blagdanska manifestacija u Europi – Advent u Zagrebu – otvorena je do 6. siječnja 2019. Ove je godine, uz uobičajena događanja od klizališta na Tomislavcu preko bajkovitog Zrinjevca do brojnih koncerata i izložbi u crkvama i muzejima, pripremljeno nekoliko novih programa: Advent u Maksimiru, Stara Tkalča i Filmski advent u kinu Europa. Objavljujemo pregled najvažnijih mjesta i događaja tijekom blagdana.

 
Jaslice časne sestre Samuele 

Etnografski muzej i ove godine sudjeluje u brojnim manifestacijama obilježavanja razdoblja došašća. Izložbom radova izdvojenih iz riznice stvaralačkog opusa časne sestre Samuele Premužić pod nazivom „Najljepše priče časne sestre Samuele”, predstavljeni su umjetnički radovi koji uprizoruju sve atribute božićnog slavlja...

 

 

POVIJEST GRADA

KSAVERSKA DOLINA – POVIJESNI KULTURNI KRAJOLIK 
Dio doline potoka Medveščaka

Ksaverska dolina, dio doline potoka Medveščaka, mogla bi se obilježiti kao povijesni kulturni krajolik koji se čovjekovom intervencijom formirao i transformirao od srednjeg vijeka do danas. Posrijedi je srednji dio velike, izdužene potočne doline koja je dobila naziv najprije prema kapeli, kasnije hodočasničkoj crkvi Franje Ksaverskoga na posjedu zagrebačkih jezuita, na zapadnim padinama.
Transformacija Ksaverske doline u rezidencijalni predjel povezana je s preuređenjem tramvajske pruge 1931., a pripremljena 1930., presvođenjem korita Medveščaka. Donji dio od Gupčeve zvijezde i dalje prema jugu potpuno je urbaniziran...

 
UMJETNIČKA BAŠTINA SVETIŠTA SV. FRANJE KSAVERSKOG
Od isusovaca do franjevaca trećoredaca glagoljaša

Slojeviti arhitektonsko-urbanistički kompleks zagrebačkog svetišta na Ksaveru i njegov likovni inventar duguju svoj postanak i kontinuirane mijene višestoljetnoj povijesti koja uključuje tri prijelomna događaja: dolazak isusovaca u Zagreb 1606., ukinuće Družbe Isusove 1773. i dolazak franjevaca trećoredaca glagoljaša u zapuštenu crkvu i samostan 1923.
Zahvat koji je 30-ih godina 18. stoljeća trajno obilježio sakralno-pejzažni prostor Ksavera je teatralno zasnovana Kalvarija, čiji je idejni začetnik bio Križevčanin Stjepan Benger...

 

VILA ROBERTA I LEOPOLDINE AUER NA ROKOVU PERIVOJU 1
Elegična nedostupnost pod krošnjama jasena

Rokovim perivojem uza sjeverozapadni obronak brežuljka nižu se vile hrvatskih umjetnika iz razdoblja moderne. Prilično vizionarska odluka da se zemljište uz nekadašnje groblje ustupi umjetnicima za njihov prosvjetni i umjetnički rad te doprinos gradu, rezultirala je umjetničkom kolonijom čija se koncepcija života i stvaralaštva može usporediti s jednakim koncepcijama u središtima poput Pariza ili Beča...
Jedna od četiri kuće u posjedu ugledne i bogate obitelji Auer, koje su markirale morfologiju ovog cottage naselja u srcu Zagreba, primjer je povijesne nebrige, višedesetljetnih zabluda i otužni svjedok života kakav je ovdje nekad bujao...

 

 

 INTERVJU

 

PIJANIST, SKLADATELJ I PRODUCENT JOSIP JOE MEIXNER, AUTOR PIANO MEDICINE®

Sretan sam kad na mojim Altheda koncertima publika zaspi

Intenzivni glazbeni i životni put austrijsko-hrvatskog pijanista Josipa Joea Meixnera vodio ga je iz rodnoga Siska preko Zagreba u Beč i Los Angeles. No, doveo ga je i u probleme sa zdravljem, a potom do stvaranja posebne glazbe, čiji ritam umiruje duh i tijelo. Tako je poznati pijanist, producent i skladatelj postao prepoznatljiv po jedinstvenoj piano medicini, klavirskoj glazbi koja liječi...

"Bilo bi mi drago da moju glazbu za opuštanje ljudi ne slušaju samo kad su bolesni, već i preventivno, kad osjete da su u krizi. Ta glazba pomaže srcu da kuca 60 puta u minuti, istovremeno smanjuje napetost u cijelom tijelu i tada se čovjek naravno osjeća puno bolje."

"Intenzivno surađujem s ljudima u Hrvatskoj koji razumiju što radim, ali još uvijek većinu predavanja i koncerata radim u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj."

"Došla je iza pozornice, oduševljena koncertom, a ja nisam mogao vjerovat' – gle, došla mi je Helga Vlahović! Tako je počelo jedno prekrasno prijateljstvo."

 

 

 

 

KULTURA

Retrospektivna izložba Vladimira Becića

 

 

Velika retrospektivna izložba Vladimira Becića u Galeriji Klovićevi dvori predstavlja Becićeve slike ponovno okupljene u Zagrebu nakon 35 godina. Novim detaljima i tumačenjima revaloriziran je Becićev iznimno plodan i bogat opus, a prema autorskoj koncepciji Zvonka Makovića odabrana su djela iz nacionalnih i inozemnih javnih i privatnih zbirki, koja predstavljaju cjelovito Becićevo slikarstvo moderne hrvatske umjetnosti...

