ABB_logo.jpgAZ_logo.jpgBadel_logo.jpgCroatia-airlines_logo.jpgEuroleasing.jpgFloraart-logo.jpgFranck-logo.jpgGLJZ-logo.jpgHEP-logo.jpgINA-logo.jpgKonzum_logo.jpgMBZ-logo.jpgPliva-logo.jpgTZGZ_logo.jpgVincek_logo.jpglisinski_logo.jpgoptika-Kraljevic-logo.jpgzf_logo.jpg

Biba Salata

Deset godina zajedno

Silno sam sretna i počašćena što smo deset godina zajedno! Predivni su mi ovi dani iščekivanja i priprema proslave našeg desetog rođendana, uživat ću u svakom susretu! U meni je toliko vjere, optimizma, nade, molitve…

Svaki novi broj probudi sjećanje na prva promišljanja i ostvarenje ovog našeg lista. Hvala mojoj majci i hvala nezaboravnoj prijateljici Helgi što su me  potaknule i nagovorile da pokrenem Zagreb moj grad - časopis koji sadržajem sjedinjuje ljubav prema gradu i mladih i starih!  

Sjećam se kako sam u uvodniku prvog broja istaknula da ovo nije jedini list u kojem se može čitati o Zagrebu, ali je prvi koji u potpunosti opravdava naziv moj grad. Svatko od nas može pridonijeti tom lijepom osjećaju pripadnosti gradu, raditi dobro za grad i jedni za druge. Dijeleći ovaj prostor i vrijeme s vama, želim da podijelimo i zadržimo u memoriji povijesne istine, da budemo ponosni na sebe, ali i poštujemo različitost, rastemo u zajedništvu, ne izgubivši identitet. Osjećam tako i danas, vjerujući da smo ispunili vaša očekivanja, da ste bolje upoznali Zagreb i još ga više zavoljeli.

Želim ustrajati na tom putu, radujući se svakom čitatelju jer znam da je prava sreća živjeti u Zagrebu, naučiti toliko važnih i zanimljivih činjenica, upoznati toliko dobrih i zaslužnih ljudi. Deset godina nismo mogli sami. Zagrebački muzeji, arhivi, ustanove, knjižnice i privatne zbirke nesebično su otvarali vrata našim vrijednim suradnicima i dopustili uvid u podatke, dokumente, fotografije, kako bismo vrsnim tekstovima obogatili vama, dragi čitatelji, spoznaje o voljenom gradu.

Vrijeme piše scenarij, ali režiju ipak potpisuju trenutačne društvene norme. Stoga u ovih deset godina borbe da časopis opstane veliku zahvalnost dugujemo našim vjernim oglašivačima i sponzorima. Značajnu potporu dali su nam Grad Zagreb i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Gradski ured za zdravstvo i Turistička zajednica grada Zagreba, prepoznavši vrijednost časopisa.

Pisali smo tijekom ovih godina o poznatim Zagrepčanima koji su svojim životom i radom obilježili umjetnost, znanost, gospodarstvo, arhitekturu, politiku, sport, turizam, prosvjetu našega grada; pisali smo o povijesti brojnih ustanova, zgrada, ulica, trgova, parkova i spomenika; vodili vas kroza zagrebačku povijest na poštanskim markama, žigovima, grbovima i zastavama; pozivali na izložbe, koncerte, filmove, kazališne predstave; izdvajali smo najzanimljivije informacije iz rada Turističke zajednice grada Zagreba, Gradskog poglavarstva, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Gradskog ureda za zdravstvo, savjetovali o zdravoj prehrani, zdravlju i njezi duha i tijela.

Zagreb je neiscrpna riznica tema: o povijesti i sadašnjosti grada, ljudima koji su tkali vrijednosti građanskoga života kakav je bio i kakav jest, a počesto se nazire i vizija o tome kakav bi Zagreb mogao biti.

Bogata je lepeza kulturnih događaja na koja vas vodimo u ovom broju. Primijetili ste da smo redizajnirali naslovnicu i nadam se da vam se sviđa!

Obljetnice nisu najvažnije u životu, ali bismo željeli zajedno s vama dočekati i proslaviti još mnoge. Želimo da Zagreb moj grad ostane i dalje dio vašega života. U međuvremenu, radujmo se svakom novom danu, još jednom mirisnom proljeću, Uskrsu, udahnimo život punim plućima i volimo svoj grad!

 

Svima neka bude sretan i blagoslovljen Uskrs!

Vaša Biba

Iz sadržaja 62. broja izdvajamo: 

POVIJEST GRADA

BOLLÉOVA TRANSFORMACIJA NADBISKUPSKOG DVORA
BOLLÉOVA TRANSFORMACIJA NADBISKUPSKOG DVORA

Nadbiskupski dvor jedan je od najslojevitijih spomenika u Zagrebu i istodobno najveća stambena palača u Hrvatskoj. Građen je između 16. i prve polovine 19. stoljeća, a današnji izgled ponajprije duguje zahvatu nakon potresa 9. studenoga 1880., prema projektu arhitekta Hermana Bolléa. Izabrani stil za restauraciju dvora bila je njemačka neorenesansa. Potpunu transformaciju doživjela je središnja dvorana na drugome katu, jedan od najreprezentativnijih Bolléovih nesakralnih interijera...

 

KURIJA KANONIKA IVANA ZNIKE
Kustošija na Kaptolu

Među kaptolskim kurijama stručnjaci za povijest i kulturno-povijesnu baštinu izdvajaju onu na adresi Kaptol 28, poznatu i kao Znikina kurija, prema njezinom graditelju kanoniku Ivanu Zniki, jednoj od najistaknutijih osoba baroknog Zagreba, velikom dobrotvoru i promicatelju kulture i umjetnosti. Nekada se kuriju nazivalo i kustošijom jer je od 1671. do 1884. pripadala kanoniku kustosu (čuvaru katedrale i njezina inventara)... Krov Znikine kurije 2007. zahvatio je požar te njezina obnova traje i danas, kako bi se ondje konačno smjestio Dijecezanski muzej...

KAPELA SV. FRANJE NA KAPTOLU
Slike iz života svetog Franje

Tradicija i povijest pomiču izgradnju franjevačkog samostana u prvu polovicu 13. stoljeća, u razdoblje biskupa Stjepana II. (1225.–1247.) prije provale Tatara. Najpopularnija zidna slika u franjevačkoj kapeli na Kaptolu je Susret sv. Franje s Katarinom Galović kod koje je, prema legendi, boravio s fratrom Iluminatom na povratku iz Sirije, a prikaz sv. Franje koji se ukazuje subraći u Rivotortu jedinstven je u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji...

 

 

INTERVJU

 

 Snješka Knežević: Promjene ne bi smjele izbrisati tragove povijesti

U povodu desete godišnjice izlaženja časopisa Zagreb moj grad, razgovaramo s jednom od naših najvjernijih suradnica, povjesničarkom umjetnosti dr. sc. Snješkom Knežević, najznačajnijom povjesničarkom urbanizma u Hrvatskoj.

  • Živjela sam u najljepšim gradskim predjelima – na Medveščaku, Gornjem gradu, a neko vrijeme i u prekosavskom Zagrebu; nije mi stran ni jedan dio, ni jedan kvart, sve je to Zagreb u različitim izdanjima...
  • Obradila sam golemu građu i pripremila je za tisak, ali publikacije zasad nema zbog velikog troška, ali i nekih mojih dilema koje ću, nadam se, razriješiti...
  • Lenucijev prednacrt generalne urbanističke osnove Zagreba iz 1907., koji uopće nije bio poznat, smatram najvećim i najradosnijim otkrićem...

 

 

OBLJETNICE

 

IZLOŽBA U KNJIŽNICI HAZU, U POVODU 400. OBLJETNICE SMRTI RENESANSNOGA GENIJA

Tragovima Fausta Vrančića

Hrvati su dali humanizmu znatan broj vrsnih mislilaca i osoba, a među njima se ističe šibenski patricij Faust Vrančić, slavni mislilac i polihistor. Tijekom života djelovao je kao izumitelj, konstruktor, tehnički pisac i leksikograf, a pisao je i djela iz područja filozofije, historiografije i književnosti. Bio je primjer iznimno uspješnog i svestranoga renesansnoga čovjeka koji se ostvarivao u različitim područjima života...

Fascinira činjenica da se pojedini izumi, koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u njegovu djelu, koriste i danas (padobran, most od metala, most ovješen o lance, uspinjača i drugi)...

 

 

 

 

INTERVJU

 Sonja Kastl: Kad koreografiraš, moraš proživjeti deset života

Sonja Kastl jedno je od najvećih imena zagrebačkog i hrvatskog baleta. Njezin je profesionalni put obilježen sjajnim plesnim ulogama i slavnim baletnim koreografijama. U Zagrebu živi od rođenja, a u Đorđićevoj ulici u neposrednoj blizini Zrinjevca od svoje sedme godine...

  • Kritike kakve sam dobivala u Klagenfurtu nisam nikada dobila u Zagrebu; ovdje sam uvijek bila “ona mala iz Dječjeg carstva”, a ne ravnateljica, zaista, tako su me doživljavali...
  • Danas ljudi u kazalištu imaju tendenciju da uništavaju ono što je bilo prije njih, kao da svijet počinje od njih i da ničega prije nije bilo...

Zagrebački balet apsolutno je doživio procvat za vrijeme ravnatelja Dinka Bogdanića...