 

 

 

 

OBLJETNICE

 

50 GODINA ZAGREBAČKE BIBLIJE

Vjersko i prevodilačko remek-djelo

Zagrebačka Biblija je prva cjelovita Biblija na hrvatskome jeziku nastala i tiskana u glavnom gradu Hrvatske, na području Zagrebačke nadbiskupije, nastala u krugu hrvatskih bibličara, jezikoslovaca i književnika, a njezini glavni urednici bili su fra Bonaventura Duda i Jure Kaštelan.
„Okupila je kao suradnike razne književnike bez obzira na njihova vjernička opredjeljenja – vođena samo sâmom stručnošću. Time je bila preteča dijaloga, inkulturacije i ekumenizma“, zapisao je Ivan Golub...

 

HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŽTVO SV. JERONIMA

U službi i na korist hrvatskom narodu

Malo je udruga ili družtava, osnovanih u 19. stoljeću, koje obstoje i u 21. stoljeću. Jedno od takvih je Hrvatsko književno družtvo svetog Jeronima, osnovano 1868., koje tiekom ove godine slavi 150 godina obstanka i djelovanja...
(Tekst je napisan i objavljen u skladu s korijenskim pravopisom kojim se od 2017. služi cjelokupna nakladnička djelatnost Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima.)

 

150 GODINA HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA (3)

Od ULUH-a do HDLU-a

Izmjena imena simbolički demonstrira uporišne točke nove orijentacije: udruženje postaje društvo, a oznaka republičke pripadnosti – nacionalno određenje.
Galerijska djelatnost kao ipak najvažniji aspekt reforme Društva uspjela je napraviti kvalitativni skok od modela prigodnih izložbi revijalnoga tipa u internoj organizaciji uprave prema javnome modelu programski diferencirane mreže manifestacija...

 

 

 

DRŽAVNA NAGRADA ZA SPORT „FRANJO BUČAR“

 

  Babović nagrada za životno djelo

Milka Babović (90), jedna od naših najpoznatijih sportskih novinarki i stalna suradnica u časopisu Zagreb moj grad od prvog broja, dobitnica je Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ za životno djelo. Osim Milke Babović, za životno djelo nagrađeni su dugogodišnji uspješni odbojkaški djelatnik Vladimir Janković te posmrtno boksačka legenda Mate Parlov.

 

POVIJEST ZAGREBAČKOG SPORTA

 

KOTURALJKAŠTVO – KLIZANJE NA ASFALTU

 Koturaljkalište na Tuškancu

„Bučar je naručio par najnovijih koturaljki iz Beča i dao jednom zagrebačkom bravaru da prema njima napravi deset pari koturaljki. Vježbali su u dvorani Hrvatskog sokola u Zagrebu, koju su iznajmivali za prije podne po nekoliko dana u tjednu. Padalo se i povređivalo, odustajalo od daljnjeg vježbanja... Ipak se nekoliko njih lijepo izvježbalo, da su mogli dostojno nastupiti na opernoj predstavi. Opera „Prorok“ opetovana je nekoliko puta, a naše sklizačice i naši sklizači pokazivali su sve veće zamimanje za te nastupe. A bilo je i onih koji su valjano vježbali u dvorani, uzorno nastupali na pozornici, ali... i zavoljeli to „sklizanje na koturaljkama“!
U slobodno vrijeme počeli su izlaziti iz dvorane Hrvatskog sokola na koturaljkama i „sklizali“ oko Kazališta na asfaltnom pločniku...

 

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

LUŽNICA: OD FEUDALNOGA DVORCA DO SAMOSTANA I DUHOVNOG CENTRA 

 

 Marijin dvor kao uspješno turističko odredište

Ako bismo birali najpoduzetniji tim koji vodi neki dvorac u Hrvatskoj i pritom ga je uspio brendirati u samo nekoliko godina, bio bi to zasigurno tim koji vodi dvorac Lužnicu. Od nepoznatog dvorca u blizini Zagreba do prepoznatog turističkog i duhovnog odredišta trebalo je samo deset godina, ali i devet desetljeća života u dvorcu i s dvorcem. Uspješni, poduzetni i suvremeni tim čine časne sestre Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Nakon 80 godina života u dvorcu započele su 2005. projekt prenamjene dotadašnjega samostana u duhovno-turistički centar...

 

ZDRAVLJE

 

PRIPREMA ZDRAVIH SLATKIH JELA

Rogač umjesto čokolade, med umjesto šećera

Omiljene slastice najčešće se poslužuju prilikom raznih proslava i blagdana jer iako su bogate kalorijama, u posebnim se prigodama ta činjenica često zanemari. U pripremi omiljenih kolača umjesto bijelog šećera pokušajte upotrijebiti prirodna sladila, poput ječmenog ili rižinog slada ili agavinog sirupa, koji će dati ugodan sladak okus slasticama, ali i povoljno djelovati na koncentraciju glukoze u krvi. Prirodna sladila pridonijet će i manjem unosu kalorija, a većem unosu vitamina i minerala. Zdravi deserti svakako su i voće i orašasti plodovi; odlični su i kolači s bundevom i mrkvom...

 

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad ?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.