Vlasnica Palmižane, mjesta na otočiću Sveti Klement ispred Hvara, novinarka, galeristica i kolekcionarka Dagmar Meneghello, uz rad u turizmu predavala se strastveno umjetnosti, njezinom prezentiranju i sakupljanju djela većinom mladih umjetnika na početku karijere. Danas je Palmižana jedan od najljepših brendova kulturnog turizma Hrvatske.
- Palmižana je teška, uzima i siše snagu. Tradicija je poput mlinskog kamena: melje ako ima ruke da ga okreću...
- Bojala sam se teškog fizičkog rada, ali je žeđ duše, ta boja žeđi, kako ju je nazvala slikarica Nives, nanosila fizičku bol i neprekidan nemir...
- Kako bih preživjela i opstala na pustom otoku bez struje, vode i ostalih civilizacijskih blagodati, bez ljudi i događanja, morala sam se okrenuti umjetnosti; težak fizički rad i surov život potrošili su mi tijelo, ali duša je još živa...

 

 

KULTURA

 UZ IZLOŽBU U GALERIJI KLOVIĆEVI DVORI

Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.

Secesija kao duh vremena i stilski pravac zaplavila je Zagreb istodobno kad se pojavila u Beču, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sesecijski itinerer zagrebačke arhitekture započinje 1898. kućom Radom na Strossmayerovu trgu 7, a ista godina upisana je u povijest Beča i Zagreba i kao početak izložbenog djelovanja umjetničke moderne koju okupljaju Gustav Klimt i Vlaho Bukovac...

Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. skreće pozornost na razdoblje kad je u nepunih dvadesetak godina izmijenjena cjelokupna slika hrvatskog kulturnog života u skladu s modernim tendencijama koje su hrvatski umjetnici i arhitekti prenijeli sa svojih bečkih školovanja u Zagreb...

 

DVORCI, KURIJE I NJIHOVI VLASNICI

 

Bežanec: klasicistički dvorac i perivoj u Valentinovu

Dvorac je građen brižno, na posebno izabranoj atraktivnoj uzvisini nedaleko od Krapinskih Toplica i Pregrade. Sa sjeverne je strane šumovito zaklonjen uz potok Plemenščinu, otvorenog pogleda preko pitoreskne kostelske doline do Sljemena...

Posjed Bežanec gradili su i uživali grofovi Keglevići, a najdulje je pripadao obitelji Ottenfels. Držeći se legende da će živjeti dokad bude gradio, sadašnji vlasnik Siniša Križanec također je ostavio djelić neuređenosti, a revitalizaciju dvorca opisao je u romansiranoj autobiografiji pod naslovom „Svi bute me tužili“...

 

ZDRAVLJE

Uvijek se isplati prestati pušiti

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) treća je na ljestvici uzroka obolijevanja i smrtnosti odrasle populacije u svijetu. Ako pušite, izlažete sebe velikom riziku od KOPB-a, ali i svoje bližnje jer pasivno pušenje može uzrokovati KOPB kod djece i žena nepušačica...

Bolest ima kronični i progredirajući tijek, pa u početku isključivo plućna bolest uzrokuje komplikacije na srčanožilnom i mišićno-koštanom sustavu, razvija se oštećenje srčanog mišića, bubrega, poremećaj u lučenju nekih hormona, dijabetes, osteoporoza. Bolest nije izlječiva; lijekovima za olakšanje disanja smanjujemo simptome, a prestanak pušenja ublažava kašalj i iskašljavanje...

 

Traže se prirodne i lokalno uzgojene namirnice 

 

U prvom broju časopisa Zagreb moj grad prije deset godina pisali smo o funkcionalnoj hrani, kategoriji tzv. obogaćene hrane koja je tada plijenila pažnju potrošača i znanstvenika. Danas su prehrambeni trendovi ponešto drugačiji. Organska hrana ili proizvodi iz ekološkog uzgoja sve više ulaze u svakodnevicu. No, osim zdrava i prirodna, hrana mora biti ukusna i primamljiva, a potrošači prepoznaju i proizvode različitih etničkih kuhinja, kao i oznake izvornosti, održivosti i fair-tradea...

 

 

 

 

PRETPLATITE SE na časopis

Želite li se pretplatiti na časopis Zagreb moj grad
za ovu godinu?

Pretplata iznosi 80 kuna, a pretplata na pdf izdanje 50kn

Iznos možete uplatiti uplatnicom za slanje novca na adresu:
Bibra izdavaštvo,
Tomislavov trg 21,
10000 Zagreb

ili na žiroračun:

HR5124000081110046478.

Molimo da nam svakako pošaljete i svoju adresu na mail ili fax jer se uplate koje stižu na naš žiroračun ne vode pod imenom i prezimenom pretplatnika.